Održana konferencija Brzorastuće kompanije: Preuzimanje rizika, upornost i strast pišu uspješne poslovne priče

Sve dok u ovoj zemlji bude jedna jedina pozitivna poslovna priča, sve dok u njoj bude poslovao jedan biznismen koji svaki dan radi za boljitak kompanije, uposlenika, sebe i, u konačnici, ove zemlje, mi ćemo stajati iza ovog projekta i on će, uz dva također velika projekta – „100 najvećih“ i „Pouzdanost“, biti okosnica našeg poslovanja i širenja pozitivne klime u društvu. I kada svi budu govorili da se ne vrijedi boriti protiv vjetrenjača, mi ćemo tvrditi da vrijedi.

Činjenica da broj brzorastućih kompanija raste i povećava se broj njihovih zaposlenika i činjenica da upravo one ovo društvo čine boljim, daju nam pravo da sada, sa ovog mjesta, možemo reći „Vidimo se i dogodine“.

U ovih bi nekoliko rečenica u najkraćem stalo obraćanje predstavnika organizatora ove konferencije Emila Kučkovića, direktora Poslovnih novina i Jadranke Kuljanin, direktorice bonitetne agencije LRC BIS učesnicima konferencije „Brzorastuće kompanije – Kako skalirati biznis?“ koja je juče održana u GREENPARK SPACE – Tehnološkom parku na Trebeviću.

Iza Poslovnih novina je 51 godina uspješnog poslovanja tokom kojih je objavljeno na hiljade uspješnih priča, intervjua s najuspješnijim biznismenima, mnogo analiza poslovanja uspješnih i onih najuspješnijih. Nije stoga ni čudo da je svaki njihov projekt uspješan, pa tako i ovaj, koji na odgovarajuće mjesto postavlja i s respektom tretira brzorastuće kompanije.

Alena Ahmetspahić-Fočo, direktorica Projekta, iznijela je na otvaranju Konferencije zanimljive brojke.

„Kada smo prije šest godina počeli s ovim projektom, broj brzorastućih kompanija u BiH je bio 667. Danas ih je 2.255. Iako se čini da je to veliki broj, to je samo 6,3% od ukupnog broja firmi, a za jedan procent ih je više nego lani. Od ukupnog broja brzorastućih, 54% spada u kategoriju malih preduzeća, čiji se brzi rast smatra ključnim pokretačem konkurentnosti i zapošljavanja“, kazala je Ahmetspahić-Fočo.

Konferenciju je zvanično otvorio Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine koji je tom prilikom iskazao zadovoljstvo što je na ovaj način prepoznat značaj brzorastućih kompanija, te što je skrenuta pažnja javnosti na to kako treba voditi brigu o privredi Bosne i Hercegovine.

„Ovo je priznanje koje je signal vašim poslovnim partnerima koliko vrijedite na tržištu ove zemlje, ali i izvan njega. Ovdje imamo kompanije koje su prije samo nekoliko godina imale promet od najviše 5 miliona, danas prometuju sa preko 50 miliona i što je najvažnije nastavile su kontinuitet brzog rasta. Pokazali ste da su vaše vještine, kredibilitet, znanje, poslovne veze, vaše usluge, odnosno proizvodi takvi da nastavljate brzi rast“, istakao je Egrlić.

Prisutnima se obratio i Zlatko Mijatović, ministar privrede Kantona Sarajevo, koji je istakao da Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo želi biti partner poduzetnicima.

“Brzorastuća preduzeća značajan su faktor u inovacijama i tehnološkom napretku, te imaju odraz na rast privrednih aktivnosti, stvaranje novih radnih mjesta i cjelokupan društveni napredak. Stoga je i današnja dodjela priznanja brzorastućim kompanijama od izuzetne važnosti”, naveo je ministar Mijatović.

Ovom prilikom, nabrojao je i ciljeve i prioritete Programa razvoja male privrede za 2023. godinu, a to su stabilizacija poslovanja subjekata male privrede, povećanje broja subjekata male privrede, kao i broja zaposlenih u Kantonu Sarajevo. S tim u vezi, naveo je podatak da je u 2023. godini za poticaj izdvojeno 8,8 miliona KM, te da je utvrđeno nekoliko prioriteta s mjerama i programima koji će doprinijeti njihovoj realizaciji u 2023. godini.

“Ministarstvo privrede KS će nastaviti podržavati razvoj poduzetništva konkretnim mjerama kreditiranja subjekata male privrede pod povoljnijim uslovima, razvojem poduzetničkog okruženja, osiguranjem novih obrtnih sredstava, te unapređenjem poslovanja i novim ulaganjima, kroz poticaj za tehnološku modernizaciju, primjenu standarda kvalitete i digitalizaciju poslovanja”, poručio je ministar Mijatović na ovom skupu.

Naglasio je važnost otvaranja Centra za poduzetništvo, koji će biti generator razvoja male privrede, te aktiviranja poslovne zone Doglodi.

Na listi dobitnika priznanja Brzorastuća kompanija su kompanije iz cijele BiH, pa je današnja konferencija bila sjajna prilika da se na jednom mjestu druže i dogovaraju nove poslove kompanije iz Sarajeva, Mostara, Bijeljine, Visokog, Viteza, Tuzle, Odžaka, Tešnja, Zenice, Gračanice, Doboja, Banje Luke, Brčkog, Livna, Velike Kladuše, Posušja, Kiseljaka, Srebrenika, Lukavca…

A da se na konferenciji ne dijele samo priznanja nego stiču i nova znanja, pobrinuli su se uspješni biznismeni, sjajni govornici i briljantni predavači. Neki od njih su sve to.

