Hipotenzija ili nizak krvni pritisak može biti prilično nezgodan jer iscrpljuje organizam i ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Nije toliko opasan kao što je visoki pritisak, ali svakako morate voditi računa i o njemu, btačnije, morate otići kod ljekara.
Sistolički (gornji) pritisak je onaj koji srce stvara kad pumpa krv kroz arterije.
Dijatolički (donji) pritisak je onaj kada srce miruje između dva otkucaja. Normalne vrijednosti gornjeg pritiska su od 115 do 120 mmHg, a donjeg od 75 do 80 mm Hg. Vrijednost 90/60 mmHg uglavnom se smatra niskim krvnim pritiskom, iako mnogi ne osjećaju nikakve simptome.
Krvni pritisak uvijek varira, a stvari od kojih zavisi su položaj tijela, ritam disanja, hrana, piće, lijekovi i stres.
Simptomi niskog krvog pritiska
Simptomi niskog krvnog pritiska uključuju glavobolju, slabost, osjećaj mučnine, vrtoglavicu, oslabljenu koncentraciju, zamućenost vida, ubrzano i plitko disanje, hladnu i blijedu kožu i žeđ. Osim hroničnog krvnog pritiska, može se desiti da vam naglo padne pritisak.
To se dešava kada padne gornji pritisak sa 110 na 90, kada možete da osjećate blagu vrtoglavicu ili kratkotrajnu nesvjesticu jer mozak iznenada ostaje bez kiseonika.
Mnogi ljudi podnose nizak pritisak bez nekih većih tegoba. Ako imate uobičajeno niske vrijednosti visokog i niskog krvnog pritiska, dovoljne su vam povremene kontrole kod ljekara.
U slučaju da vam nizak krvni pritisak remeti svakodnevni život, obratite se ljekaru kako biste poboljšali kvalitet svog života, ali i zbog toga jer je moguće da se iza niskog krvnog pritiska krije neko ozbiljno zdravstveno stanje i problem.
Nizak pritisak može biti posljedica nekoliko zdravstvenih problema, od banalnih do ozbiljnih:
1. Dehidratacija, koja dovodi do niskog pritiska jer se zbog smanjene količine tečnosti smanjuje i volumen cirkulirajuće krvi
2. Trudnoća
3. Hormonski poremećaj, kada štitna žlijezda luči manje ili više hormona
4. Srčane tegobe kao što su spor puls, srčani udar ili otkazivanje srca koji takođe mogu dovesti do niskog pritiska
Kako da ublažite tegobe?
Ako je uzrok niskog krvnog pritiska nepoznat ili nemate tačno određenu terapiju, za povećanje krvnog pritiska preporučuje se svakodnevno uzimanje što više vode, biljnih čajeva i sokova.
Izbjegavajte obilna jela, pogotovo ona bogata ugljenim hidratima. Jedite više manjih, raznovrsnih obroka.
Uključite u jelovnik voće i povrće, peciva od integralnog brašna, ribu, krtu piletinu i ćuretinu.
Kod niskog pritiska ljekari preporučuju i redovno vježbanje. Korisni su šetnja, plivanje, voženje i druge aerobne vežbe. Izbjegavajte vježbe s naglim promjenama položaja tijela i one u kojima je glava ispod nivoa srca, prenosi hayat.