Glavni grad Litve pretvoren u naoružanu utvrdu, na granicama najnapredniji sustavi obrane

Summit 11. i 12. srpnja bit će četvrti NATO-ov sastanak na vrhu od početka ruske invazije na Ukrajinu. Prvi je bio virtualni, 25. veljače 2022., samo dan nakon početka krvavog rata, a zatim su održana još dva, u Bruxellesu i Madridu. Među ostalim, razgovarat će se o ukrajinskim i švedskim željama da se pridruže Savezu, izdvajanjima za obranu, povećanju zaliha streljiva i obrambenim planovima.

Pojačan ritam okupljanja u suprotnosti je s prijašnjim rasporedom godišnjih summita i pokazuje kako je rat na vratima NATO-a vratio Savez u politički fokus.

Sigurnosne mjere u glavnom gradu Litve bit će iznimne. Zbog summita Vilnius je postao tvrđava koja se brani naprednim naoružanjem. Cilj je jasan – želi se pokazati da nije važno gdje se održava summit, važno je demonstrirati spremnost i snagu Saveza. Prvi čovjek obrane miran, samouvjeren i siguran u svoje vojnike.

– Stanje je doista napeto zbog ruske agresije, a dodatnu napetost stvara Lukašenko i njegov režim koji cijelom svijetu prijeti nuklearnim oružjem. Sve to izaziva veliku zabrinutost, ali mi smo spremni na sve i, ono najvažnije, svi zajedno surađujemo u organizaciji ovog sastanka na vrhu, rekao je Rustamas Liubajevas, zapovjednik granične službe Litve.

Šesnaest članica NATO-a poslalo je ukupno oko 1000 vojnika kako bi štitili summit, a mnoge države šalju napredne sustave protuzračne obrane koji baltičkim zemljama nedostaju, poput Patriota ili NASAMS-a.

– Bilo bi više nego neodgovorno da naše nebo bude nezaštićeno dok stižu američki predsjednik Joe Biden i vođe 40 zemalja, rekao je litavski predsjednik Naused Gitanaa.

Litva od početka ruske agresije živi u posebnim uvjetima. Svjesni su opasnosti koja prijeti od prvog susjeda, kao i toga da je jedino NATO sposoban pružiti sigurnost ne samo njima nego i cijeloj Europi.

Najvažniji događaj u povijesti Litve

Summit NATO-a najveći je i najvažniji događaj u povijesti te zemlje, članice NATO-a od 2004., koja se nalazi između ruske eksklave Kalinjingrada i Bjelorusije i osjetljivo je mjesto na NATO-vu istočnom krilu.

Američki predsjednik Joe Biden, turski predsjednik Tayyip Erdogan, njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Rishi Sunak bit će među 31 čelnikom NATO-a koji će nazočiti summitu.

Hrvatsku će predstavljati predsjednik Zoran Milanović, koji kani i posjetiti i hrvatske vojnike u Litvi, dok bi odvojeno na ministarskim sastancima trebali sudjelovati šef diplomacije i ministar obrane.

Erdogan će na NATO-ovu summitu razgovarati s Bidenom

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan koji priječi ulazak Švedske u NATO, razgovarat će na summitu Sjevernoatlantskog saveza u Vilniusu ovog tjedna s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, priopćio je u nedjelju ured turskog predsjednika.

– Čelnici su se dogovorili da će se sastati u Vilniusu i opširno razgovarati o bilateralnim vezama Turske i Sjedinjenih Država te o regionalnim pitanjima, ističe se u priopćenju Ankare.

Ured turskog predsjednika dodaje da su Erdogan i Biden u nedjelju telefonom razgovarali o ulasku Švedske u NATO i o slanju američkih borbenih zrakoplova F-16 Turskoj.

– Istaknuvši da nije u redu povezivati turski zahtjev za F-16 sa švedskim članstvom, predsjednik Erdogan je zahvalio američkom predsjedniku Bidenu na potpori u nabavci zrakoplova, dodaje se u priopćenju.

Neki promatrači misle da je tursko odobrenje za ulazak Švedske u Savez uvjetovano slanjem F-16 Ankari.

Erdogan koji u ponedjeljak u Vilniusu treba razgovarati sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom, predbacuje švedskim vlastima da su popustljive prema kurdskim pobunjenicima koji su se onamo sklonili i traži izručenje desetak njih.

– Predsjednik Recep Tayyip Erdogan je rekao da je Švedska krenula u dobrom smjeru izmijenivši zakon o suzbijanju terorizma. No pristaše terorističke organizacije PKK/PYD/YPG i dalje slobodno prosvjeduju (u Švedskoj) i veličaju terorizam, što poništava donesene mjere, ističe se u priopćenju ureda turskog predsjednika.

Rusija poziva NATO da na summitu razgovara o nuklearki Zaporižja

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je da bi čelnici transatlantskog obrambenog saveza NATO-a, predvođenog SAD-om, trebali raspravljati o ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporižja na sastanku na vrhu idućeg tjedna.

Optužujući Ukrajinu za sustavno nanošenje štete nuklearnoj elektrani Zaporižja, Zaharova je rekla da summit NATO-a treba posvetiti tome ključnu pozornost.

Uostalom, velika većina članica Saveza bit će u zoni izravnog udara (ako se nešto dogodi u postrojenju), rekla je Zaharova u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Vilnius je udaljen otprilike tisuću kilometara od najveće nuklearne elektrane u Europi.

Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za planiranje napada na elektranu, koja se nalazi na teritoriju pod kontrolom Rusije u ukrajinskoj regiji Zaporižja, nedaleko od prve crte sukoba Rusije i Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danima je upozoravao na ozbiljnu prijetnju postrojenju, a nedavno je rekao da su ruske snage minirale krov nekoliko reaktora.

Stručnjaci Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) rekli su da još nisu uočili nikakve naznake mina ili eksploziva u nuklearki, ali da im je potreban veći pristup kako bi bili sigurni.

Ukrajinsko članstvo

Summit samo što nije počeo, ali članice Saveza još nisu dogovorile preciznu završnu izjavu o ukrajinskom potencijalnom članstvu.

Kijev, uz potporu saveznika iz istočne Europe, želi obećanje da će se Ukrajina pridružiti Savezu kada rat s Rusijom bude gotov.

Dok se Ukrajina želi priključiti što prije, među članicama NATO-s mišljenje o tome je podijeljeno.

Neke zemlje – prije svega SAD i Njemačka – oprezne su u pogledu bilo čega što bi moglo Savez uvući bliže aktivnom ratu protiv Rusije.

– Ne mislim da je (Ukrajina) spremna za članstvo u NATO-u, rekao je američki predsjednik Joe Biden za televiziju CNN u petak.

– Ne mislim da postoji suglasje u NATO-u o tome treba li dovesti Ukrajinu u NATO-ovu obitelj sada, u ovom trenutku, usred rata, kazao je Biden.

Istočne članice, pak, traže jasan raspored za ukrajinsko članstvo. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je nekoliko njih uoči summita kako bi dobio potporu – Češku, Slovačku i Bugarsku.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je na čelu Saveza od 2014., a mandat mu je produljen do 1. listopada 2024., rekao je u petak na konferenciji za novinare da će čelnici zemalja NATO-a potvrditi na svom summitu kako će Ukrajina jednog dana postati članicom i složiti se oko načina kako je približiti tom cilju.

Zelenski je rekao da njegova zemlja, koja je već 17 mjeseci u ratu protiv ruskih agresora, treba mnogo više od općenite izjave da su vrata NATO-a tek “otvorena”.

– Mi govorimo o jasnom signalu, nečemu konkretnom u smjeru pozivnice, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare koju je održao u četvrtak s češkim kolegom Petrom Pavelom.

Stoltenberg je već istaknuo da sa summita u Vilniusu Ukrajini neće biti poslana pozivnica za članstvo kao i da ta zemlja ne može postati dio alijanse dok traje rat.

U Vilniusu će biti održan i prvi sastanak Vijeća NATO – Ukrajina, nove platforme koja znači jačanje statusa Ukrajine u odnosima s NATO-om.

Bit će to platforma za konzultacije i odlučivanje unutar koje će Ukrajina ravnopravno sudjelovati u području zajedničkih sigurnosnih pitanja.

Na osnivačkom sastanku Vijeća NATO – Ukrajina očekuje se predsjednik Zelenski, najavio je Stoltenberg.

Pristupanje Švedske

Ruska invazija na Ukrajinu u veljači revitalizirala je NATO osnovan 1949. za odvraćanje i obranu od Sovjetskog Saveza. Nakon desetljeća neutralnosti, Švedska i Finska ubrzo su nakon početka invazije zatražile da ih se primi u NATO.

Finska je postala članica u travnju, ali Švedskoj kao 32. članici nedostaje zeleno svjetlo Turske i Mađarske. Budimpešta je najavila da će ukloniti blokadu čim to napravi Turska.

NATO još nije izgubio nadu da bi Švedska na summitu mogla postati članicom, iako su šanse veoma male.

Stoltenberg je u četvrtak održao sastanak s ministrima vanjskih poslova Turske i Švedske i rekao kako je pridruživanje Švedske NATO-u nadohvat ruke. No čini se ipak da do proboja u razgovorima nije došlo.

Stoga se očekuje novi sastanak u ponedjeljak, ovaj put s turskim i švedskim čelnikom u Vilniusu, na kojem bi se ponovno razgovaralo o pristupanju Švedske.

Turski predsjednik Erdogan kaže da Švedska skriva članove militantnih skupina, uglavnom pristaše Kurdistanske radničke stranke (PKK), koje optužuje za organiziranje prosvjeda i financiranje terorističkih skupina.

Izdvajanja za obranu, obrambeni planovi, zalihe streljiva

Saveznici su u petak postigli dogovor o podizanju cilja NATO-a za vojna izdvajanja od najmanje 2 posto BDP-a. Taj bi dogovor trebao biti potvrđen na summitu čime bi ranije dogovorenih dva posto BDP-a za obrambene potrebe bila donja, a ne više gornja granica.

NATO će također podići ciljeve za skladištenje streljiva jer Kijev izgara granate mnogo brže nego što ih zapadne zemlje mogu proizvesti, a nakon više od godinu dana sukoba u Ukrajini ostavio je savezničke zalihe ozbiljno iscrpljenim.

Čelnici NATO-a trebali bi na summitu prihvatiti i nove obrambene planove kako bi uobličili odgovor na potencijalne napade.

Riječ je o prvim obrambenim planovima od kraja hladnog rata koji će u detalje odgovoriti na pitanje kako se postaviti u slučaju eventaulnog ruskog napada.

NATO desetljećima nije imao potrebu za obrambenim planovima velikih razmjera, ali se situacija promijenila s obzirom na to da na granicama njegovih zemalja bjesni najkrvaviji rat u Europi od onog 1941. – 1945.

I dok se čeka početak sastanka na vrhu, u Vilniusu već traje jedan drugi, i to organizacije slična naziva – NAFO. Riječ je o informatičarima koji vode svoj rat – onaj medijski – protiv ruske agresije.

– Prvi je cilj prikupiti što više novca i oružja. No i drugi je također važan. Svaki put kad vidimo objavu kojom se veliča ruska agresija, mi je napadamo šalama i ‘memeovima', rekao je Mark Adam Harold, organizator summita NAFO-a.

– Mislim da je i ova borba jednako važna. Ruske internetske trolove sponzorira vlada, njihov je cilj širenje lažnih vijesti, a ovaj način borbe protiv njih itekako je uspješan, istaknuo je Gabrielius Landsbergis, litavski ministar vanjskih poslova.

I dok Ukrajini u borbi protiv agresije doista pomažu sa svih strana, politički vrh iz Kijeva od summita ima velika očekivanja. Jer odlučuje se o njihovoj budućnosti, odnosno članstvu u NATO-u. Koji je, uz ulazak u Uniju, glavni politički i strateški cilj te zemlje. A čini se i jedini jer ruska agresija ne jenjava.