Svjetska banka očekuje novo usporavanje ekonomskog rasta BiH

Projicirana inflacija od 5%

Investicije veće za 18,4%

Nenaplativo 4,9% kredita

Fiskalni suficit tek u 2025.

 

Svjetska banka (WB) očekuje usporavanje rasta realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine u ovoj godini na 2,5 posto, “kako se rast privatne potrošnje bude prepolovio zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda i kako se deficit izvoza bude dalje povećavao zbog malog rasta glavnih izvoznih tržišta BiH u Evropskoj uniji”.

 

Inflatorni pritisak

“U međuvremenu, inflatorni pritisak je krajem 2022. počeo popuštati, a i u 2023. se očekuje nastavak tog trenda.

Ipak, projicira se da će inflacija u 2023. ostati na oko pet procenata, što je znatno iznad nivoa prije pandemije”, napominju analitičari Svjetske banke u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan.

Uz konstataciju da je prošlogodišnja ekonomska aktivnost u BiH prevazišla očekivanja u smislu obima investicija i privatne potrošnje, u Izvještaju se podsjeća da se rast realnog proizvoda lani usporio na četiri posto, “nakon snažnog oporavka u 2021. godini, kada je dostigao 7,4 procenta”.

Rast u 2022. predvodila su dva suprotna faktora – snažno povećanje domaće potražnje od 6,8 procenata, zahvaljujući privatnoj potrošnji i povećanju javnih investicija, te negativan uticaj šoka uzrokovanog poremećajem uslova trgovine, na koji se nadovezuje uvoz za potrebe investicija.

U međuvremenu, deficit izvoza je znatno povećao, s obzirom da je realni uvoz u 2022 povećan sa 20,5 na 25,5 posto. Istovremeno, izvoz je nastavio rasti, ali sporije nego u 2021. godini. Kao rezultat, vanjskotrgovinski deficit povećan je za 0,3 procenta BDP-a, nakon smanjenja od samo 0,1 posto BDP-a u 2021.godini.

Industrijska proizvodnja u 2022. je usporila za 1,7 procenata, nakon snažnog oporavka od ukupno 10 posto godinu ranije.

“Inflacija je u 2022. iznosila 14 posto, uz neproporcionalno veći uticaj na siromašnije. Nasuprot tome, u 2021 je iznosila dva posto”, sumira se u Izvještaju, uz pojašnjenje da je navedeni inflatorni skok uzrokovan prvenstveno poskupljenjem hrane za 22 posto i rastom cijena transporta za 26 posto. Kako opažaju WB analitičari, navedna poskupljenja su “odraz šoka uzrokovanog otežanim uslovima trgovine, uz naglo povećanje cijena uvoznih prehrambenih proizvoda i naftnih derivata, koji su uticali i na cijene ostalih proizvoda”.

U dijelu Izvještaja posvećenom bh. tržištu rada, precizira se da je stopa nezaposlenosti  smanjena i to uglavnom, zahvaljujući smanjenju stope učestvovanja na tržištu rada. Naime, prema Anketi radne snage za 2022. godinu, učešće na tržištu rada je smanjeno za 0,4 procentna poena, na 47,6 posto, što, kako se potcrtava, “u potpunosti odražava smanjenje učešća žena na 35,7 procenata”.

U konačnici, podvlače autori Izvještaja, iako je stopa zaposlenosti ostala skoro nepromijenjena – na 40,2 posto, stopa nezaposlenosti je smanjena sa 17,4 na 15,4 procenta, “s obzirom da je više ljudi prešlo u neaktivnost”.

Kada je, pak, riječ o bankarskom sektoru BiH, on se u Izvještaju ocjenjuje kao dobro kapitaliziran, “a profitabilnost mu se dalje popravila u 2022. godini”.

Ipak, javni dug ostaje održiv na nivou oko 35 procenata BDP-a”, rezimira se u Izvještaju.

S druge strane, u komentaru povećanja deficita tekućeg računa u 2022. na 5,2 posto, konstatira se da je rast vanjskog deficita uzrokovan obimom uvoza za potrebe investicija, u kombinaciji s pogoršanjem uslova trgovine. Kako se naglašava, veći obim uvoza i relativno veće povećanje uvoznih cijena od cijena izvoznih roba, pogoršano ruskom agresijom na Ukrajinu, rezultiralo je povećanjem vanjskotrgovinskog deficita sa 13,2 na 16,5 posto BDP-a.

“Povećani vanjskotrgovinski deficit je dijelom kompenziran većim suficitom trgovine uslugama (9,3 procenta BDP-a), kao rezultat povećanja priliva od turizma i značajnog priliva doznaka (9,2 procenta BDP-a). Značajno manji odliv investicionog prihoda je također pomogao ograničavanju daljeg povećanja deficita tekućeg računa.

Potrebe za vanjskim finansiranjem, usklađene za priliv na kapitalnom računu od 0,8 procenata BDP-a, stoga su u 2022. iznosile 4,4 procenta BDP-a.

