Zašto je rak gušterače tako smrtonosan? Može li pomoći mRNA-cjepivo? / Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

  Zašto je rak gušterače tako smrtonosan

Devet od deset osoba ne preživi dijagnosticirani rak gušterače. Već skoro 60 godina po pitanju te statistike ništa se nije promijenilo. Učinkovite mogućnosti zdravstvenog tretmana praktički ne postoje. I zato je svaki napredak po pitanju liječenja raka pankreasa revolucionaran. A ta se revolucija upravo događa.

Stručnjaci u SAD-u su naime 16 ljudi oboljelih od raka gušterače podvrgli cijepljenju mRNA-cjepivom tipa BNT122 koje je bilo prilagođeno baš njima osobno. Tretman je obavljen nakon što im je bio odstranjen tumor. Do završetka faze promatranja koja je potrajala godinu i pol nakon cijepljenja, kod 50% pacijenata i dalje nije bio uočen tumor. To je uspjeh s obzirom na činjenicu da se radi o vrsti raka koji se obično „vrati“ samo nekoliko mjeseci nakon operacije.

To su fantastične i neočekivane novosti, kaže Niels Halama, imunolog pri Njemačkom centru za istraživanje raka u Heidelbergu. Thomas Seufferlein, gastroenterolog iz Ulma, smatra da se radi o ključnom proboju u borbi protiv te vrste raka i to uz pomoć jedne sasvim nove metode. A njegov kolega Alexander Kleger dodaje kako je riječ o ogromnom koraku u borbi protiv raka gušterače, prenosi DW.

Istovremeno se svi znanstvenici slažu oko toga da još nema razloga za euforiju. Naglašavaju kako je potrebno još više podataka. Jer u ovom trenutku i dalje postoji puno više pitanja nego odgovora.

Studija sa 16 pacijenata, koja je objavljena u magazinu Journal Nature, je relativno mala. Ona nudi samo prve naznake mogućeg uspješnog korištenja mRNA-tehnologije za ovu specifičnu vrstu raka koja je ekstremno smrtonosna, i koju je teško (iz)liječiti. To je veliki napredak i u kontekstu višegodišnjih napora da se pronađe cjepiva za rak koja su „skrojena” upravo po mjeri pojedinih pacijenata.

Kako je realizirana studija?

Nakon što su pacijentima Memorial Sloan Kettering Cancer centra u New Yorku bili odstranjeni tumori, te poslani u Njemačku, biotehnološka kompanija BioNTech je u Saveznoj Republici analizirala tkivo tumora te istražila njegove mutacije, takozvane neoantigene.

Nakon toga su za svakog pojedinog pacijenta, znači individualno, definirani neoantigeni na koje se „ciljalo“ u terapiji, te je proizvedeno cjepivo na bazi glasničke ribonukleinske kiseline mRNA. A to je cjepivo onda trebalo inicirati imunosnu reakciju protiv tih struktura, i to na isti način na koji je mRNA-cjepivo djelovalo protiv koronavirusa.

Devet tjedana nakon operacije pacijentima je po prvi put bilo ubrizgano to cjepivo. Osim toga su pacijenti bili na kemoterapiji, a dobili su i takozvane „checkpoint-inhibitore“, odnosno molekule koje sprječavaju da rak „isključi“ njihov imunosni sustav.

Osam tretiranih pacijenata nije pokazalo nikakvu imunosnu reakciju. Kod njih se rak opet pojavio. Kod preostalih osam pacijenata registrirana je imunosna reakcija. Oni su na koncu faze promatranja bili bez tumora. “Oduševljena sam činjenicom da postoji veza između imunosnog odgovora i povišene šanse za preživljavanjem“, kaže Nina Bhardwaj, koja je istraživala cjepiva protiv raka na  Icahn School of Medicine u New Yorku. Ali ipak naglašava: “Rezultate se naravno mora potvrditi u sklopu većih studija.”

Zašto je rak gušterače tako smrtonosan?

Gušterača je mali organ koji ima konzistenciju pudinga, nalazi se duboko u trbušnoj šupljini. Problem je da se degeneraciju pankreasa uglavnom uoči kasno. Ne postoji metoda za rano prepoznavanje tumora. Pacijenti se tek u kasnoj fazi žale na probleme. U tom trenutku je rak već toliko narastao, na nekoliko centimetara, da se proširio i na druge organe, poput jetre. A čak i ako liječnicima uspije odstraniti tumor, on se često opet vraća.

Osim toga terapiju otežava i činjenica da je ta vrsta raka u stalnoj mijeni. On naime mijenja svoje okruženje, a i njegovo okruženje mijenja rak. I zato je dosta teško pronaći odgovarajući medicinski tretman.

“Zapravo je svaki karcinom gušterače jedno zasebno oboljenje“, kaže Alexander Kleger. I zato je baš ta vrsta raka „paradni primjer tumora kod kojeg se želi pronaći individualiziranu terapiju“, dodaje njegov kolega Thomas Seufferlein. “Jer ako to bude funkcioniralo kod njega, onda će funkcionirati i kod drugih vrsta raka.”

