Pokretanje registra šteta za Ukrajinu, Hrvatska pristupa

– Šefovi država i vlada na summitu u Reykjaviku dogovorili su da će ojačati Vijeće Europe, osigurati odgovornost za Ukrajinu i dati potporu žrtvama. Najznačajnije praktično postignuće ovog sastanka na vrhu je pokretanje registra šteta za Ukrajinu. Riječ je o mehanizmu koji će omogućiti praćenje i evidentiranje šteta koje je Rusija prouzročila tijekom invazije na ukrajinskom teritoriju, kao prvi korak prema potraživanju međunarodne kompenzacije i odštete od Ruske Federacije, izvijestio je Gordan Žvanović. 

Povijesna odluka – prekretnica na putu prema odšteti za Ukrajinu

Dodao je kako je glavna tajnica Vijeća Europe  Marija Pejčinović Burić odluku o pokretanju registra šteta nazvala je povijesnom, a njezin značaj ističe i Ukrajina, čiji premijer smatra da je riječ o prekretnici na putu prema pravdi i odšteti za Ukrajinu i njezin napaćeni narod. 

Podsjetio je da je hrvatski premijer Andrej Plenković još sinoć potpisao deklaraciju kojom se potvrđuje pristupanje Hrvatske registru šteta. 

– Danas se broj potpisnica povećao na 40, uz još tri zemlje koje su se obvezale pristupiti.

Predanost konvenciji o ljudskim pravima i provođenju odluka Europskog suda za ljudska prava

– Sudionici summita u Reykjaviku založili su se i za jačanje demokratskih tekovina na starom kontinentu. Deklaracijom su potvrdili predanost Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, promoviranju mira i stabilnosti u Europi, kao i bezuvjetno provođenje odluka Europskog suda za ljudska prava, istaknuo je Žvanović i najavio neke od izjava sa summita.

– Sastali smo se na najvišoj razini kako bismo prije svega reafirmirali ulogu ove organiziacije u ukupnoj multilateralnoj arhitekturi europskih institucija i temeljima koje ona čuva, a tu je posebno uloga Europskog suda za ljudska prava i zato smo prije nekoliko dana na Vladi donijeli odluku da ćemo uplatiti 100 tisuća eura kako bismo podržali rad suda i također današnji summit i jučerašnja rasprava mahom je bila usmjerena na rusku agresiju na Ukrajinu i našu poruku solidarnosti i potpore. izjavio je premijer Andrej Plenković. 

– I ovaj samit jasan je dokaz da su Putinove kalkulacije pale u vodu. Htio je podijeliti Europu, a postigao je upravo suprotno. Naše zajedništvo jače je nego ikada prije. To je naša poruka iz Rejkjavika, istaknuo je njemački kancelar Olaf Scholz.

– Temeljne vrijednosti su napadnute. Sloboda je napadnuta. Demokracija je napadnuta. Ruska agresija na Ukrajinu svima nam je oduzela boljitak i mir u kojem je Europa uživala nekoliko desetljeća od kraja Drugog svjetskog rata, zatim do agresije Miloševićeva režima koji je napao bivše jugoslavenske republike, uključujući Hrvatsku, rekao je Plenković u obraćanju na sastanku na vrhu Vijeća Europe, organizacije u kojoj je bila i Rusija do prošle godine.

Pravni instrument, koje je osnovalo Vijeće Europe od 46 zemalja, do srijede ujutro je potpisalo 40 zemalja, uključujući Sjedinjene Države i sve ostale zemlje skupine G7, dok tri zemlje dovršavaju svoju internu proceduru kako bi učinile isto, rekla je u srijedu glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić. Rekla je da je Europa pred izborom – hoće li nastaviti ulagati u svoje standarde ili će od njih odustati i napraviti korak unatrag.

Snažne su poruke ovog sastanka na vrhu da europski čelnici ponovno trebaju potvrditi svoju predanost vrijednostima Vijeća Europe, posebno u svjetlu najnovijih napada na demokraciju i ljudska prava, i ustrajati u svojoj potpori Ukrajini.

Island bio prva članica Vijeća Europe koja je priznala Hrvatsku

U izjavi za novinare danas poslijepodne Plenković je rekao kako je registar šteta pravni instrument koji je Vijeće Europe pomoglo dogovoriti i koji će omogućiti kompenzaciju te u konačnici obnovu i rekonstrukciju Ukrajine s obzirom na devastirajuće posljedice brutalne ruske agresije.

Šefovi država i vlada članica Vijeća Europe usvojili su deklaraciju po završetku summita.

Plenković je rekao kako je glavna poruka deklaracije ujedinjenje oko zajedničkih vrijednosti te u solidarnosti i podršci Ukrajini. Dotaknute su i teme funkcioniranja demokracije u vremenu umjetne inteligencije i digitalne transformacije, a prepoznate su i klimatske promjene i uloga Vijeća Europe u kontekstu daljnje zaštite okoliša. Posebno je istaknuta tema koja se odnosi na prava djece u Ukrajini, s obzirom na to da je Međunarodni kazneni sud izdao uhidbeni nalog za ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovu suradnicu zbog deportacije djece iz Ukrajine u Rusiju, rekao je Plenković.

– Naša poruka je bila da smo jako sretni da je ovaj summit na Islandu. Podsjetit ću, Island je u prosincu 1991. bio prva tada članica Vijeća Europe koja je priznala Hrvatsku, rekao je Plenković.

– Ta činjenica da smo danas tu, nešto više od 30 godina kasnije, a da je moja bivša ministrica vanjskih poslova u mojoj prvoj vladi, gospođa Marija Pejčinović Burić, glavna tajnica ove organizacije, jedna je zaista lijepa i pozitivna priča za Hrvatsku, dodao je.

Komentirao je i poplave u Hrvatskoj.

– Ja sam non-stop u kontaktu s kolegama članovima Vlade, potpredsjednicima i ministrima, koji su maksimalno angažirani, rekao je Plenković, zahvalivši njima, kao i lokalnim dužnosnicima i svim službama.

– Mi ćemo se večeras zbog udaljenosti vratiti u Hrvatsku, priključit ću se članovima Vlade da vidimo situaciju na terenu. U petak, kada bude Vlada, imat ćemo jedno privremeno izvješće da vidimo što se u biti sve dogodilo i kako Vlada može pomoći onim krajevima koji su pretrpjeli štete ovih zadnjih nekoliko dana, dodao je Plenković.