Neto priliv direktnih stranih investicija ukupno je iznosio 2,9 posto BDP-a i bio je veći u odnosu na onaj iz 2021. godine. Direktne strane investicije pokrile su više od polovine vanjskog deficita u 2022. godini, a vanjsko zaduživanje od strane vlada i privatnog sektora, zajedno s korištenjem rezervi, više je nego kompenziralo neto odliv iz portfelja i pomoglo finansiranju preostalih potreba za vanjskim sredstvima”, zaključuje se u Izvještaju.

 

Vanjski rizici

Argumentirajući projekciju usporavanja rasta realnog BDP-a naše zemlje u 2023. na 2,5 posto, “kako se rast privatne potražnje bude usporavao kao posljedica smanjenja realno raspoloživog prihoda i kako se deficit neto izvoza bude povećavao zbog slabog rasta glavnih izvoznih tržišta”, WB analitičari procjenjuju da će investicije u energetsku i transportnu infrastrukturu doprinijeti poticanju rasta, iako ne u istoj mjeri kao u 2021 i 2022. godini, te da će se “pažnja kreatora ekonomske politike preusmjeriti na program strukturnih reformi potrebnih za pristupanje EU”.

“Očekuje se da će se u 2023. nastaviti smanjivanje inflatornog pritiska. Ipak, projekcije navode da će inflacija u 2023. ostati povišena, na oko pet posto, što je znatno iznad predpandemijskih nivoa. Bez daljih vanjskih šokova, očekuje se da će se inflacija tokom perioda 2024. – 2025. stabilizirati na oko dva posto, kolika je bila prije pandemije.

Pod pretpostavkom stabilizacije tržišta, do 2025. se očekuje smanjenje deficita tekućeg računa na četiri posto. Očekuje se da će do smanjenja vanjskog deficita doći zahvaljujući postepenom poboljšanju uslova trgovine nakon šoka u 2022. godini, što će smanjiti vanjskotrgovinski deficit. Također se očekuje da će se razboritom fiskalnom politikom poboljšati stanje na vanjskom računu. Do 2025. se očekuje povratak u fiskalni suficit.

U 2023. godini, plaćanje većeg iznosa kamata i povećanje penzija dijelom će anulirati prestanak predizborne potrošnje i jednokratnih rashoda, koji su nastali kao odgovor na šokove cijena. Ako ne bude daljih šokova, projicira se da će u 2025. fiskalni suficit preći jedan posto, a primarni suficit 2,1 procenta BDP-a. To će pomoći da se nivo javnog i javno garantiranog duga zadrži ispod 35 posto”, prognoze su Svjetske banke, koje su uvjetovane brojnim rizicima, ”s obzirom da se ne nazire kraj ruske invazije na Ukrajinu, pa se očekuje nastavak neizvjesnosti na globalnom planu, a naročito u Evropi”.

“Produženi efekti rata bi mogli imati negativan uticaj na zbirnu potražnju, zbog smanjenog povjerenja potrošača i poslovnih subjekata. Pored toga, neizvjesnosti u vezi s ratom mogu smanjiti izglede za oporavak u EU, negativno uticati na strane investicije i potražnju za izvozom iz BiH, osim za izvozom energije.

Negativna kretanja na tržištu rada u EU mogu ograničiti priliv doznaka, koje su bitne za privatnu potrošnju.

Konačno, prenošenje geopolitičkih previranja može dalje povećati domaće političke tenzije, što ima negativan uticaj na toliko potrebne strukturne reforme”, upozoravaju iz Svjetske banke.

Regionalni izgledi

Rast ekonomija Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije premašio je nivoe zabilježene prije izbijanja pandemije, uprkos posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, višim cijenama energenata i hrane, nepovoljnim vremenskim prilikama, pooštrenim uslovima finansiranja i značajnoj neizvjesnosti.

Izgledi za zapadni Balkan i dalje su nepovoljniji, a očekuje se usporavanje rasta BDP-a u 2023. na 2,6 posto, čemu će prvenstveno doprinjeti privatna potrošnja, izvoz i u pojedinim zemljama, javne investicije.

Inflacija je na zapadnom Balkanu u 2022. zabilježila najviši nivo u prethodne dvije decenije, a pritisci na cijene ostali su povišeni i početkom 2023. godini.

Uprkos rastu zaposlenosti, tempo otvaranja novih radnih mjesta usporio se u drugoj polovini 2022. širom zapadnog Balkana. Zaposlenost je najviše opala u sektorima poljoprivrede i javne uprave, ali je usporavanje zabilježeno i u industriji i sektoru usluga. Stopa zaposlenosti dostigla je u septembru 2022.historijski najvišu vrijednost od 47 posto, nakon čega je počela opadati.

Srednjoročni izgledi za zapadni Balkan i dalje su pozitivni, iako su potrebne reforme za ubrzanje zelene tranzicije i otklanjanje ključnih strukturnih izazova.

Jedina oblast u kojoj ulaganja mogu ostvariti značajne ekonomske rezultate na zapadnom Balkanu, jeste energetska efikasnost. Čak i samo umjereno povećanje energetske efikasnosti privrede dovelo bi do velikih ušteda u emisijama gasova sa efektom staklene bašte nastalih proizvodnjom energije, povećalo dobit preduzeća, imalo značajne pozitivne efekte po društvo i pomoglo da se potrošači zaštite od budućih šokova koje može izazvati rast cijena električne energije i gasa”, navodi se u proljetnom Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan.