Značajni životni događaji, bilo pozitivni ili negativni, mogu izazvati stres.
Teški događaji poput razvoda, gubitka ili smrti voljene osobe, gubitka posla su za većinu ljudi stresni i izazivaju neprijatne emocije. Međutim, čak i pozitivni događaji poput vjenčanja, rođenja djeteta ili kupovine kuće mogu voditi do značajnog nivoa stresa.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) nazvala je stres zdravstvenom epidemijom 21. vijeka, a on sa sobom neminovno nosi i mnoštvo neprijatnih emocija sa kojima se ljudi nose na različite načine.
Koping mehanizmi ili mehanizmi nošenja sa stresom su strategije koje ljudi koriste kako bi se lakše nosili sa stresom i bolnim ili teškim emocijama poput ljutnje, anksioznosti, depresije i drugih. Ovi mehanizmi mogu biti fokusirani na problem ili emocije.
Koping mehanizmi fokusirani na problem pomažu ljudima da problem sagledaju iz različitih perspektiva i pronađu rješenje za njega, dok oni fokusirani na emocije pomažu ljudima da se nose s neprijatnim emocijama ili distresom koji nastaje kao rezultat problema.
Nadalje, koping mehanizmi se mogu podijeliti na aktivne i izbjegavajuće. Aktivni koping mehanizmi obično uključuju svijest o stresoru i svjestan pokušaj da se umanji stres.
Izbjegavajuće, s druge strane, karakteriše ignorisanje ili izbjegavanje problema.
Neki koping mehanizmi mogu da umanje stres ili neprijatne emocije u datom trenutku, ali nisu efikasni dugoročno. Ti neefikasni koping mehanizmi mogu biti kontraproduktivni ili čak imati negativne posljedice i često se nazivaju maladaptivnim koping mehanizmima.
Iako izbjegavanje može djelovati kao najlakši način nošenja sa problemima, bitno je pomenuti da izbjegavanje problema dovodi do toga da oni kasnije izađu na površinu i dovedu do još negativnijih posljedica. Pretjerano korištenje alkohola i/ili droga može otupiti emocije, bol i potisnuti negativne misli, ali pretjerana upotreba ovih supstanci može dovesti do raznih zdravstvenih komplikacija, zavisnosti, predoziranja, pa čak i smrti. Nezdrava samoumirujuća ponašanja poput prejedanja, pretjeranog korištenja interneta ili video-igara, impulsivna kupovina mogu preći u ovisnost ako postanu navika, odnosno uobičajen način nošenja sa stresom. Stres može navesti ljude da traže adrenalin kroz kompulzivna i rizična ponašanja poput kockanja, seksa bez zaštite, eksperimentisanja s drogama i nemarne vožnje.
Ipak, postoje i druge, mnogo efikasnije metode nošenja sa stresom, odnosno adaptivni koping mehanizmi. Neki od njih su suočavanje sa problemom i pronalazak potencijalnih rješenja, razgovor sa prijateljima ili članovima porodice, te kreativne i fizičke aktivnosti koje mogu biti stimulišuće, opuštajuće i svakodnevicu učiniti prijatnijom.
Međutim, u nekim slučajevima nošenje sa stresnim situacijama i neprijatnim emocijama može biti veoma izazovno bez profesionalne pomoći. Profesionalno savjetovanje može osobu naučiti da se na zdrav način nosi sa neprijatnim emocijama, stresom i na taj način da lakše prolazi kroz svakodnevne izazove. Iako ponekad maladaptivni koping mehanizmi mogu djelovati primamljivo i redukovati stres u datom trenutku, bitno je razvijati i neke od pomenutih zdravijih strategija koje imaju dugoročne pozitivne efekte i na taj način širiti repertoar ponašanja koja nam pomažu u svakodnevnim izazovima.
Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, možete naći na sajtu Laboratorije.