Porazni rezultati nacionalnih ispita! Što je razlog?

Za početak treba podsjetiti da su nacionalne ispite prošle godine učenici osmih razreda pisali u samo 81 školi, a ove godine cijela generacija. U početku nije bilo jasno hoće li rezultati ulaziti u ocjenu ili neće.

Nakon što su mnogi izjavili da je to dodatni stres za učenike, i kako ne bi bilo sveopće pobune – donijeta je odluka – neće biti ocjenjivanja. Učenicima je rečeno da budu opušteni i da se ne trebaju posebno pripremati. Tako su to mnogi i shvatili.

“Zato što se oni ne ocjenjuju, osmaši nisu pokazali neki entuzijazam ukratko”, “Bili su u trećem mjesecu ispiti, usred nastavne godine, kad se pišu provjere kad je redovna nastava pa možda bi trebalo razmisliti da se pomakne za kraj”, neke su od reakcija učitelja.

– Nekako sam se nadala da će to biti za srednju, pa da neću morati pisati prijamni, ali to se nije dogodilo tako da imam osjećaj da sam uzalud pisala te nacionalne ispite. Izgubili smo dosta nastave i bila je strka oko toga, kaže učenica Iva.

23 posto ocijenjeno – jedinicom

A nakon strke došli su i rezultati. Na ispitu iz hrvatskog jezika najviše učenika dobilo je trojku, matematike dvojku. Najbolje su napisali engleski jezik, a najlošije fiziku i povijest. Gotovo 23 posto ocijenjeno je jedinicom.

– Povijest je pisana zadnja i već je djeci bilo dosta svega. Neki su nakon 10 minuta izlazili van to znači da su samo prolistali, kaže Snježana Hrkač Odak, prof. povijesti i ravnateljica II. osnovne škole iz Čakovca.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Na fizici je bilo pet puta više jedinica nego petica. Čak 16 posto, a dvojki 46 posto.

Učenica Ivana kaže kako je “puno profesora reklo da to njima ništa ne znači, jer znaju da se učenici nisu pripremali za te ispite.

– Učenici trebaju znati na početku školske godine koji je smisao i svrha nacionalnih ispita, naglašava Bosiljko Đerek, prof. fizike u zagrebačkoj OŠ Središće.

Pravila se moraju znati na početku

Iako nitko nema ništa protiv nacionalnih ispita u školama, kažu, pravila se moraju znati na početku, a ne mijenjati ih u hodu, jer nisu nimalo jeftini, riječ je o 3,5 milijuna eura.

To je jako puno novca, ako se ne shvaćaju ozbiljno. Pa se postavlja pitanje kako će se na temelju toga analizirati realno znanje naših učenika. Dobru ideju Ministarstva obrazovanja očito je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje ipak trebao bolje pripremiti i provesti.