Nakon upozorenja na policijsko nasilje u BiH

Prebili su ga, ali je rekao da ga je udario balvan u glavu dok je sjekao drva, opisuje sarajevski advokat Senad Kreho postupanje policije u Bosni i Hercegovini (BiH) pri hapšenju njegovog klijenta.

Ne želeći otkriti identitet, kao ni detalje o vremenu i mjestu privođenja, Kreho za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je žrtva policijskog zlostavljanja bio muškarac iz Banjaluke.

“Prebili su ga. Nudio sam se da podnesemo prijavu, ali ljudi se boje, jer im valja ‘ležati' u pritvoru”, ističe sarajevski advokat, koji nije želio dati više detalja o slučaju, već samo da je njegov klijent u međuvremenu iz BiH deportovan u Crnu Goru gdje je osumnjičen za ubistvo.

Inače, Kreho je u posljednjih desetak godina zastupao oko 20 osoba koje su mu potvrdile da ih je policija pretukla tokom privođenja.

Radio Slobodna Evropa (RSE) nije mogao utvrditi da li je Krehin klijent jedan od 30-ak osumnjičenih koji su delegaciji Komiteta Vijeća Evrope za sprječavanje mučenja i nečovječnog postupanja (CPT) posvjedočili da su bili “žrtve” policijskog nasilja, tokom njihove posjete BiH u septembru 2021. godine.

Članovi Komiteta razgovarali su sa više od 80 zatvorenika, a izvještaj o tome objavili su polovinom maja ove godine. Ukazano je na desetine slučajeva nasilja tokom privođenja ili u pritvorskim prostorijama.

Spominje se, među ostalim, slučaj navodnog zlostavljanja tokom hapšenja osumnjičenog koji je trebao biti izručen Crnoj Gori.

Svjedočenje iz kaznenog zavoda u Sarajevu

Jedan od primjera u izvještaju odnosi se i na svjedočenje osobe pritvorene u Kazneno-popravni zavod (KPZ) Sarajevo. Ona je tvrdila da je tokom privođenja krajem jula 2021. u Sarajevu “dobila više udaraca u različite dijelove tijela od dvojice policajaca”.

“Nakon premještanja u policijsku stanicu Novi Grad, tvrdi da su je ponovo udarali nogama i rukama dok je bila vezana lisicama za ogradu stepeništa”, ističe se u izvještaju.

Komitet vijeća Evrope u izvještaju navodi da su policajci, prema tvrdnjama zatvorenika, odgovorni za šamaranje, udarce nogama, pendrecima i kundacima službenog oružja. Pojedini su, također, naveli da su u pritvorskoj ćeliji noć proveli vezani lisicama za namještaj – bez hrane, vode i mogućnost korištenja toaleta.

Većina je, kako se ističe, po liječničku pomoć odlazila u pratnji policajca od kojih su dobili batine. Oni su im navodno sugerirali da ljekarima ne smiju otkriti uzrok povreda.

Za zlostavljanje su, prema tvrdnjama osumnjičenih, odgovorni pripadnici specijalnih interventnih jedinice ili uniformirani policajci, navodi se u izvještaju. U manjoj mjeri sudjelovali su, navodno, kriminalistički inspektori koji su navodno primoravali uhapšene da priznaju djela.

Šta kažu u policijskim agencijama?

Kada je riječ o prijavljenim slučajevima zlostavljanja, u izvještaju Komiteta Vijeća Evrope navode se policija Kantona Sarajevo, Unsko-sanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao i policija entiteta Republika Srpska (RS).

Iz kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova koji se spominju u izvještaju nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o tvrdnjama iz izvještaja o zlostavljanju osumnjičenih, te o tome koliko policajaca je sankcionirano.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) RS, pak, tvrde da su ustanovili “težu povredu dužnosti” u deset prijavljenih slučajeva, u periodu od januara 2021. do kraja aprila 2023. Nakon toga je pokrenut i proveden disciplinski postupak protiv 24 policijska službenika, tvrde za RSE iz MUP-a RS.

U odgovorima za RSE nije precizirano šta konkretno podrazumijeva “teža povreda dužnosti”, te kakav je ishod pokrenutih postupaka, odnosno da li je bilo izrečenih sankcija.

U MUP-u tog bh. entiteta, također, navode da su primjedbe na postupanje policajaca iz RS zasnovane samo na navodima osoba koje borave u zatvoru, “bez jasne analize i uvida u dokumentaciju postupanja policajaca”.

Situacija u zatvorima

U Izvještaju Komiteta analizirana je i situacija u zatvorima u Bihaću, Mostaru i Sarajevu, kao i u državnom zatvoru BiH. Preporuke se, uglavnom, odnose na potrebu osiguravanja boljih uvjeta za smještaj zatvorenika.

Iako u manjem broju nego tokom privođenja, ukazano je, također, na nekoliko slučajeva navodnog zlostavljanja zatvorenika.

Faruk Zubčević, direktor sarajevskog zatvora, kaže za RSE da Komitet, uglavnom, konstatuje dugogodišnje probleme, kao što su skučeni prostori za boravak zatvorenika, te prebukiranost zatvora. Zubčević tvrdi da u tom zatvoru nije bilo “prekomjerne upotrebe sile” nad zatvorenicima.

“Apsolutno nije bilo upotrebe sile, niti je bilo pokrenutih postupaka za to. Imali smo jedan ili dva slučaja, kada je uhapšeni napadao i onemogućavao službena lica da rade, ali nije bilo upotrebe sile koja je imala posljedicu i nije bilo razloga za pokretanje postupka”, kaže on.

Uglavnom uvjetne kazne

Krivični zakoni oba bh. entiteta predviđaju zatvorske kazne za policijsko iznuđivanje iskaza i nasilje nad osumnjičenima. Tako je u Federaciji BiH moguća kazna do pet godina zatvora, a u drugom entitetu, Republici Srpskoj, u trajanju do osam godina.

Tužilaštvima u Bosni i Hercegovini je od januara 2019. do 30. juna 2021. godine podneseno 109 kaznenih prijava, protiv 176 policajaca, pokazuju podaci Komiteta Vijeća Evrope. U 16 slučajeva podignuta je optužnica. Jedna od njih je u oktobru 2021. podignuta protiv dvojice policajaca u Mostaru, nakon čega je počelo suđenje.

Policajci Jusuf Penava i Armin Vrače optuženi su da su u aprilu 2021, kada je zbog pandemije korona virusa na snazi bila zabrana kretanja, fizički zlostavljali mladića na ulici, iako im on nije pružao nikakav otpor.

U optužnici se navodi da su mladića udarali, vukli za kosu, te vrijeđali i zastrašivali, nakon čega su ga priveli kako bi mu uručili prekršajni nalog zbog kršenja mjere zabrane kretanja.

Prema podacima Komisije Vijeća Evrope, u 13 slučajeva utvrđeno je da su policajci krivi, a radi se o 21 policajcu. Sve izrečene kazne su bile uvjetne, u trajanju od pet do 11 mjeseci zatvora. To znači da policajci ne moraju služiti zatvorsku kaznu, ukoliko ne počine novo kazneno djelo.

Žalbe ombudsmenima

Žalbe na postupanje policajaca moguće je podnijeti i Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH. Oni su u prošloj godini primili 77 pritužbi, a uglavnom su se odnosile na ostvarivanje zdravstvene zaštite, uvjete smještaja i tretman u zatvorima.

Omudsmenima je, među ostalim, u prošloj godini prijavljen slučaj privođenja mladića bez identifikacije.

“Stavljanjem lisica na ruke, lišen je slobode i u prostorijama policijske stanice zadržan četiri sata. Žalbom se ukazivalo da su policajci u više navrata, povišenim tonovima, pokušali iznuditi priznanje tvrdeći da je identifikovan na snimcima u navijačkim sukobima”, saopćili su Ombudsmeni za RSE.

Oni su ustanovili da je ta žalba osnovana, pa su od nadležnog ministarstva unutrašnjih poslova zatražili da uputi izvinjenje porodici i da uspostavi adekvatnu saradnju sa Ombudsmenima. Kako navode za RSE, njihova preporuka nije ispoštovana.

Bosna i Hercegovina je ratificirala Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni i postupaka 2008. godine, ali još nije uspostavila nacionalni mehanizam za prevenciju.

Zaustavljanje zlostavljanja zatvorenika godinama je osnovni zahtjev Komiteta Vijeća Evrope za sprječavanje torture, čiji članovi periodično posjećuju BiH i analiziraju uvjete u zatvorima i načine tretiranja zatvorenika.