Berinu Alagiću, CEO-u kompanije XYLLION i direktor je projekta ROOF GARDENS, jedinstvenog stambeno-poslovnog kompleksa na Trebeviću. Za razgovor o izazovima u poslovanju, motivaciji, uspjesima i padovima, ali i širenju poslovanja na Hrvatsku te o strategijama za skaliranje biznisa, sjajan sagovornik.

„Najvažnija osobina koja je potrebna u svijetu poduzetništva jeste pustiti mašti na volju. Ja sam primjer da sam o nekim stvarima razmišljao jako daleko, tako sam pomjerio granice i napravio neke dobre stvari. Ljudi su ključ, a formiranje tima je najveći izazov. Mi imamo dobru viziju, kvalitetan tim i početni kapital. Ni XYLLION ni ROOF GARDENS ne bi mogli funkcionisati bez finansijske podrške i uopšte govoreći nemoguće je bez kapitala koji stoji iza vas napraviti ovako velike korake. Premium tržišta su jako skupa za ulazak, ali treba razmišljati ambiciozno i treba mnogo rizikovati. Mi smo mnogo rizikovali sa projektima. Morate imati kapital i ne treba bježati od kredita, jer uvijek se možete zadužiti ako imate dobar i realan projekt. Treba sagledati potencijal određenog projekta i odvažiti se na rizike“, kazao je Alagić.

Biznis pokrenut u vrijeme pandemije Covid-19 postao je najvidljiviji brand u našoj zemlji. Dio tima koji je stvarao brand Korpa.ba u BiH i implementirao ga u Sjevernoj Makedoniji je Ermin Brkić, američki đak sa sarajevskom adresom. Znanje stečeno u Americi prenio je u domovinu i pokrenuo nekoliko uspješnih priča.

„Uvijek mora da se prati jasna strategija, da se adaptira u skladu sa uslovima u kojima se radi, te da se ulaže u marketing i brending. A prije svega toga je rad s ljudima i motivacija ljudi. To je nešto što odvaja uspješne od neuspješnih priča. Korpa.ba ne bi bila ovdje gdje jeste bez toga. U budućnosti možemo očekivati neke nove aplikacije koje će pokušati da pomognu partnerima da smanje troškove i povećaju prihode, tako da mislim da polako svi idemo u pravci Software as a Service industrije i mislim da ćemo već do naredne konferencije moći predstaviti svoj novi proizvod“, riječi su Brkića.

Neuromarketing je marketinška grana bazirana na upotrebi saznanja o ljudskom ponašanju, posebice mozgu iz područja neuroznanosti. Najpozvanija osoba u regiji za razgovore na ovu temu je Dalibor Šumiga, CEO zagrebačke agencije Promosapiens, prve specijalizirane agencije za bihevioralni marketing u Adria regiji. Pored marketinških tajni, učesnicima Konferencije otkrio je najvažniju – Zašto je Prometej ljudima poklonio vatru, te je svoje izlaganje zaključio sljedećim riječima: „Život je škola i treba voditi računa s kakvim ljudima se družite i ko vas inspiriše. Mozak treba stalno hraniti i davati mu nove informacije. Ovdje imamo hrabre ljude, ljude koji su daleko više hrabriji od mene. Moja firma je jako uspješna, ali ja se ne smijem zvati poduzetnik jer sam ja u to ušao zato što nisam imao drugu opciju. Ovi ljudi su svjesno ušli u to i to treba pohvaliti, ovo su influenseri koje treba pokazivati. Nemojte odrasti i sačuvajte dijete u sebi, jer Petar Pan sindrom je genijalna stvar.“

I na samom kraju, ali ne i najmanje važan, Kemal Sikirić, biznismen i šahovski majstor, rukovodeći partner u Invera Private Equity Fundu, prezentirao je razvojni put Muzeja Iluzija. Bio je svjedok i aktivan sudionik rasta male hrvatske firme u globalnog igrača prisutnog na četiri kontinenta sa 42 muzeja, što je izvanredan primjer skaliranja i rasta businessa. Sa učesnicima Konferencije podijelio je saznanja o upravljanju jednim ovakvim pothvatom iz perspektive većinskog vlasnika. Zanimljivo je da je prije samo dva dana Muzej iluzija postao dobitnik nagrade Franšiza godine 2022. Izlaganje je zaključio svojim viđenjem onoga što je zajedničko kompanijama koje brzo rastu i ljudima koji se dobro snalaze u ulozi lidera.

„Da bi poduzetnici napravili dobar biznis moraju imati strast, moraju voljeti to što rade. Ako ti nije zabavno što radiš, nemoj to raditi. Drugi važan faktor je enormna upornost. Morate imati sposobnost za podnošenje poraza, set backova koji se stalno dešavaju. I treća stvar je znatiželja. Poduzetnici su po prirodi znatiželjni ljudi. Postoji zabluda da su ljudi u biznisu radi novca, ali novac je posljedica, a ne uzrok. I svi pravi biznisi tako kreću“, riječi su Sikirića.

Konferenciju su i ove godine podržale institucije – od Vanjskotrgovinske komore BiH, entitetskih privrednih komora do Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, ali i brojne uspješne kompanije.