U tijeku istražni radovi nužni za obnovu

Do kraja lipnja isporuka projekta konstrukcijske obnove

Ono što se sada zna je da će za mjesec dana, tj. do kraja lipnja, biti isporučen i plaćen projekt konstrukcijske obnove kako bi se mogla povući sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a.

Taj, kao i projekt cjelovite obnove saborske zgrade, povjeren je tvrtki IGH, koja je u postupku javne nabave za izradu projektno-tehničke dokumentacije cjelovite obnove, ponudila ekonomski najpovoljniju ponudu. Krajnja cijena izrade te dokumentacije je 3,9 milijuna kuna odnosno 534.000 eura bez PDV-a, rekli su iz Sabora.

Financiranje cjelovite obnove saborske zgrade, dodaju, planirano je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Detaljnije informacije o fazama cjelovite obnove i potrebnim sredstvima pružit će projektno-tehnička dokumentacija, uključujući troškovnik, koja je u izradi, navode.

Iako iz Sabora nisu naveli hodogram obnove, neslužbeno se doznaje da će, kad se uspješno završi spomenuti posao, trebati odabrati i tvrtku koju će obnavljati zgradu tj. izvođača radova. Njega će se birati u postupku javne nabave koji je složen i traje poprilično dugo, nekoliko mjeseci.

Prije nego što obnova počne, potrebno je odlučiti i gdje će Sabor nastaviti raditi. Preseljenje na drugu lokaciju logistički je zahtjevno zbog načina saborskog rada i službi koje ga prate.

Sabor nije imao sreće s obnovom

Sabor, zapravo, nije imao sreće sa obnovom. Nakon zagrebačkog potresa u ožujku 2020., pokrenut je postupak obnove, Sabor se prijavio i dobio sredstava iz Fonda solidarnosti EU-a. Raspisani su svi potrebni pozivi i natječaji, a na kraju je odabran i strani konzorcij koji je zgradu trebao obnoviti.

Obnova je trebala početi u proljeće prošle godine, no odabrani konzorcij odustao je od posla, tumačeći da ga ne može odraditi za dogovorenu cijenu zbog rasta cijena građevnog materijala i energenata. Na njih je, pak, utjecala ruska agresija na Ukrajinu.

Nakon dvaju velikih potresa – zagrebačkog i petrinjskog i jednog manjeg sesvetskog od 14. siječnja ove godine, unutrašnjost saborske zgrade djeluje prilično derutno.

Na stropovima i zidovima vidljiva su brojna puknuća koja su majstori sanirali različitim mrežicama i ljepilima kako bi se u zgradi moglo normalno raditi i zasjedati.

Potres s epicentrom kod Markova polja od svega 2,9 prema Richteru, proširio je prijašnja puknuća, pa su majstori bili prisiljeni sastrugati nastale napukline kako ne bi pale na nekoga.

Zaštićeno kulturno dobro

Saborska zgrada ima status zaštićenog kulturnog dobra, za njezin izgled kakav danas poznajemo, zaslužni su projektanti Lav Kalda i Karlo Susan.

Zbog dugotrajnog građenja i prepravki, zgrada je mješavina oblika i stilova gradnje u kojoj su vidljivi elementi klasicizma, neorenesanse i secesije.

Zaštićeno kulturno dobro

Saborska zgrada ima status zaštićenog kulturnog dobra, za njezin izgled kakav danas poznajemo, zaslužni su projektanti Lav Kalda i Karlo Susan.

Zbog dugotrajnog građenja i prepravki, zgrada je mješavina oblika i stilova gradnje u kojoj su vidljivi elementi klasicizma, neorenesanse i secesije.