Očekujemo rast BDP-a od 2,2 posto i usporavanje inflacije

Premijer Andrej Plenković uvodno je komentirao aktualna politička zbivanja, međuostalim posjete glavnog tajnika OECD-a i povjerenika Europske komisije za unutarnje tržište Thierryja Bretona Hrvatskoj. Osvrnuo se i na komemoraciju u Jasenovcu i naglasio kako je dobro što je ove godine bila jedinstvena.

– Jučer je iz Ukrajine stiglo 19 ukrajinskih ranjenika koje je dočekao potpredsjednik Medved. Oni su svi zbrinuti u liječničkim ustanovama za rehabilitaciju ranjenika. Želimo im dobar oporavak. To je još jedan oblik solidarnosti koju pokazujemo s Ukrajinom, rekao je premijer.

Kazao je i kako je Vlada na telefonskoj sjednici utvrdila najviše maloprodajne cijene naftnih derivata, te je došlo do pojeftinjena benzina i dizela.  Podsjetio je da bi bez Vladinih mjera sve gorivo bilo 20-ak centi po litri skuplje.

Iskorišteno 780 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za obnovu

Što se tiče obnove nakon potresa, Plenković je rekao da smo jučer bili na 780 milijuna eura iskorištenih iz Fonda solidarnosti.

– Upućuje nas na zaključak da ćemo do kraja lipnja iskoristiti svih milijardu i 3 milijuna eura koje imamo na raspolaganju. Pozivam sve resore i pojedine korisnike da ulože maksimalni napor kako bismo pravovremeno zaključili i tehničke aspekte obnove. Podsjećam, odmah nakon toga ide apsorpcija od milijardu i 200  milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, poručio je.

Premijer je istaknuo kako će danas usvojiti Nacionalni program reformi za 2023. godinu.

– Imamo 56 stalnih mjera koje su u nastavku, a dodane je još 29 mjera u raznim područjima.

Naglasio je kako je posebno važno usvajanje dokumenta Programa stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2024. – 2026.

– Okosnicu vođenja ekonomske politike u idućem razdoblju bit će odgovorno vođenje javnih financija. Zahvaljujući ustrajnosti u toj politici nerijetko smo stvorili veliki fiskalni prostor za intervencije i stekli smo kredibilitet glede međunarodnih institucija. Cilj je povećati rast gospodarstva, održati društvenu uključenost i biti na tragu dva velika pravca – klimatska politika te digitalna transformacija.

– Fiskalna politika će biti kontinuirano usmjerena na smanjenje javnog duga u BDP-u, te naši fiskalni saldo koji treba biti manji od 3 posto u srednjem roku. U tom kontekstu koristit ćemo sve instrumente koji su nam na raspolaganju koji će omogućiti da ove politike budu još učinkovitije, rekao je premijer.

– Naše projekcije za srednjoročno razdoblje su realne, one su temeljene na pozitivnim ekonomskim rezultatima ostvarenima u prošloj godini te uzimanjem u obzir globalnih i europskih okolnosti, rekao je Plenković i istaknuo da smo lani ostvarili rast od 6,3 posto.

– Omogućili brojne pakete pomoći građanima U 2022. Dali smo 6,8 milijardi eura pomoći građanima i gospodarstvu, kako bi sačuvali društvenu koheziju.  I zbog viška prihoda na razini lokalne zajednice ostvarili smo proračunski višak od 0,4 posto BDP-a i prošle smo godine smanjili javni dug za čak 10 postotnih bodova sa 78 na 68,4 posto udjela u BDP-u što je sjajan i brz put smanjivanja javnog duga u BDP-u, dodao je.

Realni rast BDP-a 2,2 posto

Plenković je podsjetio kako je Hrvatska jedina država koja od početka ruske invazije po sve tri agencije imala podignut kreditni rejting.

– Sljedeće razdoblje karakterizira nastavak neizvjesnost, ali unatoč tome očekujemo rast hrvatskog gospodarstva ove godine od 2,2 posto. To je za 1,5 postotni bod veća projekcija rasta. To vidimo i na temelju sjajnih rezultata u turizmu. S informacijama koje smo do sada čuli, siguran sam da će to biti rekordna godina u odnosu na 2022. i na 2019.

Projekcija rasta u 2024. je 2,6 posto, u 2025. je 2,5 posto,  a 2026. je 2,2 posto.

U ovoj godini očekuje se, kazao je premijer, usporavanje inflacije na 6,6 posto dok se u idućim godinama očekuje znatno usporavanje.

– Kao što smo činili do sada, svojim politikama ćemo nastojati obuzdati cjenovne pritiske, pomagati najranjivijima u društvu i sačuvati socijalnu koheziju.

Što se tiče pakta o stabilnosti, premijer je rekao da smo ispunili sve kriterije. 

– To je jako dobro. Od iduće godine kad je riječ o udjelu javnog duga u BDP-u i dalje ići tom putanjom prema dolje. Ova godina bi prema našim projekcijama trebala završiti na 62,6 posto udjela javnog duga u BDP-u, dok bi 2024. trebala biti 59,8 posto. Time smo u situaciji da se smanji cijena otplaćivanja kamata na javni dug i time također jačamo fiskalnu  i međunarodnu reputaciju, poručio je.

Naglasio je da će ministrica Marija Vučković govoriti o donošenju Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2023./2024. 

– Riječ je o odluci koja je namijenjena poboljšavanju distribucije poljoprivrednih proizvoda i poboljšanju prehrambenih navika djece, a usmjerena je na djecu u vrtićima i školskim ustanovama. Podsjećam, nasljeđe naše Vlade biti i besplatni udžbenici, besplatan prijevoz i besplatan obrok u osnovnim školama.

Na dnevnom je red sjednice i izvješće na interpelaciju 21 oporbenog zastupnika o radu Vlade radi postupanja vezanih uz potporu bankama koju je Vlada dala u postupku pred sudom EU po predmetu C-567/20 te radi sporazuma Vlade i banaka na temelju kojeg su OTP, RBA, PBZ, ZABA, Erste i Sberbank odustale od tužbe protiv države.