“Pozicija Vlade neće se promijeniti”

Pogledajte javljanje Šime Vičevića u središnji HTV-ov Dnevnik:

“Pozicija Vlade neće se promijeniti”

Predsjednik Vrhovnog suda Dobronić u petak je pisao Plenkoviću i zatražio sastanak upozorivši da je štrajk službenika i namještenika u pravosuđu već ozbiljno narušio uredno funkcioniranje sudova.

Predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković nakon današnje je sjednice šireg predsjedništva HDZ-a rekao da je Dobronićevo pismo vidio danas, a za njega ranije iz medija.

Među ostalim je naveo da je, što se tiče modernizacije pravosudne infrastrukture, od 2015. do 2021. uloženo 62 milijuna eura te da se od 2022. do 2025. u pravosudnu infrastrukturu ulaže 333 milijuna eura, pri čemu je istaknuo Trg pravde kao jedan od glavnih projekata.

Naveo je i da je u informatizaciju u pravosuđu u proteklim godinama uloženo 300 milijuna eura, da je osnovica plaće sudaca povećana za 13 posto kada se mijenjao Zakon o plaćama sudaca te da je ona u prvom mandatu 2019. povećana za 6 posto, kao i da je predloženo povećanje koeficijenta za izračun plaća sudaca prvostupanjskih sudova.

– Imamo apsurdnu situaciju gdje se radi o štrajku u trenutku kada će ti isti ljudi koji idu u štrajk dobiti najveće povećanje plaća već za ovaj mjesec lipanj, dok su u štrajku, rekao je također.

Plenković je Dobronićev nastup ocijenio “dosta neobičnim”. Rekao je i da ga “malo čudi” izjava predsjednika VS-a koja po njemu implicira “da mi nismo normalna demokracija” te da je “otišao u ofsajd” u trenutku razgovora s medijima. Također je ustvrdio da se Dobronić “gotovo postavio u cipele ili ulogu sindikalnog povjerenika, a ne predsjednika Vrhovnog suda”. 

Poručio je i da Vlada poštuje trodiobu vlasti i ni na koji način ne utječe na sudove.

Hoće li ga zvati na sastanak kao što je tražio?

– Mi ćemo proučiti to što je on nama pisao, međutim, pozicija Vlade se neće promijeniti. Jer promjenom za jedan euro da se izađe u susret službenicima koji rade u sudstvu mi bismo automatski ponovno otvorili razgovore sa svih ovih 200 i nešto tisuća s kojima smo postigli dogovor, rekao je Plenković, referirajući se na dogovor s djelatnicima u javnim i državnim službama.

Poručio je da poštuju službenike u sudstvu te da žele da imaju veću plaću – zbog čega će im, kako je rekao, i narasti plaća od idućeg mjeseca – ali da moraju skrbiti o svima.

Osvrćući se na iznose plaća naveo je da predsjednik Vrhovnog suda ima plaću 3667 eura, a on kao premijer 3195 eura. Također, jedna ministrica u vladi ima plaću od 2363 eura, a sudci Vrhovnog suda imaju 3154 eura, Visokog kaznenog suda 2847 eura, Županijskog suda 2655 eura te Visokog upravnog suda 2782 eura, naveo je premijer.

Svi ovi suci, koje poštujemo, imaju veće plaće nego ministri, dodao je.

Osvrćući se na zahtjeve za povećanjem plaće i štrajk zaposlenika u pravosudnim tijelima, Plenković je kazao i da su oni oduvijek bili državni službenici i namještenici i da nitko do sada nije dovodio u pitanje njihov status na sudovima. Podsjetio je i da su od 2019. do danas koeficijenti službenika i namještenika zaposlenih u pravosudnim tijelima mijenjani četiri puta, a pri tom im je, sukladno kolektivnim ugovorima, porasla osnovica plaće za njezin izračun za 33 posto.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Njih ima 7272 u pravosudnim tijelima , a čak za njih 6316 će u srpnju plaća za lipanj narasti do sto eura, istaknuo je. Uz to, u srpnju će dobiti i regres od 300 eura.

Plenković je najavio i da će od 1. siječnja 2024. na snagu stupiti novi Zakon o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji će se na Vladi naći ovaj tjedan te će u prvom čitanju u Hrvatskom saboru biti do ljetne stanke. To znači, rekao je, da se stvaraju pretpostavke da se sve nelogičnosti i nepravde (različiti koeficijenti, dodaci i sl.) nakon niza godina pokuša staviti na usporediv način u kontekst koji je pravedan prema svima.

– Ministar pravosuđa im je to pojasnio i objasnio da će, prema projekcijama kada se donese zakon i uredbe, doći do dodatnog povećanja plaća. Ali, to se neće dogoditi sada iz razloga što smo postigli sveobuhvatni univerzalni dogovor kojeg su podržali i oni sindikati na čije se članstvo taj dogovor nije odnosio, rekao je. 

O mogućoj koaliciji Možemo! i SDP-a

Plenković je, zamoljen za komentar moguće koalicije Možemo! i SDP-a, rekao da odluke drugih političkih stranaka o tome kako će na izbore nisu nešto s čime se HDZ okupira.

– Što god oni odluče, to je njihova stvar, poručio je.

“Praktički svi koji u Hrvatskoj žele raditi to danas i mogu”

Komentirao je i podatke DZS-a o zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti.

– Broj zaposlenih u svibnju ove godine – 1.635.429 osoba. To su najveći brojevi koje smo imali uopće, koje bilo tko od nas može pamtiti. Najniži broj nezaposlenih, on je danas oko 96, 95 tisuća, što znači da praktički svi oni koji u Hrvatskoj žele raditi to danas u ovom trenutku i mogu, rekao je Plenković.

“Hrvatska je u EU-u postala uređenija zemlja snažnije vladavine prava”

Plenković je poručio i kako je Hrvatska u deset godina članstva u EU-u postala uređenija zemlja snažnije vladavine prava, dok su europski projekti promijenili hrvatsku na bolje.

Hrvatska je uređenija zemlja. Snažnija je vladavina prava, snažnije su institucije, snažnija je borba protiv korupcije. Hrvatska je u Europskoj uniji dobila određene reference koje bi joj prije bilo teško steći, kazao je Plenković odgovarajući na pitanje novinara o bilanci hrvatskog članstva u EU-u.

Hrvatska trenutno nije u proceduri prekomjernog proračunskog manjka, investicijski rejting najviši je kod sve tri rejting agencije, dok je Hrvatska u plusu od 10,7 milijardi eura kada se uzmu u obzir dobivena sredstva EU-a i uplaćena članarina, kazao je Plenković.

Generalno govoreći sam zadovoljan. Brojni europski projekti su promijenili hrvatsku na bolje. To ćemo činiti i dalje i sudjelovati u svemu onome što štiti hrvatske nacionalne interese, dodao je.

Plenković je poručio kako su hrvatski nacionalni interesi zaštićeniji unutar Europske unije.

To je srž politike modernog suverenizma gdje temeljne nacionalne ciljeve ostvarujete brže, bolje i učinkovitije jer ste članica Europske unije, ustvrdio je.