Tri decenije od rata tenkovi i bitke u školama u BiH

Tenkovi, borbe, branitelji i neprijatelji. Ratne devedesete žive i danas u pjesmama i crtežima učenika u Bosni i Hercegovini.

Gotovo tri decenije od završetka rata u BiH, osnovci i srednjoškolci sudjeluju u obilježavanju godišnjica ratnih brigada Armije RBiH, Hrvatskog vijeća obrane (HVO) ili Vojske Republike Srpske (RS).

Rođeni godinama nakon Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995, mališani veličaju ratne pobjede vojski koje više ne postoje.

U crtežima i pjesmama evociraju uspomene na bitke i stradanja o kojima su im pričali stariji, a najbolje radove nagrađuju bivši vojnici i drugi akteri posljednjeg rata.

Obilježavanje ratnih godišnjica nije dio zvaničnih nastavnih planova i programa.

Nenad Veličković, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i urednik magazina “Školegijum” kaže kako je jasno da je cilj indoktrinacija djece. Iza tog koncepta, kaže, stoje tri nacionalne političke opcije, koje godinama drže obrazovanje u svojim rukama i koriste ga za stvaranje novih glasača.

“To je zavođenje djece u svijet nacionalističkih, šovinističkih, militantnih vrijednosti”, kaže Veličković za RSE.

Obrazovanje u BiH je u nadležnosti entiteta Republika Srpska i deset kantona u Federaciji BiH. Škole rade prema tri različita nacionalna plana i programa, a događaji iz ratnih devedesetih različito su predstavljeni u udžbenicima.

U društvu bivših generala

“Ti se ne boj majko Bosno, Sedmi korpus tebe brani”, tema je kojom su se početkom aprila bavili učenici u nekoliko osnovnih škola u srednjoj Bosni.

Takmičenje je organizirano povodom obilježavanja 29. godišnjice formiranja Sedmog korpusa Armije Republike BiH. Radovi su predstavljeni na svečanosti u Travniku, a priznanja učenicima dodijelio je Refik Lendo, potpredsjednik Federacije BiH i ratni general Armije RBiH.

U crtežima i literarnim radovima učenika prikazani su vojnici, ratišta i oružje. U sličnim manifestacija učenici su sudjelovali i proteklih godina, a među njihovim radovima bili su i portreti Mehmeda Alagića, nekadašnjeg komandata 7. Korpusa.

Alagić je prije više od 20 godina optužen pred Haškim tribunalom za ratne zločine 1993. godine u selima u blizini Travnika, u srednjoj Bosni. Preminuo je u martu 2003. godine, prije početka suđenja.

Povodom obilježavanja godišnjice Armije RBiH, jedna od osnovnih škola u srednjoj Bosni, objavila je u aprilu na svojoj Facebook stranici video sa školske manifestacije. Na snimku je prikazan ples djece u učionici i vojničko stupanje dječaka. Nekoliko učenika bilo je obučeno u maskirne majice, te su imali beretke i šljemove na glavama.

Iz Misije OSCE-a, koja je bila uključena u reformu obrazovanja u BiH, kažu da se izučavanjem rata od 1992. do 1995. treba baviti u učionicama. Upozoravaju da su sjećanja na rat dodatno politički instrumentalizirana od sve tri strane u BiH.

“Učenje o zločinima s ciljem sprečavanja budućih konflikata i nasilja veoma je važno u bilo kojem društvu. No, organizovano vođenje djece iz škola na obilježavanje ratnih događaja trenutno je usmjereno samo na jednu stranu, bez učenja o iskustvima drugih strana u konfliktu”, navode iz Misije za RSE.

OSCE upozorava da trenutna praksa može dovesti do dodatnog otuđivanja djece iz različitih naroda, koje je već prisutno u obrazovnom sistemu.

“Da ne budemo izdajnici”

Dženan Aganović, direktor Osnovne škole Travnik, čiji učenici sudjeluju u obilježavanju godišnjice formiranja 7. Korpusa Armije RBiH, tvrdi za RSE da se škole odazivaju na poziv za sudjelovanje iz ratnih brigada.

“U nezgodnoj smo situaciji kad dobijemo poziv od bilo koje brigade ili korpusa da učenici urade radove na neku temu. No, odazovemo se. E sad, koliko griješimo i da li možemo utjecati na to, a da ne budemo da ne kažem nekakvi izdajnici svog naroda, pitanje je”, ističe.

Ocjenjuje da treba intervenirati nadležno kantonalno Ministarstvo obrazovanja.

“Da ono što je dozvoljeno ide, a ono što nije da ne ide. I da se ne prebacuje

školama ta odgovornost da odlučujemo da li da učestvujemo ili ne”, kazao je.

Usprkos tome što godišnjice obilježavanja nisu u nastavnim planovima i programima, škole odobravaju sudjelovanje učenika. To uključuje i njihov odlazak na tzv. historijske časove na kojima ih o ratu podučavaju ratni komandati i vojnici.

“Ono što govore učenicima prezentira se kao historijske činjenice, iako su sa aspekta historijske nauke izjave sudionika događaja samo izvor informacija koje podliježu kritici”, kaže za RSE nastavnica historije Arifa Isaković.

Sve je, kaže, počelo mnogo ranije nego što je izučavanje rata u BiH ušlo u nastavne planove i programe

“Da je takva praksa model za suživot, ne bismo skoro tri decenije od okončanja rata imali podijeljeno društvo. Ništa drugo se nije ni moglo izroditi iz ovakve prakse, jer, svaki narod slavi svoje bitke i svoje heroje”, naglasila je Isaković.

Podijeljene nadležnosti

Sudjelovanje učenika na manifestacijama, koje organiziraju pripadnici ratnih brigada, najviše je zastupljeno u područjima sa najizraženijim nacionalnim podjelama.

U Ministarstvu obrazovanja Srednjobosanskog kantona tvrde da odluku o tome donose škole.

“Slažem se da ima pretjerivanja, ali ne može se ni imati bijela mrlja u povijesti, da ne piše ništa. Rat je činjenica koju moramo obraditi, poslati poruku da je neprihvatljiv i da nije nikome dobro donio”, kaže za RSE Bojan Domić, kantonalni ministar obrazovanja.

Inače, u Srednjobosanskom kantonu do danas je prisutan fenomen “dvije škole pod jednim krovom”. Učenici bošnjačke i hrvatske nacionalnosti pohađaju nastavu u istim zgradama, ali u odvojenim učionicama. Istovremeno, slave i različite ratne “heroje”.

Učenici u Gornjem Vakufu/Uskoplju, gradiću u srednjoj Bosni, tokom jula proslavljaju godišnjicu formiranja brigade “Dr Ante Starčević”, koja je tokom rata djelovala u okviru Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

U jednom od televizijskih izvještaja sa prošlogodišnjeg obilježavanja, prikazan je defile u kome su sudjelovali i učenici. Gradom su prošetali sa grbovima ratne brigade na majicama i ratnim zastavama u rukama.

Učenica, čije je rad proglašen najboljim na školskom natjecanju, objasnila je u prilogu da je na njenom crtežu prikazan “vojnik koji ide uz planinu Radušu i gleda kako anđeo pod grobom plače”.

Likovni i literarni radovi nastaju u Osnovnoj školi “Uskoplje”, u kojoj se nastava pohađa po hrvatskom nastavnom planu i programu. U toj školi u tome pak ne vide ništa sporno.

“Neka se djeca upoznaju i sa tim, zašto ne. Neka saznaju i na taj način da je bio domovinski rat, jer to je dio naše povijesti”, naveli su u odgovoru za RSE.

Inače, Gornji Vakuf/Uskoplje bio je tokom rata poprište žestokih sukoba između HVO-a i Armije RBiH. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju je u novembru 2017. godine, zbog zločina pravomoćno osudio lidere tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora. U presudi se, među ostalim, spominju i ratni događaji iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja.

Uniformirani učenici u Višegradu

Učešće učenika u programima u čast nekadašnje Vojske RS, predstavlja poslijeratnu stvarnost i u školama na području drugog bh. entiteta.

Učenici Srednjoškolskog centra “Ivo Andrić” u Višegradu, na istoku BiH, obilježili su u maju prošle godine 30. godišnjicu formiranja Višegradske brigade Vojske Republike Srpske.

Na Facebook stranici te škole objavljene su fotografije sa učenicima na pozornici, a u pozadini je transparent sa porukama “Srpska zauvijek” i “Za krst časni i slobodu zlatnu”. Jedan od njih odjeven je u maskirnu uniformu.

Iz škole u Višegradu nisu odgovorili na upit koja je obrazovna svrha sudjelovanja učenika na toj manifestaciji i pedagoškim ciljevima koji se žele postići. Na ista pitanja RSE nije odgovoreno ni iz Ministarstva prosvjete Republike Srpske.

Tokom rata devedesetih godina u Višegradu je ubijeno oko 3.000 višegradskih Bošnjaka. Za zločine u ovom gradiću na istoku BiH je do sada osuđeno 18 osoba na ukupno 247 godina zatvora.

Šta misle roditelji?

Roditelji koje je anketirao RSE, pak, smatraju da obrazovanje treba biti “oslobođeno” utjecaja politike i tereta ratne prošlosti.

Mirela iz Travnika ističe da uključivanje djece u obilježavanja ratnih godišnjica nije primjereno i da se postavlja da li su suglasnost za do dali roditelji.

“Bolje bi bilo da ih izvedu u prirodu umjesto takvih tema koje su nepotrebne dječijoj mašti”, kaže ona.

Da su škole, kao i ostali segmenti društva u BiH, postale zasićene nacionalnim narativima, smatra Mile Vranješ iz Banjaluke.

“Sad se samo gleda ko je musliman, Hrvat, Srbin, a trebalo bi da se vraća omladina u neku normalu”, ističe on.

Sanel Sautović, učesnik ankete RSE u Banjaluci, upozorava da se među učenicima ne smije stvarati dodatna mržnja.

“Treba da se priznaju sva stradanja, a ne da svaki narod prihvata samo ono koje je vezano za njegov narod”, naglašava.

I udžbenici doprinose politizaciji

U BiH je do 2018. godine bio na snazi moratorij Vijeća Evrope na izučavanje rata iz 90-ih u školskim udžbenicima. Po njegovom isteku, ratne teme uvrštene u udžbenike, ali uz različite interpretacije.

“Udžbenici su etnocentrični i njima se razvijaju tri međusobno isključiva narativa”, ocijenjeno je u izvještaju o podučavanju o ratu u osnovnim školama u BiH, koji je u aprilu ove godine objavila Misija OSCE-a.

Zaključeno je da se ratne devedesete posmatraju gotovo isključivo kao godine “vlastite” žrtve i stradanja. Empatija se promovira samo prema “vlastitom” narodu, dok se “druga” strana uglavnom prikazuje kao počinitelj zločina.

U izvještaju je, također, istaknuto da takvi udžbenici doprinose politiziranju i instrumentalizaciji prošlosti, umjesto uzajamnom razumijevanju i pomirenju.