Otvoreno o tržištu rada i poslovima budućnosti

Lončar:  Snažan rast BDP-a utječe na potražnju za radnom snagom

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar rekao je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” kako je sa situacijom na tržištu rada zadovoljan. Već četiri, pet godina prisutan je pad nezaposlenosti. Danas je broj nezaposlenih 105 tisuća, dok je 2017. godine bilo 250 tisuća nezaposlenih osoba. 

Dodao je da Hrvatska ima snažan rast BDP-a, koji utječe na potražnju za radnom snagom. Kazao je kako je činjenica da radnika nedostaje, ali na to utječu razne okolnosti, demografske, migracijske, ali i razvoj tehnologija.

Lončar je naglasio kako je Vlada Republike Hrvatske zadnjim paketom mjera od 6.5 milijardi eura snažno podržala gospodarstvo i građane.

Poručio je da treba osigurati dovoljan broj strane radne snage za nesmetano funkcioniranje gospodarstva, ali su i prisutna određena zanimanja, koja će se pojaviti u djelatnostima poput zdravstva, informacijsko-komunikacijskih tehnologija. 

Balen: Hrvatska više nema svoje tržište rada

Hrvoje Balen, HUP ICT udruženje istaknuo je da je Hrvatska donijela digitalnu strategiju do 2032. godine. U njoj se kaže da se očekuje da bi u udjelu BDP-a, ICT industrija trebala imati 13 posto, naspram sadašnjih 4.5 posto.

U sljedećih deset godina trebali bismo multiplicirati sadašnji udio u BDP-u, što bi povukao priču da trebamo povećati udio radne snage.

No, to nisu samo ICT inženjeri, koji Hrvatskoj krucijalno nedostaju. To su ljudi koji razumiju digitalne tehnologije s aspekta prava, prodaje, menadžmenta, vođenja projekata.

Balen je rekao da je Hrvatska prilično liberalizirala tržište rada, no još uvijek nedostaje broj ljudi da se može stvarati dodana vrijednost, koju stvaraju konkurentne industrije u Europi.

– Ja bih rekao da Hrvatska više nema svoje tržište rada, nego Europsko zajedničko tržište rada, poručio je. 

Kobas Dešković: Hrvatska se nalazi u povijesnom trenutku, mijenja se cijelo okruženje

Kreatorica Mamforce Standarda Diana Kobas Dešković naglasila je kako dolaze nove generacije koje postavljaju uvjete, primjerice fleksibilnost radnog vremena, ali i blizinu radnog mjesta.

Nove generacije traže od poslodavca da im da smislenost onoga što rade, te da osjećaju pripadnost. No, tu dolazimo do problema. Hrvatska se trenutno nalazi u povijesnom trenutku, jer se mijenja cijelo okruženje.

– Mijenja se način rada, mijenjanju se industrije i mi nemamo čarobnu kuglu u koju možemo gledati da znamo što će se točno dogoditi, kazala je Kobas Dešković.

S fleksibilizacijom se gubi i osjećaj pripadnosti.

– Jer ako se ne dolazi na posao svaki dan i radi se na izdvojenom mjestu, gubi se osjećaj pripadnosti. Tako dolazi do problema održivosti, rekla je. 

Cvanciger: U svim deficitarnim zanimanjima nedostaje radne snage

Majstora nedostaje, a potražnja je ogromna. Cijene rada su visoke, ali zanati izumiru, zašto? Potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Adolf Cvanciger kazao je da je problem u sustavu obrazovanja u Hrvatskoj. Dodao je da Hrvatska obrtnička komora dugi niz provodi javnu ovlast, kroz koju se provodi polaganje majstorskih ispita.

Majstori koji polože taj ispit su zaposleni 24 sata. HOK stvara privrženost. Rekao je kako je u 2023. nezamislivo da postoje dupli programi.

Cvanciger je dodao da Hrvatska u svim deficitarnim zanimanjima ima manjak radne snage.  

“Treba povećati produktivnost rada”

Lončar je istaknuo da je u prošle četiri godine oko 23 tisuće osoba prošlo kroz stupanj obrazovanja, što financira Hrvatski zavod za zapošljavanje. Najčešće su to deficitarna zanimanja.

Kobas Dešković kazala je da treba još uvijek raditi da se pomire poslovne obveze i privatni život.

Balen je naglasio da Hrvatska treba povećati produktivnost rada. Globalizacija je velika prilika, ali i veliki izazov. Istaknuo je kako je demografska priča broj jedan.

Cvanciger je rekao da tržište traži sve više obrtničkih zanimanja, stoga treba povećati kvote za ta zanimanja i učenike treba stimulirati. 

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: