Zašto pucaju nasipi i kako se pripremiti za ekstreme koji dolaze

Na počektu emisije iz Krnice kod Petrinje javila se Zrinka Grancarić gdje 30 pripadnika Hrvatske vojske ojačava nasip dio kojega je također je stradao u potresu. Vojnici ubacuju vreće u bager koji ih prebacuje u kamion koji ih vozi još kilometar udaljenosti. Radit će cijelu noć, a oko 2 sata Tigrove će zamijeniti Gromovi. Smatra se da je taj dio trenutno najkritičnija točka kod Petrinje, a ojačavanje je počelo još tijekom dana. Vodostaj je trenutno oko jednog metra ispod vrha nasipa. 

Obnova nasipa nakon dvije godine?

– Prilikom potresa kod Krnice se dogodila likvefakcija – izbacivanje pijeska kroz tlo zbog velikog pritiska, čak je i drveće bilo porušeno. U tom dijelu nasipa imali smo i rasjedne pukotine tako da se moralo raditi i mlazno injektiranje cementom kako bi nasip nakon obnove mogao izdržati i dodatne potresne sile, kazao je Zoran Đuroković. Naglasio je kako je trebalo izvršiti analize tla, izraditi projekt, provesti javnu nabavu i tek onda krenuti s radovima. Također, moralo se raditi segmentno uz praćenje vodostaja kako ne bi ostala rupa u liniji obrane.  

Na pitanje zašto su pukle boks barijere u sisačkom predgrađu Galdovu odgovorio je kako se tamo radilo i o dubljim rasjednim pukotinama, unutar nasipa 3 do 4 metra i moralo se postaviti nasip brzo bez prethodnih istražnih radova. Očito da je taj nasip napravljen na mjestu gdje je više pijeska i došlo je do likvefakcije. 

Šef Stožera civilne zaštite Grada Siska Marko Krička kazao je kako oni razumiju što se može očekivati kod poplava, ali je činjenica da se radi o privremenom nasipu, “logika čega se gubi kad prođu dvije godine”.

– Privremeni nasip štitio je dio koji koristi udruga koja se bavi terapijskim jahanjem i puno građana, a prošlo je dvije godine i svakome je jasno da je boks barijera trebala biti zamijenjena ili da se ubrzaju stvari kad je u pitanju gradnja pravog nasipa, kazao je.

Kako je stradao nasip u Sisku?

Đuroković je kazao kako nije stradala sama barijera nego je došlo do izbacivanja pijeska, nakon čega je tlo uleglo – a voda se prelila. Dodao je kako su sve predradnje za gradnju nasipa napravljene, ali da se od rujna nije moglo raditi, zbog više situacija obrana od poplava i zimskih uvjeta. Osim toga, dodao je – više zemlje na tom mjestu nije naveženo jer konji ne bi mogli ulaziti u staje.  

Krička je dodao kako se veliko procjeđivanje na tom dijelu dogodilo i u prosincu. Misli da se taj dio mogao preventivno osigurati zemljanom oblogom, kao što je napravljeno na drugim mjestima.

Druge kritične točke u Sisku

– Postoje tradicionalne ‘kritične' točke ali i jedna nova – kod izgradnje novog mosta preko Odre u opasnosti je 20 do 30 kuća. Tamo rade četiri pumpe cijelo vrijeme, kazao je Krička. Trenutno u Sisku, dodao je – niti jedan objekt u kojemu ljudi žive nije pod vodom. 

Županica Martina Furdek Hajdin kazala je kako je vodeni val prošao kroz Karlovac, ali su u opasnosti istočni dio grada i općina Lasina.

Montažno demontažni nasipi ili prirodne retencije?

– Ne mogu reći da smo odahnuli zato jer od 2010. godine u kontintinuitetu bilježe rekorde. Danas sam bila u obiteljskoj kući koja je od tada plavila četiri puta. Klima se mijenja i uistinu živimo u ekstremnim uvjetima, kazala je. Navela je podatak da je su u prošlom stoljeću evidentirana četiri rekordna vodostaja, a od 2010. već ih je bilo šest. Spomenula je i velike opasnosti od tuča. 

