Stanovnici Kosinja bore se za djedovinu, protive se izgradnji akumulacijskog jezera

Rijeka Lika najveće bogatstvo, ali i najveće prokletstvo

Ispod sjevernih obronaka Velebita smjestila se Kosinjska dolina. Dom je to ponosnih Ličana, stočara i poljoprivrednika. Rijeka Lika je njihovo najveće bogatstvo, ali i najveće prokletstvo. Više od pola stoljeća Kosinjska dolina, naselja Gornji Kosinj i Mlakva na zemljišnim kartama ne postoje, već su na dnu akumulacijskog jezera.

Investitor je Hrvatska elektroprivreda,a radovi su počeli. Vlč. Pero Jurčević, župnik Gornjeg i Donjeg Kosinja kazao je da se stanovništvo bori s izgradnjom hidrocentrale u Kosinju. Građani Kosinja naglašavaju da se uz malo novaca u Kosinu može živjeti pet puta bolje nego u gradu, stoga im smeta što ih tjeraju s ognjišta.

Kosinjani još vjeruju da neće morati napustiti svoju djedovinu

Josip Pintar iz Gornjeg Kosinja istaknuo je ima osamdesetak ovaca i pedesetak krava.

– I od toga živimo većinom. Mi svi radimo, poljoprivreda je ovdje broj jedan. A što se tiče života ovdje, to je neopisivo. Da se živjeti od poljoprivrede, poručio je.

Kosinjani još uvijek vjeruju da neće doći do toga da moraju napustiti svoju djedovinu. Direktor Sektora za kapitalne investicije HEP-a Vedran Jurić rekao je da prve ideje o projektu Kosinj kao takvome su se razvijale još osamdesetih godina. Međutim, uslijedio je Domovinski rat, uslijedilo je saniranje posljedica Domovinskog rata, tako da se projekt nastavio prije desetak godina.

– Mi smo danas u fazi da imamo lokacijsku dozvolu, imamo tri građevinske dozvole po kojima su izgradnje već započete, i planiramo ugovoriti izgradnju do 2025. godine. Vrijednost projekta ukupno, Kosinj, s nastavkom njegovima, a to je hidroelektrana Senj 2, iznosi oko petsto milijuna eura. Potopit će se površina od oko 1.100 hektara. Znači to je područje Gornjeg Kosinja, koje je inače prirodna, hajmo reći plavna retencija i poplavno područje rijeke Like, poručio je direktor Sektora za kapitalne investicije HEP-a.

 Mlakva – selo nastanjeno srpskim pravoslavnim stanovništvom

Nedaleko Gornjeg Kosinja nalazi se hram Srpske pravoslavne crkve, posvećen rođenju Bogorodice. Simbol je to sela Mlakva u kojem su Srbi većinski narod. Prema HEP-ovom projektu, crkva i selo će pod vodu.

Nikola Momčilović kazao je kako je rođen i odrastao u Mlakvi.

– Tu mi je najmilije doći, u ovaj naš rodni kraj. Što se tiče ove brane, pa to nisam za to. Nisam da mi se potopi kuća. O našoj sudbini tko će odlučiti to je pitanje drugih ljudi. Mi ne možemo ništa ovdje napraviti. Ne možeš ti zamijeniti ognjište za neko drugo. Ovdje su uvjeti loši za život, ali tu smo rođeni, poručio je. 

Iseliti selo, potopiti crkve, mostove, groblja za jednu hidroelektranu

Župnik Gornjeg Kosinja vlč. Pero Jurčević naglasio je kakao Kosinj nije nekakvo selo na kraju svijeta.

– Samo Ministarstvo kulture je priznalo da ovdje ima 66 spomenika kulture koji bi završili pod vodom. Pa kako je moguće da to njima ne smeta, da se to sve potopi, proglasi to državnim strateškim interesom i što koga više briga što će biti dalje i s tim što će se potopiti s ljudima, dodao je.

– Pitanje je u kojem smjeru će se stvari kretati. Hoće li se kretati u nekom načinu razvoja koji je bio recimo normalan prije trideset, četrdeset godina kada nitko nije ni pitao što je s okolišem, što je s ljudima. Danas taj način razvoja je moguć možda još jedino u Kini. Recimo, u nekakvoj Europi je teško doći i iseliti selo, poručio je dr. sc. Robert Pašičko Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Program Ujedinjenih naroda za razvoj i energetiku.

– Ovo je možda jedno i zadnjih takvih projekata gdje ćeš iseliti cijelo selo, potopiti crkve, mostove, groblja za jednu hidroelektranu, dodao je.

Mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup rekao je da se nitko ne protivio tom projektu, ako bi se dokazalo da zbilja s tim projektom i naša domovina rješava neke probleme.

– Međutim u narodu je dojam da je to sve mutno, da neko iz sjene to nešto radi da se dođe do nekog novca, naglasio je.  

Ekshumacija posmrtnih ostataka, zar je moralo tako?

Prvi problemi u odnosima između HEP-a, Općine Perušić i lokalnog stanovništva dogodili su se prilikom ekshumacije starog groblja Mance draga, koje bi po projektu trebalo postati lokacija budućeg kamenoloma. Poslije svake kiše do groblja je teško i doći.

Godinama se, u iščekivanju općeg potopa nije se ulagalo u infrastrukturu. Nisu se iskazali ni općina ni županija. Posljednji ukop na tom groblju održan je 2017. godine. Mnogi Kosinjani na tom groblju pokopali su svoje djedove i bake.

Župnik Gornjeg Kosinja naglasio je da su prošli gore, a narod nisu obavijestili.

– Prekopali su to bagerima. Ljudi su ogorčeni. Zaustavljali smo to. To se vodilo ovo poslije do župe. Mislim to nije, to je vandalizam. To se ne radi o ekshumaciji. Onda na kraju krajeva nismo ni znali kud su s tim kostima, dodao je. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– I ono što je radila Općina ekshumacijom mrtvih, to je ispod svakog ljudskog dostojanstva. I to je ljude pogodilo i jednostavno ih još više uvjerilo da sve što se radi, radi se na nekakav netransparentan, ili kako oni kažu, jako prljav način, kazao je Jurčević. 

Druga strana priče u Općini Perušić

Drugu stranu priče potražili smo u Općini Perušić, čije je komunalno poduzeće angažiralo privatnu pogrebnu tvrtku za ekshumaciju posmrtnih ostataka na groblju Mance draga.

Direktor Komunalnog poduzeća Perušić Mihael Kurteš rekao je da to nije njegova niti općinska krivnja. Nije krivnja ni HEP-a.

– Na kraju krajeva 1998. donesen je Zakon o grobljima gdje piše izričito da od tog trenutka kad zakon stupa na snagu sva groblja gdje god se nalazila pripadaju lokalnoj samoupravi na području na čijem se nalaze. Pripadaju! Znači u vlasništvo. Ja vjerujem da ste svi bili i na ekshumacijama u Vukovaru. Znači svagdje su bageri. Nemoguće je da prvi metar i po da bageri ne odrade, poručio je. 

Stigle ponude za stambene objekte, cijena kvadrata između 250 i 450 eura

Stigle su i prve ponude za stambene objekte. Ponuđena cijena kvadrata kuće kreće se između 250 i 450 eura ovisno o starosti i kvaliteti gradnje.

– Upravo smo, dobili ponudu za ovu obiteljsku kuću, rekao je Zvonko Jurković iz Gornjeg Kosinja.

– To je sramotna cijena koju su oni ponudili. Mislim da to ne bi ni ponudili onima u Africi da nije takva cijena kao što su oni nama ovdje ponudili, dodao je.

– Ne možemo kupiti garsonijeru za našu kuću. Mi ne spavamo od žalosti i tuge, To je prestrašno, naglasila je Ankica Jurković iz Gornjeg Kosinja.

– Ljudi krive tu Općinu Perušić. Nismo krivi. Niti mi radimo procjenu, niti mi odlučujemo kome će se što dati, nit smo mi donijeli odluku o strateškom projektu, niti smo mi odlučili, niti financiramo taj projekt. Znači, mi smo tu indirektno upleteni zbog određenih stvari koje mi moramo odraditi. Je li to našom voljom? Nije, ali moramo, kazao je direktor Komunalnog poduzeća Perušić.

– Mi bi htjeli, najmirniji bi bili da se netko očituje – ići će do te faze i stat će ili neće ići i stat će; ili će ići pa će se završiti. Ali to nitko do sad nije rekao ni nama, a ni stanovništvu, dodao je.

– Uvijek ću zastupati tu interese lokalnog stanovništva, gledajući cijenu koju dobiju kao obeštećenje gledam da bi trebali moći i ostvariti im se mogućnost da mogu alternativnu nekretninu kupiti na drugom području, a vrlo vjerojatno za tu cijenu koju ste rekli po kvadratu se je teško pronaći drugu nekretninu. Na žalost, vrlo vjerojatno su procjene rađene na temelju tržišne vrijednosti i iz porezne uprave koje su takve kakve jesu. Ali na žalost cijene gradnje u vrijeme današnje i u vrijeme u stvari kad su možda rađene procjene su bile različite. Ali nekada se kvadrat znači gledajući gradnje mogao izvršavati za 500, 600 eura, a danas možda prelazi i preko 1.000 eura metar kvadratni gradnje, kazao je ličko-senjski župan Ernest Petry. 

Biskup odbio ponudu 

Biskupa u Gospiću posjetili su župan ličko-senjski i predstavnici HEP-a. Imali su ponudu za njega, ali ponuda je odbijena.

– Što se tiče naše crkve ja ne mogu reći Župan je rekao – Mi crkvu možemo vam sagraditi negdje drugdje, drugu crkvu, možemo prenijeti tu crkvu negdje drugdje. Ja sam rekao u tom smislu – mi kao Crkva ne želimo tu s nekim našim dogovorom ići mimo naroda. Ako se HEP, Općina ili Županija, ne znam tko, dogovori s narodom i narod pristane da ide, i mi idemo. Ali sam rekao – mi ćemo ići zadnji, poručio je mons. gospićko-senjski biskup Zdenko Križić. 

Scenarist i novinar je Niko Kostanić, režiser Neven Mihael Dianežević, direktor fotografije Dušan Vugrinec, a producentica Sunčana Hrvatin Kunić.

Urednica emisije je Jagoda Bastalić. U videoteci HRTi-ja možete pronaći i emisije Labirinta emitirane prethodnih godina. 

Idući ponedjeljak, 8. svibnja u 23:20 na Prvom programu HTV-a te preko multimedijske platforme HRTi pogledajte nastavak priče o stanovnicima Kosinja.