Erdogan prisegnuo za novi mandat, te objavio sastav nove vlade

Erdogan je nakon svečane večere na kojoj je bilo gotovo 80 predsjednika država i vlada, objavio sastav nove vlade u kojoj su ministarstva obrane, vanjskih poslova i gospodarstva doživjela temeljite promjene.

Nova vlada će se prvi put sastati u utorak, rekao je ranije.

Nakon večere Erdogan se uputio u predsjedničku palaču Cankaya, u kojoj je živio i radio Mustafa Kemal Ataturk, kako bi obznanio sastav nove vlade.

Kao što se i očekivalo, priznati stručnjak Mehmet Simsek, bivši ministar financija (2009.-2015.), a zatim potpredsjednik vlade za gospodarsku politiku (do 2018.), preuzima ministarstvo financija.

Ime Mehmeta Simseka (56) uporno se pojavljivalo u medijima: bivši ekonomist američke banke Merrill Lynch bit će zadužen za uvođenje reda u financijskoj politici zemlje ne bi li povratio povjerenje ulagača.

Obnovit će se i glavna ministarstva: tako će Hakan Fidan, bivši čelnik MIT-a, turske obavještajne službe, preuzeti dužnost ministra vanjskih poslova, umjesto Mevluta Cavusoglua.

U ministarstvu obrane Yasar Gueler, načelnik glavnog stožera oružanih snaga, zamjenjuje Hulusija Akara, bivšeg načelnika glavnog stožera koji je na toj dužnosti bio od srpnja 2018.

Akara su smatrali organizatorom otpora neuspjelom puču u srpnju 2016.

Samo dva ministra, zdravstva i kulture, ostaju na svojoj dužnosti.

Turski čelnik, koji je uveo promjene u društvo, ali izaziva i podjele, pobijedio je u drugom krugu 28. svibnja protiv moćne oporbene koalicije i to unatoč gospodarskoj krizi i oštrim kritikama nakon razornog potresa u veljači koji je ubio više od 50.000 ljudi.

Erdogan je osvojio 52,18 posto glasova, a njegov sekularni suparnik Kemal Kilicdaroglu 47,82 posto, pokazuju službeni rezultati.

Prisezi je nazočilo dvadesetak šefova država i vlada i 45 stranih ministara, navode turski mediji, a na ceremoniji inauguracije turskog predsjednika Hrvatsku je predstavljao ministar za vanjske i europske poslove Gordan Grlić Radman.

Inauguraciji je nazočio i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Nakon svečane prisege, Erdogan je posjetio mauzolej osnivača moderne Turske, Mustafe Kemala Ataturka.

Turska blokira ulazak Švedske u NATO i Stoltenberg se nada da će je uvjeriti da promijeni stajalište do samita NATO-a u Vilniusu u srpnju.

– Jasna poruka našim švedskim prijateljima! Poštujte vaše obveze i poduzmite konkretne mjere u borbi protiv terorizma. Ostalo će slijediti, poručio je u četvrtak navečer putem Twittera turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.

Turski čelnik s najdužim stažom suočava se s neposrednim i velikim izazovima u trećem mandatu potaknutim usporavanjem gospodarstva i vanjskopolitičkim napetostima sa Zapadom.

– S geopolitičke točke gledišta, izbori će osnažiti tursku nedavnu težnju neovisnoj vanjskoj politici, rekao je Matt Gertken, glavni geopolitički strateg u BCA Researchu. Ta politika ima za cilj izvući maksimalnu ekonomsku i stratešku korist od istočnih i autokratskih država, dok još uvijek sprječava trajni prekid u odnosima sa zapadnim demokracijama, rekao je.

Rješavanje gospodarskih problema u zemlji bit će Erdoganov prioritet s inflacijom od 43,70 posto, dijelom zbog njegove neortodoksne politike smanjenja kamatnih stopa kako bi potaknuo rast.

Novi članovi turskog parlamenta prisegnuli su u petak na prvoj sjednici nakon izbora 14. svibnja, kojoj je također nazočio Erdogan. Njegov savez ima većinu u parlamentu od 600 zastupnika.

NATO saveznici sa strepnjom čekaju da Ankara da zeleno svjetlo Švedskoj za pridruživanje obrambenom savezu predvođenim SAD-om, prije summita u srpnju. Erdogan je odugovlačio s odobravanjem zahtjeva, optužujući Stockholm za pružanje utočišta “teroristima” zabranjene Kurdistanske radničke stranke (PKK) koju su Ankara i njezini zapadni saveznici uvrstili na popis terorističkih skupina. Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom poručio je na Twitteru da se na sastanku NATO-a u Oslu pojavila “jasna poruka” Turskoj i Mađarskoj da počnu proces ratifikacije.

Njegov turski kolega Mevlut Cavusoglu je odgovorio: “Kristalno jasna poruka našim švedskim prijateljima! Ispunite svoje obveze koje proizlaze iz Trilateralnog memoranduma i poduzmite konkretne korake u borbi protiv terorizma. Ostalo će uslijediti.”

Armenija i Azerbajdžan

Prisega će biti proslavljena svečanom večerom za uzvanike u golemoj predsjedničkoj palači u Ankari. 

Među njima su armenski premijer Nikol Pašinjan, azerbajdžanski predsjednik Ilham Lijev, mađarski premijer Viktor Orban, koji također blokira ulazak Švedske u NATO i katarski premijer Mohammed ben Abderahman Al-Thani, koji su među prvima čestitali Erdoganu na reizboru nakon 20 godina na vlasti.

Armenija i Turska nikada nisu službeno uspostavile diplomatske odnose i njihova zajednička granica zatvorena je od 1990-ih, no početkom 2022. počele su se približavati unatoč potpori Ankare Bakuu u vezi Nagorno-Karabaha oko kojeg se Armenija i Azerbajdžan spore.