Dogovor država članica o reformi sustava azila EU-a

Ministri su usvojili zajedničko stajalište o Uredbi o upravljanju azilom i migracijama i Uredbi o postupcima azila, ključnog dijela pakta o migracijama i azilu o čemu su zemlje članice godinama bezuspješno pregovarale.

Nakon što je izglasano zajedničko stajalište država članica slijede pregovori s Europskim parlamentom. Cilj je da cijeli paket zakonskih prijedloga o migracijama i azilu bude usvojen do izbora za Europski parlament u lipnju sljedeće godine.

Ovi prijedlozi predstavljaju dva glavna stupa reforme sustava azila i ključni su za ravnotežu između odgovornosti i solidarnosti, navodi švedsko predsjedništvo.

– Ovo je veliko postignuće za Europu, rekla je povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.

Božinović: Migracije su najosjetljivije pitanje u Europi

Ministri unutarnjih poslova država članica postigli su danas nakon cjelodnevne rasprave kompromis o dva ključna zakonska prijedloga iz paketa o migracijama i azilu, što je jedno od najosjetljivijih pitanja danas u Europi, rekao je hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

– Ova rasprava pokazuje da je pitanje migracija jedno od politički najosjetljivijih pitanja u ovom trenutku u Europi, izjavio je nakon sastanka hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Ministri su usvojili zajedničko stajalište o Uredbi o upravljanju azilom i migracijama i Uredbi o postupcima azila, ključnog dijela pakta o migracijama i azilu o čemu su zemlje članice godinama bezuspješno pregovarale.

 Riječ je o pregovaračkoj poziciji na temelju koje će Vijeće EU-a pregovarati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu tih zakona. Cilj je završiti cijeli zakonodavni paket do kraja prve polovice sljedeće godine.

Umjesto obvezujućih kvota za raspodjelu migranata koji pristižu u EU kako bi se rasteretilo države na vanjskim granicama, a na što neke zemlje srednje i istočne Europe nikako nisu pristajale, uvodi se obvezujuća solidarnost. Ta solidarnost je fleksibilna, one države koje ne žele primati migrante morat će financijski ili na neki drugi način pridonositi zajedničkim naporima na upravljanju migracijama.

Predviđena je i brza obrada zahtjeva za azilom na vanjskim granicama EU-a i povratak onih kojih nemaju pravo na azil u zemlje njihova podrijetla ili u zemlje tranzita pod uvjetom da se te zemlje smatraju sigurnima.

Božinović je rekao da je danas u Luxembourgu potpisao s direktorom granične agencije Frontex sporazum o vraćanju nezakonitih migranata.

– Frontex će biti jedna od glavnih poluga za sve članice EU-a kada je u pitanju povratak onih koji ne udovoljavaju kriterijima za međunarodnu zaštitu u zemlje iz kojih su došli. To ne uključuje samo zemlje podrijetla nego i sigurne treće zemlje, rekao je Božinović.

Božinović dodaje da je Hrvatska uvijek govorila da treba razlikovati migrante od izbjeglica.

– Legitimno je biti migrant, međutim da bi netko ostvario prava kao migrant o tome se treba pitati i one koji migrante primaju, rekao je.

Ministar Božinović kaže da će se po novim pravilima biti jasni kriteriji po kojima će netko moći tražiti međunarodnu zaštitu, jer se to dosad provodilo po više različitih propisa.

Sada predstoje pregovori s Europskim parlamentom u postupku trijaloga i ako se cijeli paket usvoji počet će se provoditi dvije godine nakon usvajanja, dakle negdje 2026.

Božinović kaže da s ovim neće prestati migracije, da će one uvijek biti tu, ali da je bitno da se one odvijaju na način koji štiti interese Europske unije i onih kojima je stvarno potrebna međunarodna zaštita. S ovim uredbama ako se usvoje bit će puno teže manipulirati i zloupotrebljavati migracije i one bi mogle biti faktor odvraćanja.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Neće sam dolazak na teritorij Europske unije značiti da netko može ostvariti pravo na azil, kaže Božinović.

HRT-ova reporterka Jasenka Paro objasnila je u središnjem Dnevniku HTV-a što znači zajednička pozicija o dva ključna zakonska prijedloga o migracijama i azilu. 

Božinović: Europa mora imati zajednički pristup problemu izbjeglica

Glavni sadržaj novog prijedloga je da se obvezujuće kvote zamijene obvezujućom solidarnošću. Oni koji ne žele primati azilante, moraju pomoći onima koji žele na drugi način, npr. financijski.

Na sastanaku je bio i Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

– Naše stajalište uvijek je bilo da Europa mora imati zajednički pristup problemu izbjeglica. Govorim u ime zemlje koja je na vanjskoj granici Europske unije i šengenskog prostora – nama je veoma važno da radimo na tome zajedno, izjavio je Božinović prije sastanka. 

Posao nije gotov

Ministri su došli do zajedničkog stajališta o dva ključna zakonska prijedloga, koji su sastavni dio novog pakta o migracijama i azilu – Uredbe o upravljanju azilom i migracijama i Uredbe o postupcima azila.

 No, posao ni iz daleka nije gotov. Dogovor je samo pozicija s koje će države članice pregovarati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona, a to bi mogao jednako težak, ako ne i teži posao. Svi ističu želju da cijeli posao bude dovršen prije sljedećih europskih izbora u lipnju sljedeće godine.

Europska unija se muči s pitanjem migracija još od 2015. godine i velike migrantske krize. Komisija je 2016. godine predložila pakt o migracijama i azilu, ali države članice nisu uspijevale postići dogovor o tome. Glavni kamen spoticanja bilo je pitanje obvezujućih kvota za raspodjelu migranata kako bi se rasteretile države članice na vanjskim granicama koje su pod velikim migrantskim pritiskom i snose najveći teret. Međutim, dio zemalja članica srednje i istočne Europe, u prvom redu Mađarska i Poljska nikako nisu pristajali na obvezujuće kvote.

Komisija je u rujnu 2020. predstavila prijedlog Novog pakta o azilu i migracijama kako bi napokon presjekla gordijski čvor u politici azila, to jest pitanje obvezujućih kvota za raspodjelu migranata po zemljama članicama.

Glavni element novog prijedloga jest da se obvezujuće kvote zamijene obvezujućom solidarnošću. Drugim riječima, one zemlje koje ne žele prihvatiti ljude koji imaju pravo na azil, moraju na neki drugi način, najčešće financijski, pomoći onima koje to žele.

– Mislim da oko toga postoji razumijevanje među državama članicama – obvezujućih kvota neće biti, rekao je diplomatski izvor.

Diplomati ne otkrivaju pojedinosti prijedloga s kojima se pokušava pridobiti suglasnost svih ili barem većine država koje bi osigurale kvalificiranu većina glasova potrebnih za odluku.

Posljednjih dana u medijima su se spominjali prijedlozi prema kojima bi one zemlje koje odbiju primiti migrante morale platiti iznos od 22 tisuće eura za svaku osobu koju odbiju primiti. a koja dobije pravo na azil. Ta ideja naišla je odmah na negodovanje i oštre kritike u Poljskoj.