HRT: Rok tužbi za “švicarce” istekao u ponoć

Odvjetnik Udruge Franak Igor Metelko poručio je kako je jedna od temeljnih zadaća Vrhovnog suda da ujednačava različitu praksu nižestupanjskih sudova.

Rekao je da su postupci desetaka tisuća korisnika kredita u švicarskim francima u svojevrsnoj paralizi jer nižestupanjski sudovi čekaju pravorijek Vrhovnog suda kako bi se mogli odrediti u daljnjem tijeku postupka, odnosno je li konverzija zapreka za obeštećenje ili nije.

Wiesner: Najveći krivac – regulator

Novinarka Večernjeg lista Valentina Wiesner rekla je da ova situacija ne samo da je mogla biti odavno riješena, već i da do nje nije trebalo ni doći.

– Najveći i isključivi krivac za tu neizvjesnost je regulator. To je ona instanca koja je trebala spriječiti da ti krediti uopće budu plasirani na hrvatsko tržište, kao što su spriječili, recimo, da budu plasirani krediti u jenima, rekla je Wiesner.

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da je upozoravao javnost.

– Guverner je verbalno upozoravao kao što upozorite dijete da ne dirne peglu koja je uključena i kažete mu “pec pec”. Vi to nećete napraviti, nego ćete je izmaknuti, rekla je Wiesner.

Dodala je da su ovakve situacije postojale i u Australiji osamdesetih godina te da je trebalo učiti iz takve povijesti “švicarca”.

Bošnjaković: Predmeti će se moći brzo riješiti nakon odluke VS-a

Dražen Bošnjaković, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav (HDZ), rekao je da se radi o velikom broju predmeta, ali da će se oni, ako Vrhovni sud donese odluku, relativno brzo moći riješiti ondje gdje su otvoreni.

Rekao je da su ljudi koji su dizali kredite u “švicarcima” bili u teškoj situaciji, podsjetivši da je SDP-ova vlada Zorana Milanovića donijela zakon o konverziji, odnosno Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, upravo kako bi se oni zaštitili. Hvalite li vi to Milanovića, pitao ga je urednik i voditelj Mislav Togonal.

– Taj zakon imao je doista dobre namjere, dobre ciljeve. Što god mi rekli, on je bio u nekom trenutku za jedan dio ljudi zaista spasonosan, odgovorio je Bošnjaković.

– Međutim, ostala su mnoga otvorena pitanja koja se još i danas protežu, je li ugovor u cijelosti ništetan, je li ništetna ta klauzula, dodao je, rekavši da su mišljenja stručnjaka različita.

Togonal je istaknuo kako je Udruga Franak tražila sastanak u Vladi, koji nije dobila, pa se u javnosti krenulo špekulirati da se Vlada nagodila s bankama, no Bošnjaković je odbacio optužbe o tajnom dogovoru.

– Nikakav tajni dogovor ne postoji. Bila je arbitraža u kojoj su se banke i Vlada oko nekih stvari dogovorili, ali to nema implikacije na državni proračun, rekao je Bošnjaković.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Jakšić: Očita duboka podijeljenost na Vrhovnom sudu

Mišel Jakšić, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe (SDP), rekao je da premijer Andrej Plenković ima stil rada da sve što radi radi isključivo za građane – ali da su, ako nešto krene krivo, građani krivi za sve.

– Ali ako se baš pojavi negdje na zavoju krupni kapital, onda zastanemo i kažemo – to je sve tržište i mi se u to ne možemo petljati. Ako želiš biti premijer, tada moraš nekad donositi i teške i nepopularne odluke i moraš neke stvari raditi puno energičnije, rekao je Jakšić, pohvalivši spomenuti potez Milanovićeve vlade i tadašnjeg ministra financija Borisa Lalovca.

Rekao je da ovdje nije u igri samo proračun RH, već da se radi o “60.000 obitelji koje su bankarske institucije očito nasanjkale i prevarile”.

– Katastrofa je da Vlada u ovoj situaciji ne vodi do kraja brigu o građanima ove zemlje, rekao je Jakšić.

Također je kritizirao Hrvatsku narodu banku, koju je opisao kao “nagradu gdje dolaziš na ogromnu plaću”.

– Ali kad se pojavi neka situacija kakva je nategnuta, izmakneš se van ili kažeš – ja sam to negdje usput rekao, ili – to je već politika i mi se u to ne bi petljali, ili – to je tržište. Onda se postavlja pitanje što će nam institucije, što će nam HNB, ako mi nismo u stanju u takvim situacijama zaštiti svoje građane i svoje potrošače, rekao je Jakšić.

Rekao je i da je očita duboka podijeljenost na Vrhovnom sudu oko ove odluke te da oni ni sami ne znaju u kojem smjeru bi krenuli.

Agencije za naplatu potraživanja

Wiesner je među ostalim podsjetila Bošnjakovića da je, dok je bio ministar pravosuđa, javno obećao da će biti donesen zakon o agencijama za naplatu potraživanja koji bi regulirao njihov rad. Bošnjaković je rekao da bi te agencije trebalo bolje regulirati, ali da je prodaja potraživanja uobičajena svugdje u svijetu.

– Ona datira još iz rimskog prava i tako nešto zabraniti i ukinuti se ne može, rekao je.

Jakšić je rekao da je prije 15 dana zakonski prijedlog bio u saborskoj raspravi te da ga je vladajuća većina odbila jer se navodno čeka neku novu europsku direktivu.

– Smatramo da su se agencije za naplatu potraživanja apsolutno otrgle kontroli, da ima ljudi koje se doista guli do kože, poručio je.

Bošnjaković je rekao kako nije točno da vladajući nisu htjeli stati na stranu ljudi.

– Tamo je rečeno da tamo postoji ozbiljna radna skupina koja radi na implementaciji ovih direktiva i koja nije tome pristupila populistički, dodvoravajući se potrošačima, nego zapravo gleda kako te direktive doista implementirati da to bude u skladu s pravom EU-a, rekao je Bošnjaković.

– Zaštita građana ne može i ne smije biti populizam i svrstavano kao takvo. Veći populizam i veća prevara je pričati da ćeš spasiti Fortenovu, da ćeš spasiti Inu, da ćeš riješiti “švicarac”, a onda sve završava u nekakvim dubioznim ugovorima koje nitko ne može vidjeti, rekao je Jakšić.

Metelko je rekao da postoji dosta značajna praksa Suda EU-a koja je već dala za pravo potrošačima da, u slučaju da se radi o ovrsi koja je temeljena na ugovoru koji u sebi sadrži nepoštene odredbe, ovršni sudovi imaju obvezu po službenoj dužnosti ispitati ništetnost takvih odredaba. Ako utvrde da se radi o nepoštenoj odredbi, moraju sami, čak i neovisno o prigovoru ovršenika, odgoditi takvu odluku.

– I to se poprilično dobro implementiralo u naš pravosudni sustav u zadnje dvije godine i brojne ovrhe na nekretninama ili na računima su odgođene dok se ne utvrdi stvarno stanje duga, dodao je Metelko.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje: