Zašto divljaju cijene diljem jadranske obale?

O tome su govorili u Otvorenom, urednika i voditeljha Damira Smrtića, Zvjezdana Blažić, savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju, Hrvoje Serdarušić, ekonomski analitičar, Franz Letica, predsjednik ugostitelja i turističkih djelatnika pri HOK-u te Majda Šale, direktorica Turističke zajednice otoka Krka.

Blažić je naglasila kako cijene hrane rastu više no što je inflacija. Naglašava kako su u lipnju cijene porasle 13 posto.

– Stabilnost cijena nije postignuta ni globalno i to u onom dijelu koji se odnosi na poljoprivredne sirovine. Cijene hrane su one koje najviše rastu od svih cijena kategorija u EU pa tako i u Hrvatskoj. Hrvatska nije tu izuzetak. Mi trenutno imamo najveći rast u kategoriji povrća i svinjskog mesa, naglasila je.

Dodaje kako na tržištu hrane dolazi do stabilizacije iako su cijene hrane daleko od onog što su bile početkom 2020. godine, a pogotovo 2021.

Na pitanje zašto su cijene na Jadranu tako visoke, Blažić je rekla da sve ovisi o destinaciji.

– Cijene u Dubrovniku na tržnici su skoro kao u Zagrebu, a cijene u Rovinju su gotovo 100 posto više, rekla je.

Dodala je kako je to stvar ponude i potražnje.

Na pitanje jesmo li u smislu hrane preskupi, Serdarušić je rekao kako se moramo vratiti 3 godine unatrag. 

– Globalno zaključavanje i pretjerane mjere. U tom smislu je bio odgovor država i fiskalnog i monetarnog dijela. Tome možemo zahvaliti ogromnom rastu inflacije, naglasio je.

Dodaje kako je proizvođačka inflacija godinu dana 2021. po dvoznamenkastim stopama u EU rasla, a u potrošačku inflaciju se Europska centralna banka i njeni čelnici nakon svojevrsne „duhovne obnove”, nisu zabrinuli i rekli su da nema problema s inflacijom.

– Zakašnjela reakcija ključnog aktera je sve nas dovela do toga da patimo više no što smo trebali.

Naglašava kako u EU imamo višu inflaciju hrane no što je to u svijetu.

Letica naglašava kako ako je cijena sladoleda na Krku 3,5 eura, znači da je potražnja velika i ta je cijena realna.

– Cijena kuglice sladoleda je fakturirana na temelju gdje se ugostiteljski objekt nalazi, cijenom najma poslovnog prostora, komunalne naknade. Cijene najma su porasle za 400-500 posto i to je razlog zašto su proizvodi skupi, istaknuo je.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Govori kako je idući faktor cijena rada radne snage. Radniku se treba platiti smještaj, hrana i platiti mu kako bi ga imali.

– I onda imate ulazne namirnice koje su poskupila 100 posto, naglasio je Letica.

Serdarušić smatra kako je glavni razlog porasta cijena miješanje politike.

– Europska centralna banka se ispričala zbog svojih loših procjena. Nedavno su rekli da bi daljnje zadržavanje fiskalnih potpora dovelo do kontra učinka. Poziv svim vladama od strane ECB-a je da prestanu s mjerama jer time rade kontra i povećavaju cijene, govori.

Šale naglašava kako svake godine prije sezone dolazi do podizanja cijena izvanpansionske ponude, pa tako i sladoleda. Tko želi sladoled u sezoni, kupit će ga i po cijeni od 3 eura, rekla je. 

– Na Krku se odmara preko 35 tisuća gostiju i do sada nismo imali primjedbe na cijene, istaknula je.

Dodaje kako su trgovački lanci digli cijene koje osim turista plaća i lokalno stanovništvo.

– Naši gosti većinom traže dobre namirnice iz OPG-ova, a cijene tih namirnica su više, govori, 

Blažić naglašava kako troškovi trgovine u Hrvatskoj značajno rastu.

Letica govori kako su sva istraživanja naglasila da je gastronomija nešto na čemu se temelji turizam u Hrvatskoj.

– Novinar uvijek pitaju o cijeni, ali ne i jesu li gosti zadovoljni s hranom, kazao je.

Dodaje kako drastično poskupljenje može opravdati samo kvaliteta.

Snimka cijele emisije Otvoreno: