Smisao poreznih izmjena je dizanje standarda građana

– Cilj poreznih izmjena je daljnje porezno rasterećenje i povećanje plaća, rekao je Plenković u uvodu vladine sjednice.

– Ovo je potez vlade, pa onda i Hrvatskog sabora i države, da promjenama poreznih zakona izravno utječe na povećanja plaća naših građana i to je cilj broj jedan, dodao je.

Drugi cilj je po njegovim riječima fiskalna decentralizacija, koja je je uz funkcionalnu bila jedna od dvije temeljne poruke koju su vladi 2016. godine na početku njezina mandata uputili župani, gradonačelnici i načelnici.

Vlada je po njegovim riječima lokalnim jedinicama kontinuirano davala i više ovlasti i više sredstava.

– Na tom tragu je duh ovih poreznih izmjena i cijelog paketa – da oni koji su najbliže građanima, po načelu supsidijarnosti, mogu odlukama svojih predstavničkih tijela donositi odluke koje će utjecati na životni standard građana koji žive u sredinama gdje su dobili povjerenje da na četiri godine vode lokalnu vlast, rekao je Plenković.

– Uz veću autonomiju lokalnih jedinica u pogledu utjecaja na visine pojedinih poreza i generalni pristup pojednostavljenja i bolje učinkovitosti sustava, sve porezne izmjene idu na korist građana gdje god oni živjeli, ustvrdio je Plenković.

Politika prema mladima i prestanak rada nedjeljom

– Održana je godišnja Konferencija savjeta mladih, ono što je važno oko politike mladih je da konstatiramo kako je stopa nezaposlenosti mladih smanjena sa 24,6% na 13,7%. Ona je na razini EU oko 11% posto, objasnio je.

– Ono što mi je posebno drago da smo našim politikama i poreznim rasterećenjima omogućili da ih je čak 40 tisuća ima manje koji su imali ugovore na određeno vrijeme, a 50 tisuća više ih ima ugovore na neodređeno vrijeme, rekao je.

Dodao je kako je 174 tisuće mladih ostvarilo pravo na povrat poreza.

– Spomenut ću kako je 174 tisuće mladih dobilo povrat poreza na dohodak u iznosu od 111 milijuna eura, kazao je.

Komentirao i donošenja novog Zakona o trgovini, ustvrdio je kako time “realiziramo jedno od naših programskih obećanja”.

– Želim podsjetiti da će od 1. srpnja na snagu stupiti Zakon o trgovini. Time realiziramo jedno od naših programskih obećanja, a to je reguliranje rada nedjeljom, rekao je.

Objasnio je i kako će trajati proces tranzicije.

– Od 55 nedjelja 16 njih će biti radnih. Tranzicijski period omogućuje kako bi se veliki trgovački lanci i centri mogli prilagoditi.

Pregled dosadašnjih aktivnosti

Premijer Plenković sjednicu je otvorio osvrtom na desetu godišnjicu članstva Hrvatske u EU.

– U subotu je obljetnica 10. godišnjice članstva Hrvatske u EU, strateškog cilja države još od govora predsjednika Tuđmana u Saboru. Kada je naveo deset točaka naveo je europski put Hrvatske, podsjetio je.

– Taj proces trajao je dosta vremena, puno truda je uložena, puno reformi i prilagodbe našeg pravnog sustava, rekao je.

Dodao je kako je taj proces okrunjen daljnjom integracijom.

– To smo okrunili s dvije dublje integracije, članstvom u eurozoni i šengenskom prostoru, nastavio je.

Najavio je kako tim povodom Hrvatska organizira brojna događanja u Briselu.

– U tom pogledu bit će niz aktivnosti, u Bruxellesu danas Hrvatska organizira veliki koncert. Ja ću održati jedno predavanje u Europskom centru za političke studije, otkrio je.

– U glavnom gradu europskih institucija predstavit ćemo naša postignuća, zaključio je.

Potpisivanje ugovora, Savjet Vlade za Hrvate izvan RH

Plenković je rekao kako su potpisana dva važna ugovora koja “utjelovljuju dvije ključne tranzicije”.

– Danas smo neposredno prije sjednice Vlade, svjedočili potpisivanju dva važna ugovora. Prvi je opremanje zgrade Opće bolnice Varaždin vrijedan 45 milijuna eura, kazao je.

– Drugi je istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti za što je osigurano 180 milijuna eura. Projekt koji je po svojim karakteristikama u potpunosti utjelovio dvije ključne tranzicije, zelenu i digitalnu, dodao je.

Naglasio je važnost uručenja ugovora iz programa za razvoj otoka.

– Izdvojio bih događaj u Splitu gdje je ministar Erlić uručio brojne ugovore iz programa za razvoj otoka, rekao je.

– Sve to u cilju provedbe politike zelenih i održivih otoka, kazao je.

Spomenuo je i sastanak Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske. Rekao je kako je ova Vlada “značajno povećala izdvajanja za Hrvate izvan domovine”.

– Jutros smo održali drugu sjednicu Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske. Vrlo važna zadaća koju koordinira naš Središnji ured za Hrvate izvan Hrvatske, rekao je.

– U našem mandatu smo značajno povećali izdvajanje za Hrvate izvan Hrvatske bez obzira jesu li oni konstitutivan narod u BiH ili nacionalna manjina u susjednim zemljama, dodao je.

Vanjskopolitičke aktivnosti

Predsjednik Vlade osvrnuo se na posjet Crnoj Gori u kojemu je sudjelovao na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnioj Europi. Rekao je kako je imao priliku za razgovor s predsjednikom Jakovom Milatovićem.

– Jučer smo boravili u Podgorici gdje smo sudjelovali na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, rekao je.

– Uz susret s novoizabranim predsjednikom Milatovićem, tu prigodu smo iskoristili da dotaknemo sve teme koje su na dnevnom redu između dviju zemalja, otkrio je.

Plenković je pozdravio deklaraciju Hrvatskog Sabora o priznavanju Holodomora kao genocida.

Važno je da je danas Hrvatski Sabor usvojio deklaraciju o priznavanju holodomora u Ukrajini kao genocida, a to povezujem sa sudjelovanjem ministra Gordan Grlića Radmana na Konferenciji o obnovi Ukrajine u Londonu, zaključio je.