Krumpiri za čips posađeni u zadnji trenutak

Svaki trenutak bez kiše, tamo gdje tlo još nije natopljeno vodom, nastoji iskoristiti obitelj Puškarić kako bi na 170 hektara posadila industrijski krumpir.

– U ovo vrijeme već je sav krumpir bio niknut ove godine pokušavamo privest sadnju kraju iako dolazi noćas kiša i mi koliko uspijemo posaditi noćas to će biti to za ovu godinu jer iza toga jednostavno više nema smisla. Doslovce utrka s vremenom i sa stanjem tla da se uopće uspije raditi, rekao je Marijo Puškarić.

Kiša je ipak bila brža pa su od planiranih 170 hektara uspjeli posaditi 140. No i to je s obzirom na obilne kiše uspjeh. Sin Filip gotovo je danonoćno bio na traktoru u borbi za svaki hektar. No kaže, sada će biti ključno kakvu će cijenu ponuditi tvornica za preradu u čips u Hercegovcu.

– Oko cijene se bude još razgovaralo s otkupljivačem. Za prošlu godinu možemo reći da nismo postigli dogovor s kojim su proizvođači zadovoljni i mi kao takvi također, a za ovu sezonu se nadamo postići dogovor koji će biti povoljniji za proizvođače jer su posljednje dvije godine, a u samom početku i ova godina izrazito nepovoljni jednostavno motiv za proizvodnju industrijskog krumpira je iz godine u godinu sve manji i manji, a i krumpira općenito jer bez intenzivnog navodnjavanja koje više nije svakih 7 dana nego svaka 3 dana se praktični ne može proizvesti rezultat koji zadovoljava, objasnio je Filip Puškarić.

Pada profitabilnost 

I Mario upozorava kako u odnosu na druge kulture industrijskom krumpiru za sada pada profitabilnost.

– Trenutno to je najmanje dohodovna proizvodnja ali opet smo zadržali proizvodnju da zadržimo dovoljno sirovine za tvornicu koja je u našoj neposrednoj blizini da može nastaviti normalno s proizvodnjom. Lanjski prinosi su bili više nego ispod 50 posto uobičajenih prinosa tako da je to bila jedna jako teška godina plus što je cijena bila takva kakva je, objasnio je Marijo.

U Velikim Zdencima Nikola Stepić predsjednik Udruge uzgajivača industrijskog krumpira smanjio je proizvodnju i kaže kako je sadnju završio u posljednji tren.

– Jako kasno smo počeli saditi krumpire i evo ovaj krumpir koji ja sada držim on je zasađen 29.4. i tu je ta parcela koju vidite, tu je krumpir već trebao izredati, znači niknut, a on sad izgleda ovako .Tu je još potrebno dobrih 10 dana da uopće nikne, rekao je Nikola Stepić, predsjednik Udruge uzgajivača industrijskog krumpira.

Presudno poslije kiše 

Posljednje kiše mogle bi biti presudno posebice na površinama gdje se zadržava voda.

– Bojim se da bi moglo doći do propadanja dijela zasađenog krumpira ne samo kod mene nego i kod drugih kooperanata jer dosta krumpira nije ogrnuto. Znači i tu ako je velika vlaga na nekim ravnijim dijelovima, depresijama može doći do propadanja, dodao je Stepić.

Lani je izrazita suša s visokim temperaturama već svibnju tražila natapanje pa je mnogima urod bio gotovo prepolovljen.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Prosjek je bio na moji površinama koje su navodnjavane 20 tona hektar, a inače 40, 50 i s navodnjavanjem. Da ja sam zakasnio s navodnjavanjem, a imao sam problem prošle godine cijena plavog dizela 9 i pol kuna. Nevjerojatno veliki troškovi da sam tu kalkulirao isplati li se uopće, kazao je Stepić.

Kiša utječe i na crveni luk

Kišno proljeće utječe i na crveni ozimi luk koji je Marijo Puškarić lani posadio na 10 hektara. Sada su pune ruke posla za desetak radnika. 

– S obzirom na to da je godina kišna herbicidi nisu uspjeli u potpunosti izvršiti zaštitu tako da smo sada vršili jedno plijevljenje, nakon 10 dana ćemo napraviti još jedno plijevljenje, čišćenje od korova tako da možemo dočekati uredan luk za berbu, objasnio je Marijo.
  

I ovdje hvataju svaki trenutak bez kiše.

– Sve dane koji su nam sunčani pokušavamo biti u polju da odradimo što bolje posao, da što više isplijevimo taj luk i da uredno bude, dobar. Berba je znači za nekakvih malo jače od mjesec dana. Odlično izgleda luk i nadamo se da će doprinijeti dobar urod. Lani je bio solidan, ove godine očekujemo bolji, kazao je Dean Dokmanović, voditelj pakirnice i skladišta.

Crvenom je luku posljednjih mjeseci cijena u trgovačkim lancima udvostručena. 

– U većem dijelu glavnih europskih proizvođača luka prije svega mislim na Nizozemsku je bilo iznimno vruće i suho ljeto i prosjek je za 50 posto manji nego uobičajeni. S druge strane iako bi mogli imati domaću proizvodnju veću koja bi zadovoljila potrebe tržišta nemamo u biti dovoljno skladišnih kapaciteta za luk i to je razlog zašto mi ostanemo bez svog luka i onda se mora uvoziti, rekao je za kraj Marijo.

I dok sada kišna krila na poljima luka izgledaju pomalo ironično ovdje je sve pripremljeno dođe li kao i lani suša i visoke temperature.