Zašto je besposličarenje ključno za kreativnost

Nekad su ljudi sate provodili u dokoličarenju. U moderno doba, rijetki su trenutci koje ne provodimo uz društvene mreže, dopisujući se ili odgovarajući na email. Zbog toga gotovo da ne izdvajamo vrijeme za trenutke kada svojim mislima naprosto dozvoljavamo da lutaju.

Na prvi pogled, ne čini se da je u pitanju ozbiljna stvar, ali ona itekako utiče na rad našeg uma i na kreativnost općenito. Zapravo, moderno poimanje dokoličarenja značajno umanjuje našu sposobnost da stvarano svježe inovativne ideje.

Trenuci prosvjetljenja

Jedno istraživanje provedeno 2012. dokazalo je da kreativnije rješavamo problem kada dozvolimo mislima da lutaju. Tome u prilog ide dobro poznata tvrdnja da nam najbolje ideje padaju na pamet dok smo pod tušem ili u šetnji.

Kad dozvolimo mislima da lutaju, omogućavamo pristup sjećanjima, emocijama i pojedinim dijelovima pohranjenog znanja, kaže Amy Fries, autorica knjige Sanjarenje na poslu: Probudite svoje kreativne moći.

“Sanjarenje je način kojim dohvaćamo širu sliku svog stanja uma. Kad smo u stanju sanjarenja, možemo vizualizirati ili simulirati vlastitu verziju događaja”, kaže Fries.

Takva vizualizacija može nam pomoći u stvaranju nove perspektive ili povezivanju dvije različite misli pomoću kojih ćemo stvoriti originalnu ideju.

“Najkreativniji trenutci nastupaju kad moj mozak odmara”, kaže Megan King, grafička dizajnerica od koje se redovito očekuju nove ideje.

“Ponekad potrošim cijeli dan radeći na projektu, a imam osjećaj da nisam stvorila nešto s čime bih bila zadovoljna. Zatim se dobro naspavam, a sutradan napravim nešto inovativnije u svega 15 minuta”, kaže King.

Digitalna ovisnost

Vratimo se na našu ovisnost o tehnologiji, mobitelima i drugim uređajima kojima kratimo slobodno vrijeme. Prema nekim procjenama, uz uređaje takve vrste provodimo više od 10 sati dnevno. Stoga i ne čudi da su nam postali nezamislivi trenuci u kojima bismo morali sjediti samo s vlastitim mislima, ne čineći apsolutno ništa.

U jednoj studiji istraživači su ispitanicima ponudili dvije mogućnosti: mogli su sjediti potpuno sami 6 do 15 minuta ili primati elektrošokove srednjeg intenziteta. Većina ispitanika odabrala je drugu opciju.

Međutim, naš um je u daleko težoj situaciji kad je naš pogled uperen u mobilni telefon, nego onda kada naprosto sanjari.

Mozak, naime, ima dva odvojena načina zaokupljanja pažnje, eksterni i interni. Interni je aktivan tokom sanjarenja te kada promišljamo o sebi, svojoj prošlosti ili budućnosti. Ta dva načina ne mogu funkcionirati istovremeno, ali su međusobno povezani. Međutim, iz razloga što ne mogu biti aktivni istovremeno, a koristimo 10 sati dnevno na zaokupljenost eksternim, nameće se pitanje što time činimo vlastitom mozgu i njegovoj sposobnosti osmišljavanja kreativnih ideja?

“To što sami sebi činimo nije mala intervencija. U brojnim slučajevima govorimo o ogromnoj količini vremena, pogotovo kod tinejdžera”, upozorava profesor psihologije Daniel Willingham sa Virginia Sveučilišta.

“S psihološkog gledišta, više smo zabrinuti radi posljedica koje će zbog toga nastati tokom višegodišnjeg razdoblja,” kaže on. Posljedice, od sada nadalje, nisu u potpunosti poznate, ali neprestano gledanje u mobitel, to silno vrijeme provedeno u jednom načinu zaokupljanja pažnje, vrlo vjerojatno imat će dugoročne posljedice.

Digitalni detoks

Dobra je vijest da neki ljudi imaju sposobnost samokontrole. Dobro je smanjiti vrijeme koje provodimo na društvenim mrežama. Umjesto slušalica, bolje je ponekad otići u šetnju uživajući u potpunoj tišini ili zvukovima prirode. Izloženost televizijskom programu također je dobro svesti na manju mjeru. Uvođenje novih navika nije jednostavno, ali postepeno smanjivanje loših navika može učiniti velike pozitivne promjene za naš um i kreativnost.

Ne treba ni naglašavati koliku bi korist imali poslodavci kada bi njihovi zaposlenici imali vremena dozvoliti svojim mislila da lutaju: neupitno bi smišljali bolje i inovativnije ideje. “Svaki pravi lider ujedno je i veliki sanjar,” zaključuje Fries.