Blokada Agencije koči privatizaciju u Federaciji BiH

Agencija za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) ne može potpisati tri ugovora o prodaji imovine preduzeća ovog bosanskohercegovačkog entiteta, jer joj je blokiran račun.

Radnici u ovoj entitetskoj instituciji od marta prošle godine nisu dobili platu, socijalno i zdravstveno osiguranje.

Agenciji je račun blokiran zbog privatizacije preduzeća Feroelektro, firme koja se bavi unutrašnjom i vanjskom trgovinom.

Privatizacija ove firme je trajala deset godina.

Firmu je kupila grupacija Stanić-invest, iz srednje Bosne. Oko 60 posto dionica je prodano za million eura. Kupoprodajnim ugovorom, Stanić-Invest je trebao u roku od tri godine da investira oko 12 miliona eura u ovu firmu i zaposli još 200 radnika. No, to se nije dogodilo.

Nakon toga je Agencija za privatizaciju tužila Stanić-Invest krajem 2012. godine.

Općinski sud u Sarajevu donio je nepravomoćnu presudu kojom je raskinut kupoprodajni ugovor Stanić-Invest i Agencije za privatizaciju FBiH.

Nakon ove presude Stanić-Invest je tužio Agenciju zbog “pokušaja zaustavljanja postupka privatizacije”. Entitetski Vrhovni sud je 2019. naložio Agenciji da isplati novac Stanić-Investu za kapital koji su uložili prilikom kupovine.

Dug je iznosio 1,64 miliona eura, a s kamatama je narastao na pet miliona eura. U međuvremenu, Agencija je isplatila 700 hiljada eura, nakon čega joj je račun blokiran.

Koji projekti su na čekanju?

Drago Vrbić, direktor Agencije za privatizaciju Federacije BiH, kazao je kako je zbog blokade računa zaustavljena privatizacija, ali i prodaja imovine preduzeća u Federaciji.

“Kupci su se javili da uplate avans, međutim ja nisam u mogućnosti da odem i potpišem, jedan dio imovine nalazi se u Crnoj Gori a drugi u Srbiji, riječ je o imovini Federacije BiH”, kaže Vrbić te dodaje da je zbog nefunkcionisanja entitetske agencije na čekanju za privatizaciju još oko 50 subjekata.

Do sada je privatizirano 43 posto kapitala u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Vrbić ističe i da je ova entitetska agencija predlagala određena rješenja za deblokadu računa, ali da do sada “nije postojao interes da se ovo pitanje riješi”.

Šta kažu bivši vlasnici Feroelektra – Stanić grupacija?

Đoko Okuka, direktor firme iz Kreševa “SA Dagitim”, bivša Stanić grupacija, za RSE kaže kako je račun firme bio blokiran deset godina, kako tvrdi, zbog pokretanja tužbe za raskid ugovora o kupoprodaji Feroelektra.

Dodaje i da se sve radilo pod spregom politike, na način kako tvrdi da je “prethodna Vlada Federacije upravljala Agencijom preko nadzornog i upravnog odbora, kao i da se u ovom slučaju ponašalo vrlo neodgovorno”.

“Jasno je nama da Agencija nema moć da ona to riješi, nego je to u domenu njihovog vlasnika osnivača. Pet godina traje proces oko isplate duga”, kaže Okuka.

Šta se dešava s Feroelektrom?

Feroelektro je sarajevska firma koja se bavi unutrašnjom i vanjskom trgovinom. Trenutno zapošljava 20, od nekadašnjih 5.000 radnika.

Šteta koja je Feroelektru napravljena tokom privatizacije koja je trajala od 2004. do 2016. godine procijenjena je na 94 miliona maraka.

Ukupna imovina Feroelektra procjenjuje se na više od 300 miliona eura. Samo u Sarajevu ovo preduzeće posjeduje 64 nekretnine.

Mirsad Jašarević, direktor Feroelektra, kaže za RSE da su i ovoj firmi blokirani računi, zbog sudskih presuda.

Preduzeće funkcioniše na način da ovom firmom upravlja “kćerka firma” koja je formirana nakon što je Agencija za privatizaciju firmu prodala Stanić-Investu.

“Nemamo dobar odnos u matičnoj firmi, jer ta firma upravlja svim nekretninama, resursima i prihodima i ona je naslijeđena iz vremena privatizacije”, ističe Jašarević.

Većina radnika nakon privatizacije je proglašena “tehnološkim viškom”.

Jedna od njih je i Ediba Hamamdžić koja je u Feroelektru radila više od 30 godina. U junu prošle godine dobila je rješenje o otkazu.

“Poslali su me u skladište gdje nema nikakvih uslova”, kaže Ediba.

Direktor Feroelektra Mirsad Jašarević navodi da su doprinosi izmireni prema jednom broju radnika, kao i da će kako tvrdi, prema ostalim radnicima biti isplaćeni zaostaci čim se deblokira račun ovog preduzeća, najkasnije za tri do šest mjeseci.

Šta su do sada uradili Vlada i Parlament?

Vlada Federacije BiH u prošlom sazivu, koju je predvodila Stranka demokratske akcije, nije se bavila rješavanjem pitanja Agencije za privatizaciju Federacije BiH.

Četiri godine nakon presude Vrhovnog suda FBiH, najavljeno je da će o ovome biti riječi na zakazanoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, 21. juna.

Prethodno je krajem maja parlamentarni odbor za ekonomiju i finansije dostavio nekoliko zaključaka kojim bi se riješili finansijski problemi. Predložili su dva rješenja koja će razmatrati Parlament.

“Da se potražilac, u ovom slučaju Stanić grupacija, odrekne dijela potraživanja oko dva miliona maraka i da se dug isplaćuje u ratama na pet godina. Taj dug bi umjesto agencije vraćala Federalna vlada”, navodi Admir Čavalić, predsjednik ovog odbora, obrazlažući ova rješenja.

“To onda ne bi bio teret po federalni budžet i na taj način bi Stanić grupacija deblokirala račune Agenciji za privatizaciju, a Federacija BiH bi u pet godina vraćala dugovanja”, kaže Čavalić.

Istovremeno, Aner Žuljević, parlamentarac iz vladajuće Socijaldemokratske partije, ističe kako će na sjednici 21. juna tražiti i da se ispita eventualna krivična odgovornost u postupku privatizacije Feroelektra.

“Potrebno je utvrditi odgovornost onih koji su nas doveli u tu poziciju, jer su se igrali procesa i zakona i omogućili da država zbog presude izgubi deset miliona maraka, koju će na kraju platiti poreski obveznici”, kaže Žuljević.

I novi saziv federalne vlade najavljuje rješavanje finansijskih problema Agencije za privatizaciju.

“Prvi korak za deblokadu je novi Upravni odbor. Zatekli smo loše stanje, pokrenuta je procedura za izbor i imenovanje Upravnog odbora Agencije za privatizaciju, idemo korak po korak”, kažu iz Ureda premijera Nermina Nikšića za RSE.

Dodaju kako je proces privatizacije okončan na štetu Feroelektra.

Privatizacija preduzeća u Federaciji ništa dobro nije donijela kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje.

Naglašava kako je veliki dio privatiziranih preduzeća ušao u “tajkunske ruke”, gdje je jedini cilj bio ne da se razvija posao već da se iskoristi imovina koju to preduzeće posjeduje. Najčešće se kako kaže radilo o višemilionskom kapitalu.

“Tu su ogromne finansijske štete, nemali broj preduzeća je kupljen upravo da bi se posao umrtvio a imovina prodala, a to je podrazumijevalo samo jedno – otpuštanje radnika”, kaže Šunje.

Kako je počela privatizacija u BiH?

Proces privatizacije u BiH započet je 1990. godine, poznat kao “Markovićeva privatizacija” koja je polazila od principa radničkog dioničarstva.

Ovaj proces zbog početka rata nikada završen.

Tokom rata doneseni su zakoni po kojima je tadašnja društvena svojina proglašena državnom imovinom. Bosna i Hercegovina nema državnu agenciju za privatizaciju. Nadležnost u ovoj oblasti podijeljena je po entitetima i kantonima.

Bosna i Hercegovina nema jedinstven registar preduzeća u državnom vlasništvu. Ono što kao evidenciju imaju različiti nivoi vlasti (entiteti, kantoni i opštine) je nepotpuno ili godinama nije ažurirano.

U izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o državnim preduzećima, koji je objavljen u septembru 2019. godine, se navodi kako BiH ima više od 550 preduzeća u državnom vlasništvu, na svim nivoima vlasti, koja imaju 80.000 radnika, što je skoro 11 posto od ukupnog broja zaposlenih.