Zloupotrebe mjesta za osobe s invaliditetom

Policija u Kantonu Sarajevo je na osnovu prijava građana zabilježila određeni broj dozvola koje su izdate “mimo procedura i pravila”, a koje se odnose na zloupotrebe parking mjesta predviđena za osobe s invaliditetom, rekao je za Radio Slobodna Evropa Admir Katica, ministar unutrašnjih poslova KS.

Na zloupotrebe upozoravaju i u udruženjima osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini. Kažu da se dozvole dijele “šakom i kapom”.

“Zabilježili smo i slučajeve da djeca osoba s invaliditetom najčešće koriste ta auta bez da skidaju oznake. Znamo da se puno izdaju te isprave”, kaže Amir Čengić iz Udruženja invalidnih i hendikepiranih osoba Ilidža.

Iz sarajevske policije su rekli i da je bilo krivičnih djela falsifikovanje isprava, odnosno dozvola za parkiranje na mjestima za osobe s invaliditetom.

Osobe s invaliditetom godinama nadležnima u Bosni i Hercegovini ukazuju na brojne probleme s kojima se skoro svakodnevno suočavaju, posebno one koji se odnose na slobodu kretanja.

Iako nema jedinstvene baze podataka o broju osoba s invaliditetom, procjenjuje se da ih u BiH ima oko 295 hiljada.

Jedan od problema jesu i neodgovorni pojedinci koji bez dozvola parkiraju na mjesta za osobe s invaliditetom.

‘Samo minut da nešto završim'

“Samo minut da nešto završim”, najčešće je razlog onih koji nepropisno ostavljaju vozila na ovim parking mjestima.

“Događalo se i to da je jedna osoba znak za osobe sa invaliditetom prefarbala bojom i to je naša svijest”, kaže Muzafer Teskeredžić, generalni sekretar Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u proteklih pet mjeseci izdalo je više od hiljadu prekršajnih naloga vozačima koji su nepropisno parkirali na mjesta predviđena za osobe s invaliditetom.

“Ja ne mogu otići u dom zdravlja po lijekove ili do apoteke jer ne mogu stati na svoje obilježeno mjesto jer je zauzeto u tom trenutku, pa moram parkirati ili po trotoarima ili na obično parking mjesto. Ne mogu ja u kolicima izaći s običnog mjesta jer treba sredina parking mjesta biti malo šira od običnog”, kaže za RSE Adnan Dervišević, predsjednik Unije osoba s invaliditetom FBiH.

Ko ima pravo na označena parking mjesta?

Pravo na označena parking mjesta za osobe s invaliditetom do sada su, prema Zakonu o sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, imale osobe sa stopostotnim invaliditetom, s oštećenjima donjih ekstremiteta, poručuju iz Unije cvilnih žrtava rata KS.

Sada će to pravo, prema izmjenama državnog zakona, moći iskoristiti i osobe s invaliditetom iznad osamdeset posto.

Znakom “pristupačnosti” mogu biti obilježena i vozila u kojima se za vrijeme vožnje nalaze lica sa stepenom invaliditeta sto posto.

Obaveza vozača koji imaju znak “pristupačnosti” jeste da isti postave na vidnom mjestu u donjem desnom uglu prednjeg vjetrobranskog stakla.

U izvještaju objavljenom 2021. godine, institucija Ombudsmena u BiH upozorila je da osiguravanje jednakog tretmana osobama s invaliditetom nije pitanje socijalne pomoći, nego osnovnih ljudskih prava.

Parking mjesta nisu urađena prema EU standardima?

Iz Unije osoba s invaliditetom FBiH tvrde kako parking mjesta u Kantonu Sarajevo nisu urađena prema evropskim standardima, te dodaju kako nije samo problem broja tih parking mjesta, već i način na koji su oni projektovani.

Iz Unije poručuju da se u rješavanje ove problematike trebaju uključiti i mjesne zajednice, ali i općine

“Imate dosta, naročito u starijim gradskim četvrtima, mjesta za invalide koja su skoro neupotrebljiva”, kaže Edo Čelebić, član Unije osoba s invaliditetom Federacije BiH te dodaje kako su policiji skrenuli pažnju na problem “bahatih vozača”.

“Svakodnevno se auta parkiraju na mjestima kojima se onemogućava prolaz osobama koja su u kolicima, takvih pritužbi imamo više od deset”, upozorava Čelebić.

Kakva je situacija u entitetu Republika Srpska?

U entitetu Republika Srpska osobe s invaliditetom također imaju problema sa zloupotrebama parking mjesta. Ali su kazne u ovom entitetu za razliku od Federacije mnogo veće. Udruženja osoba s invaliditetom u ovom bh. entitetu izborila su se da ta kazna bude povećana na 500 maraka (oko 250 eura).

Trenutno su najveći problem privatna parking mjesta i mjesta ispred tržnih centara koja se najviše zloupotrebljavaju, kaže Radovan Ristić predsjednik Udruženja distrofičara Banje Luke.

“Prije mjesec dana je donijeta odluka da komunalna policija kontroliše parking mjesta ispred tržnih centara. Neki tržni centri su dali dozvolu da komunalna policija može intervenisati, ali ova odluka nije u potpunosti zaživjela jer je i dalje haos s parkinzima ispred tržnih centara”, kaže Ristić.

Zakoni su osobe s invaliditetom u RS-u “podijelili” u tri kategorije. Primanja su različita, a najniža, od oko 200 eura, i u tom entitetu imaju osobe sa tzv. neratnim ili civilnim invaliditetom.

Jeftinije kazne nego platiti parking

Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH trenutno je propisana kazna za nepropisno parkiranje na mjestima za osobe s invaliditetom u iznosu od 40 maraka (oko 20 eura). Nedavno je zastupnički dom Parlamenta BiH izglasao povećanje te kazne na 200 maraka (oko 100 eura).

Dom naroda 15. juna usvojio je izmjene ovog zakona, čime su kazne povećane na 200 maraka.

“Dosadašnja iskustva govore o tome da su ljudi svjesno parkirali pa čak i slali poruku policiji samo vi napišite kaznu jer ta kazna je nekad jeftinija nego da se plati parking, ovo će uozbiljiti stanje”, kaže predlagač izmjena zakona Saša Magazinović.

Razlike u naknadama za osobe s invaliditetom

BiH je 2010. godine ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih nacija, no u praksi nije mnogo učinjeno na zaštiti i uklanjanju diskriminacije.

Podrška ovim osobama u nadležnosti je dva bh. entiteta, dok je u Federaciji BiH dodatno podijeljena na deset kantona.

Zakoni svrstavaju osobe s invaliditetom u tri kategorije, ratni vojni invalidi, civilne žrtve rata i “neratni” invalidi, te među njima produbljuju jaz zbog velike razlike u pravima koja ostvaruju. Primanja se razlikuju, a visina ovisi o uzroku invalidnosti.

Najlošiji status imaju osobe za tzv. neratnim invaliditetom, a riječ je uglavnom o onima koji tjelesna oštećenja ili intelektualne poteškoće imaju od rođenja ili djetinjstva.

Njima je u Federaciji BiH omogućena invalidnina samo u slučaju da im je invaliditet procijenjen na 90 i 100 posto. Osobe s nižim stepenom invaliditeta isključene su i iz prava.

S druge strane, osiguran je bolji položaj za osobe sa statusom ratnih vojnih invalida, kao i nešto bolja situacija za civilne žrtve rata.

U praksi, to znači da osobe sa stopostotnim invaliditetom, a svrstane su u kategoriji “neratnih invalida” iz entitetskog budžeta mjesečno primaju oko 400 maraka, odnosno oko 200 eura.

Istovremeno, osobe koje su isti stepen invaliditeta zadobile u ratu u BiH, devedesetih godina prošlog stoljeća, imaju mjesečna primanja koja prelaze 2.000 maraka, odnosno 1.000 eura.