BiH neće s EU nabavljati plin, zadovoljna ruskim

Uvoznici plina iz Bosne i Hercegovine nisu se prijavili na poziv Evropske komisije da s evropskim kompanijama zajedno i po nižoj cijeni nabavljaju plin za sljedeću zimu. Ovo je potvrđeno iz ureda evropskog komesara za energiju za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sarajevo je najveći potrošač plina u BiH. Računi za grijanje korisnicima gradskih toplana su protekle zime bili veći za oko 66 posto u odnosu na godinu ranije.

Evropska energetska platforma uspostavljena je u aprilu 2022. godine, zbog krize na energetskim tržištima izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu.

Suština je da se na jednome mjestu prikupljaju podaci o potrebama za plinom. Poziv za dostavljanje potreba je otvoren 25. aprila ove godine i trajao je do 2. maja.

Potom će se svake dvije sedmice raspisivati tender za ukupnu količinu na koji će se moći prijaviti sve globalne kompanije izvoznice, od Azerbajdžana do Sjedinjenih Država.

Bosna i Hercegovina nema kompaniju na državnom nivou za uvoz plina. Ta oblast je regulirana na nivou dva entiteta.

Dvije entitetske kompanije koje uvoze plin iz Rusije kažu kako sa isporukom nemaju problema. Međutim, ne otkrivaju nabavnu cijenu plina, već samo onu prodajnu prema krajnjim potrošačima.

Gazprom cijenu za BiH formira prema naftnoj formuli koja je povoljnija, a ne prema berzanskoj cijeni.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik je nakon posjete Moskvi ove sedmice kazao da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da će nova cijena “ostati povoljna, sa nekim malim povećanjima”, a da će do rasta cijene doći “zbog tranzita koji je složen”.

Zajednički nastup EU

“Kompletna Evropa je gotovo u potpunosti odbacila ruski gas, udružuje se kako bi zajednički nabavila s drugih tržišta i neko postavlja pitanje kako bismo mi uvezli neki drugi gas”, kazao je za RSE ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša u Vladi Kantona Sarajevo, Almir Bečarević.

“Gas se može u BiH uvesti odakle želite, a od iduće godine i iz Azerbajdžana. Ako ne znaju kako, neka oslobode mjesto onima koji znaju”, istakao je Bečarević.

EU kroz zajedničke mehanizme nazvane AggregateEU i Prism omogućuje uvoznicima, naprimjer iz BiH, da plin kupe samostalno ili u partnerstvu s uvoznicima iz bilo koje druge zemlje članice Evropske energetske zajednice.

Ako im postignuta cijena ne odgovara, mogu odustati od kupovine. Njihovu rezervaciju može kupiti neko drugi.

Pripremajući se za zajednički nastup, Evropska komisija organizirala je sastanke na kojima se govorilo o zajedničkoj nabavi plina.

Sekretarijat Energetske zajednice potom je podijelio sve informacije s vlastima i kompanijama zemalja članica ove zajednice, među kojima je i Bosna i Hercegovina, kazao je za RSE izvor iz ureda evropskog komesara za energiju.

Vlasti ne očekuju komplikacije s Gazpromom

Na području entiteta Federacija BiH plin uvozi kompanija Energoinvest u vlasništvu vlade tog entiteta.

GAS-RES, u vlasništvu Republike Srpske, uvozi plin za ovaj bh. entitet. Obje firme uvoze samo Gazpromov plin.

I jedni i drugi su kazali za RSE da imaju dugoročne ugovore s Gazpromom i stabilnu isporuku. Zasad, kako kažu, ne razmišljaju o nekom drugom izvoru.

Iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH za RSE su naveli da Energoinvest, kao uvoznik za ovaj entitet, prema informacijama kojima raspolažu, nema problema s isporukom ruskog plina i da nema najava da bi moglo doći do njih.

Dodaju da je odluka o prijavi na poziv EU isključivo na kompaniji Energoinvest, iz koje nisu odgovorili na upit RSE hoće li se prijaviti na tender.

Kantonalni ministar Almir Bečarević smatra da bi Vlada Federacije BiH kao vlasnik Energoinvesta trebala narediti toj kompaniji da krene u projekte, “bez obzira hoće li uspjeti i hoće li i Evropa naći potrebne količine plina”.

“Ako niste u evropskim tokovima, ostat ćete ovisnici o samo jednom pravcu i samo možete moliti boga da ne ostanemo bez gasa, jer nikad ne znate šta će se desiti u Ukrajini, hoće li Putin obustaviti isporuku gasa prema Evropi”, zaključio je Bečarević.

Istovremeno, Momčilo Antonić, direktor kompanije GAS-RES koja uvozi plin za potrošače iz Republike Srpske, kazao je za RSE da su “obezbjeđeni za ovu godinu”.

“Nismo dobili poziv, a ne bi se ni prijavili, jer imamo ugovor s Gazpromom”, kazao je Antonić.

Izgradnja dva nova plinovoda blokirana

Federacija BiH godišnje troši oko 250 miliona, a Republika Srpska oko 50 miliona kubnih metara plina.

Gazpromov plin u BiH dolazi iz Srbije putem Turskog toka.

Kroz BiH putuje jedinim plinovodom, od granice sa Srbijom kod Zvornika u istočnoj Bosni do Sarajeva.

Federacija BiH planira izgradnju plinovoda Južna interkonekcija prema Dalmaciji.

Njime bi se diversificirali pravci i izvori opskrbe preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda, te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Hrvatske.

Iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH su za RSE kazali kako je projekt zaustavljen u julu 2022. u Parlamentu Federacije, koji mora donijeti poseban zakon, kao završni korak prije izgradnje tog plinovoda.

Republika Srpska planira izgradnju “Istočne konekcije”, od Bijeljine na sjeveroistoku do Banjaluke i Novoga Grada na sjeverozapadu BiH.

Taj plinovod bi financirao Gazprom i njime bi ruski plin za potrošače u tom entitetu još jednim smjerom ulazio iz Srbije u BiH.

Planirana je i izgradnja pet plinskih elektrana.

Prije izgradnje, potrebno je da Srbija i BiH potpišu ugovor koji mora usvojiti Vijeće ministara BiH i tročlano Predsjedništvo BiH koje, zbog protivljenja bošnjačkog i hrvatskog člana, do sad nije razgovaralo o tome.