Iznenađujući uspjeh

Nije nova ideja da se protiv raka bori cjepivom. Već je u 2010. u SAD-u bilo odobreno jedno cjepivo protiv raka prostate. Već duže vrijeme se radi i na istraživanju mRNA-cjepiva protiv raka. Nedavno je mRNA-cjepivo koje su razvile firme Moderna i Merck pokazalo određene uspjehe u tretmanu crnog raka kože.

Brojni stručnjaci nisu očekivali da bi cjepivo moglo biti uspješno upravo kod raka gušterače. On je naime poznat kao „hladni tumor“, dakle kao vrsta tumora koji ne izaziva snažnu imunosnu reakciju u organizmu, dakle kao tumor koji se dobro „skriva” od imunosnog sustava. Ti „hladni“ tumori u pravilu ne reagiraju na imunosnu terapiju. „Znam da su znanstvenici istražili cijeli niz različitih vrsta raka, iznenađen sam da je to tako dobro funkcioniralo kod raka gušterače“, izjavio je imunolog Drew Weissman sa Sveučilišta savezne države Pennsylvanije.

Stručnjacima koji nisu radili na studiji razlog za optimizam budi i mogućnost da bi cjepivo možda moglo pomoći i protiv metastaza. One su uglavnom krive za to da se tumor vrati i nakon što bude odstranjen iz tijela pacijenta. U upravo objavljenoj studiji kod jednog pacijenta je, nakon što je dobio cjepivo, uočeno i da se povlače metastaze raka jetre.

Puno otvorenih pitanja

Studija je mala, zato vlada oprezni optimizam. Vrijeme promatranja je bilo kratko. Osim toga studija je provedena bez kontrolne skupine, odnosno jedne „usporedne” grupe, odnosno pacijenata koji su nakon operacije bili na kemoterapiji i koji su dobili inhibitore, ali ne i cjepivo. Zato je za sada teško izmjeriti efekt samog cijepljenja, nije moguća usporedba s dosadašnjim postupcima terapije. Usporedbe su teške i zbog činjenice da je u sklopu studije svaki pacijent dobio cjepivo „skrojeno“ po mjeri – dakle radilo se o različitim cjepivima.

U ovom trenutku je nejasno i zašto je cjepivo „isprovociralo“ imunosni odgovor samo kod polovice pacijenata. Nejasno je i kako bi se u budućnosti mogao poboljšati odabir neoantigena. Zanimljivo je i da je mRNA-cjepivo protiv koronavirusa (koje je korišteno u istom vremenskom razdoblju) kod svih pacijenata izazvalo nekakvu vrstu imunosnog odgovora.

Za sada se ne zna može li cjepivo pomoći i onim pacijentima kod kojih je tumor već toliko napredovao da ga se više ne može operirati. U sklopu studije su cjepivo dobili samo oni pacijenti kod kojih je tumor mogao biti odstranjen, prenosi DW.

“U naprednom stadiju oboljenja situacija bi po mom mišljenju mogla biti drugačija“, kaže Nina Bhardwaj. Tada su u „igri” i neki drugi faktori koji utječu na moguću reakciju imunosnog sustava. Rak gušterače je relativno velik tumor. „Čak i ako se uspije proizvesti dobar imunosni odgovor, moglo bi biti teško u sami tumor unijeti prave stanice (u ovom slučaju se radi o T-stanicama koje uništavaju rak, op. ur.).“ Cijepljenje dakle vjerojatno neće biti dovoljno kao jedina metoda borbe protiv raka.

Hoće li mRNA-cjepiva revolucionirati medicinu?

U ovom trenutku se postavljaju sasvim praktična pitanja: kako ubrzati proces proizvodnje cjepiva? Koliko će cjepivo, kada se jednoga dana etablira u borbi protiv raka, doista koštati? Utemeljitelj BioNTecha Ugur Sahin nedavno je za list New York Times rekao da se istraživanjem posljednjih godina rok proizvodnje „skratilo“ na manje od šest tjedana – a troškove proizvodnje smanjilo s 350.000 na 100.000 dolara po dozi. „U slučaju kliničke primjene možemo poći od toga da će biti moguće dodatno smanjiti cijenu“, napominje imunolog Niels Halama.

Upitno je za sada i hoće li se cijeli taj proces, za koji stručnjaci kažu da je iznimno kompleksan, moći provoditi i izvan specijaliziranih centara. “Trenutno su vjerojatno samo dva ili tri centra u svijetu uopće u stanju proizvesti to cjepivo“, smatra Drew Weissman. “Na koncu konca mi želimo dobiti cjepivo koje se može koristiti posvuda u svijetu.”

Dakle, pred stručnjacima je još puno posla. Sada se mora obaviti nove testove, naglašava mRNA-stručnjak Weissman. On je uvjeren da neće sve vrste raka tako reagirati na novu vrstu cjepiva. Možda se ipak ne radi o revoluciji. Ali je svakako važan korak u terapiranju raka, posebice kad se radi o raku gušterače.