Komentirajući navode da će se u Hrvatskoj Kostajnici, po uzoru na Njemačku graditi montažno-demontažni nasipi s betonskim zidom u koji se stavljaju paneli koji mogu biti visine više metara Furdek Hajdin je kazala kako se mogu raditi i retencije – koje su prirodi prihvatljivije jer živimo u državi koja nije gusto naseljena. 

Poplave i iskapanje pijeska i šljunka?

Đuroković je odgovorio je li točna teza da su zbog zabrane iskapanja pijeska i šljunka rijeke pliće i da manje vode stane u njih i kazao: “Da se dođe dopuštenja za uklanjanje nanosa, potrebno je proći ocjenu o potrebi provedbe postupka zahvata na okoliš”.

Potvrdio je da za to treba proći godina dana, a kad se nasipi grade materijal se mora voziti s drugih lokacija.

– U EU-u smo. Puno se pažnje pridaje zaštiti prirode. Pijesak se može vaditi i sada i nije način da mi sad ostružemo korito, jer to nije rješenje svugdje. Mjestimice sigurno treba ukloniti nanos. Potrudit ćemo se svi da budemo brži u dobivanju dopuštenja kako bi to mogli i učiniti. Riječna korita se moraju održavati, a priroda mora ostati u ravnoteži, kazao je. 

Kako se pripremiti za ekstremne uvjete?

– Klima se mijenja. Ovo čemu danas svjedočimo dokaz je da dolazimo u vrijeme ekstrema. Nemam neke dobre prognoze. Sve skupa će se još više intenzivirati. Ljeta će biti sušnija i toplija, kazao je Miljenko Sedlar. Podsjetio je da se prošlog ljeta u Zagrebu Sava mogla prehodati. 

Na pitanje ‘Kako se pripremiti za ekstreme?' odgovorio je – sustavno, jer ih spriječiti ne možemo. Podsjetio je da već nekoliko godina postoji hrvatska Strategija za prilagodbu klimatskim promjenama, ali da se ona mora prebaciti na lokalnu razinu, da bi se projekti provodili sustavno.

Integrirati klimu u prostorne planove

– Da danas zaustavimo emisiju stakleničkih plinova – učinke klimatskih promjena osjećali bi još 50 do 100 godina. Lokalne i regionalne jedinice trebali bi krenuti u izradu plana prilagodbe i sve to treba prebaciti na građevinu. Sve što ćemo sada graditi mora imati procjenu klimatskih rizika i projekti se tomu moraju prilagođavati, kazao je. Istaknuo je kako se parametri moraju mijenjati a klima integrirati u prostorne planove i sve sektore u kojima upravljamo.

Kanal Dunav-Sava mogao bi biti izvor vode za navodnjavanje Slavonije, smatra Sedlar, međutim napominje kako je prije toga potrebno napraviti detaljne hidrodinamičke i hidroloških istraživanja. Pitanje je što bi taj kanal donio tamošnjim šumama hrasta lužnjaka. Spomenuo je klimatski termin ‘mala adaptacija' i opasnost da se intervencija na drugoj strani pokaže katastrofalnom. 

Prirodne retencije

Marko Krička je kazao kako se u Sisku već 10 godina čeka da Odransko polje postane retencija, što bi zaštitilo zapadni dio grada.

– Mi veliki dio toga rješavamo prirodno retencijama. U ovom trenutku oko 200 milijuna kubika nalazi se u Lonjskom polju, oko 150 milijuna kubika u Odranskom polju i to rasterećuje vodne valove. Taj prostor mora ostati retencija ali usmjeravanje vode mora se zaštititi nasipima, odgovorio je Zoran Đuroković. Najavio je i da bi u prirodnu retenciju Kupčina trebalo otpustiti 150 milijuna kubika vode iz Kupe prije Karlovca.  

Vrgoračko i jagode u vodi?

– Za to je područje dugi niz godina bio naziv Vrgoračko jezero i znalo je u povijesti biti dugo 20-tak kilometara. Izgradnjom tunela Krotuša izvode se velike količine vode. Imamo projekte, Treba se probiti novi hidrotehnički tunel i izaći na jezero Birina kod Ploča. Sad smo u postupku ocjene utjecaja na prirodu, kazao je Đuroković. 

Više pogledajte u videoprilogu: