Redakcija
To je zaključeno na Okruglom stolu o temi “Izazovi digitalizacije: Kako prilagoditi kompanije i radna mjesta digitalizaciji u drvnoj industriji?” kojeg su organizirali Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine i Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Učesnicima današnjeg Okruglog stola predstavnici poslodavaca i sindikata iz Norveške prenijeli su iskustva kompanija iz ove države koje su prošle i još uvijek prolaze kompanije iz oblasti drvne industrije u ovoj skandinavskoj zemlji, naročito u oblasti edukacije, prekvalifikacije i dokvalifikacije radnika u skladu sa potrebama digitaliziranih i automatiziranih procesa proizvodnje.
Na Okruglom stolu je, također, zaključeno da je u oblasti šumarstva u FBiH, ali i generalno potrebno donijeti zakonsku regulativu koja će omogućiti primjenu savremenih tehnologija u proizvodnim procesima. Istaknuto je da je potrebno donijeti strategiju razvoja šumarstva i drvne industrije u FBiH i BiH, kako bi ovoj strateškoj grani industrije omogućio dalji rast i razvoj.
Kako je zaključeno, proces digitalizacije i automatizacije zahtijeva punu informiranost i uključenost radnika o izazovima koje sa sobom donosi ovaj proces. Također, neophodno je osigurati programe dokvalifikacije, prekvalifikacije i edukacije radnika, radi podizanja njihovih kompetencija, znanja vještina neophodnih za digitalizirani proces proizvodnje. To istovremeno može biti i jedan od načina da se kvalificirana radna snaga zadrži u BiH.
Lejla Ćatić, predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH istaknula je da se sve više govori o digitalizaciji, automatizaciji i uvođenju novih mašina koje će zamijeniti radnike.
“To stvara određene pritiske i bojazan radnika za radna mjesta. Danas razgovaramo o tim izazovima koji zasigurno donose novi pristup, a to je promjena profila radnika, tako da ćemo imati sve više obučenih radnika, ali i potrebu prekvalifikacije i dokvalifikacije radne snage. Bitno je osigurati ostanak mladih ljudi u Bosni i Hercegovini unaprijediti njihova prava. Kolektivnim ugovorima treba urediti nove aspekte rada” , naglasila je Ćatić.
Predsjednik Udruženja poslodavaca u FBiH Adnan Smailbegović naglasio je da je ključno da menadzment kompaniju shvati nužnost digitalizacije.
“Digitalizacija i automatizacija su nužna potreba i naša industrija mora shvatiti da će, što prije provede te procese, biti konkurentnija na tržištu. Naše kompanije moramo učiniti konkuretnijim na tržištu kako bismo smanjili cijene proizvoda, a da istovremeno podižemo cijenu rada”, kazao je Smailbegović.
Digitalizacija u Norveškoj, kako je rekao predsjednik Udruženja poslodavaca za drvni dizajn i tekstil Norveške Egil Sundet, ide u pozitivnom smjeru, između ostalog i zbog toga što su plate u tom sektoru izuzetno visoke, tako da samom digitalizacijom vrše i automatizaciju proizvodnje.
“Robote moramo uvesti u fabrike i mislim da su radnici u Norveškoj shvatili da bez robota fabrike nemaju budućnosti. To će u svakom slučaju unaprijediti prouduktivnost”, kazao je Sundet.
Ole Kristian Paulsen predstavnik za međunarodnu saradnju Sindikata industrije i energetike Norveške naglasio je da je u procesu digitalizacije ključna uključenost svih.
“Najbitniji dio procesa je učešće radnika. Radnici trebaju shvatiti da bez novih tehnologija fabrike teško opstaju na tržištu. Na primjeru fabrike u kojoj sam radio znam da niko od zaposlenih nije ostao bez posla sa uvođenjem novih tehnologija. Jednostavno, povećali smo obim proizvodnje”, naglasio je Paulsen.
GIPHY App Key not set. Please check settings