Hrvatske škole su sigurna mjesta

Ella Selak Bagarić, Hrvatska psihološka komora rekla je kako događaj u Beogradu nije nešto što je uobičajeno, te da moramo biti spremni razgovarati s djecom i ne dozvoliti da informacije dobivaju samo iz medija i društvenih mreža.

– Ne možemo prepustiti djecu da se sama odgajaju. Djeci treba vodstvo, odrasli na koje će se osloniti, istaknula je. 

– Djeca vide da se mnogi zločini ne sankcioniraju, da u javnom prostoru ima puno govora mržnje koji se ne sankcionira, mi smo postali tolerantni na niz oblika nasilja koja djeci šalje krivu poruku, istaknula je. 

Dobna granica za kaznenu odgovornost

Lana Peto Kujundžić, predsjednica Udruge obiteljskih sudaca rekla je kako je dijete od 13 godina kazneno neodgovorno.

– U našoj državi i državama u okruženju kaznena odgovornost je s 14 godina. Ispod 14 godina države persumiraju da se radi o djetetu koje ne može razumjeti postupke i posljedice i neće odgovarati na kaznenom sudu. Kada me se pita može li dijete od 13 godine napravit neke stvari za koje mi kažemo da se radi o prekršaju ili kaznenom djelu moj odgovor je da, ali socijalni rad, odgojna ustanova, škola tu treba napraviti odgovor za takvo dijete i za takvog roditelja, rekla je, te istaknula da se jako zalaže da nam ne padne na pamet da smanjujemo kaznenu odgovornost.

– Velika Britanija ima kaznenu odgovorno s 10 godina, skandinavske zemlje s 15 godina, a većina zemalja EU-a s 14 godina. Stručnjaci UN-a predložili su da se ne ide ispod 14 godina, te da se razmišlja da se podignete ta dobna granica kako se s tom djecom, kad naprave nešto loše, ne bavi pravosuđe i sud već socijala, obitelj, škola koja i treba izvesti na pravi put, naglasila je

– Dijete nije rođeno kao kriminalac niti će se tako ponašati samo zato da bi nekom napakostio. Najčešća kaznena djela koja djeca čine su imovinsko kaznena djela i to čine kako bi zadovoljili svoje vršnjake, rekla je Peto Kujundžić.

Anita Matijević, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije Ravnateljstva policije rekla je da se slaže da ne treba snižavati dobnu granicu za kaznenu odgovornost, ali i istaknula da imaju ozbiljan problem s kazneno neodgovornom djecom.

– Kao država nemamo adekvatan odgovor. Postoji prostor da nađemo efikasnija rješenja, rekla je, te dodala da nam treba snažniji i sustavniji rad s djecom. 

Također, istaknula je i kako bilježe porast broja kazneno neodgovorne djece koja se dovode u svezu s počinjenjem kaznenih djela.

– Prošle godine broj kaznenih djela je porastao za 18 posto, a broj počinitelja za čak 30 posto, rekla je.

Hrvatske škole sigurna mjesta

Momir Karin, Ministarstvo znanosti i obrazovanja rekao je kako su hrvatske škole sigurna mjesta, te da se djeca i radnici u školama mogu osjećati sigurno.

Voditelj je podsjetio na neke incidente koji su se nedavno dogodili u hrvatskim školama.

– Događat će se izolirani slučajevi, ali nisu pravilo. To su ekstremni slučajevi. Ne treba sijati nikakvu paniku jer su djeca sigurna, rekao je istaknuvši kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano radi na povećanju sigurnosti u školama.

Hrvatska kasni što se tiče prevencije

Selak Bagarić apelirala je na roditelje da ograniče djeci pristup informacijama, te da s djecom obave razgovor o tome kako se osjećaju i jesu li škole sigurno mjesto za njih.

– Hrvatska kasni što se tiče prevencije. Mi dugo godina govorimo da nas u sustavu, koji treba činiti podršku roditeljima, nije dovoljno. Nismo dostupni roditeljima, a niti svoj djeci. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svako sedmo dijete živi sa nekim poremećajem na planu psihičkog zdravlja. Ako sada nazovete termin za psihologa kod privatnika u Zagrebu dobit ćete za tri mjeseca. Dijete dobije pomoć kada je suicidalno i kada već postoji niz poteškoća na njegovom planu funkcioniranja. To nije prevencija, istaknula je.

Peta Kujundžić rekla je kako iz ovog događaja u Beogradu možemo izvući pouku.

– Država mora biti svjesna da postoji problem i s našom djecom. Ona trpe u dijelu kada govorimo da su žrtva nekog kaznenog djela, bullyinga, izopćavanje djece… taj dio me jako muči. Trideset godina s punim riječima govorimo, svaka vlada, svaki ministar kako ćemo pomoći toj djeci, ali nisam vidjela da su ministri sjeli i dogovorili što nam je činiti u Hrvatskoj.

Koji su alarmirajući simptomi

Matijević je istaknula i kako nakon ovog događaja možemo očekivati porast broja prijetnji u području međuvršnjačkog nasilja i nasilja u školama. 

Na pitanje kada se roditelji moraju zabrinuti, te koji su alarmirajući simptomi, rekla je kako simptomi mogu biti nevidljivi, krivo protumačeni…, ali da svaka promjena ponašanja djeteta treba roditelju biti određeni alarm.