Donirane mape Republika Srpska sada prodaje državi BiH

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) već pet godina ne može uspostaviti jedinstveni izborni informacijski sistem, jer Republika Srpska (RS) odbija besplatno ustupiti geodetske podatke ovoj državnoj instituciji.

Ova državna institucija je zatražila od RS-a prije dvije godine da im dostave ove podatke, ali su im iz entiteta za to tražili novac. Nisu naveli cijenu.

Tri godine ranije, CIK BiH je također tražio iste podatke od RS-a, a tada im je odgovoreno da ta usluga košta oko 100.000 maraka (51.000 eura).

Bosna i Hercegovina nema državni katastar, jer je ova oblast u nadležnosti entiteta.

Republika Srpska je 2009. godine usvojila zakon prema kojem državne institucije ne mogu besplatno dobiti podatke o granicama općina, sela, parcela, zgrada i slično u tom entitetu.

Drugi entitet, Federacija BiH, je tražene podatke ustupio Centralnoj izbornoj komisiji, što je uradio i Brčko distrikt, treća administrativna jedinca u BiH. U Federaciji BiH i Brčkom zakoni ne propisuju naplatu. Podatke je odmah ustupila i Agencija za statistiku BiH.

Inače, švedska vlada je financirala cijeli projekt izrade karti, digitalnih avionskih (ortofoto) snimaka i to za oba entiteta i Brčko distrikt.

“Geodetska uprava RS-a to što je dobila besplatno sad prodaje”, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Suad Arnautović, predsjednik CIK-a BiH.

Na web stranici Geodetske uprave RS se nalazi cjenik usluga prema kojem je cijena trogodišnjeg pristupa tim podacima (pregled), po važećem cjeniku iznosi do 14.000 maraka (oko 7.000 eura) godišnje samo za jednog korisnika.

Cijena ”downloada” svih podataka može prijeći 100.000 maraka, budući da se svaki katastarski podatak posebno plaća.

Šta je izborni informacijski sistem?

Ovaj sistem bi omogućio CIK-u i bilo kome ko koristi internet da na web stranici izborne komisije pronađe sve informacije o izborima, tačne lokacije biračkog mjesta, broj birača, rezultate glasanja, broj birača koji su glasali i sl.

Osim slika biračkog mjesta iz zraka, to uključuje spisak lica čije je to biračko mjesto, da li je umrla osoba pridružena tom biračkom mjestu, da li osobe s invaliditetom mogu doći do tog biračkog mjesta i slično.

Uspostava takvog sistema je i jedna od direktiva zakonodavstva Evropske unije koju mora ispuniti svaka zemlja članica.

”Budući da se radi o softveru koji je u nadležnosti državne institucije i u interesu svih građana BiH, u CIK-u smatramo da je geodetska uprava RS-a dužna dostaviti tražene podatke bez odlaganja i bez nametanja obaveza CIK-u da plaća naknadu”, kazao je Arnautović na pitanje RSE zašto ova institucija ne plati RS-u novac koji traži i završi projekt.

CIK BiH je projekt jedinstvenog izbornog informacijskog sistema planirao prije 15-ak godina i službeno pokrenuo 2010. godine.

Vrijedan je 3,25 miliona maraka (oko 1,66 miliona eura), a većinu novca su osigurali stani donatori.

U decembru 2017. godine je kupljen softver vrijedan 339.000 maraka (oko 173.000 eura) kao završni dio projekta.

”Njime bi se omogućilo vizualno praćenje, sa svih uređaja od mobitela do kompjutera, svih informacija vezanih za izbore prema geografskim područjima – od naselja, preko općina pa sve do cijele države”, pojasnio je Arnautović za RSE.

U BiH ne postoji jedinstvena državna institucija koja bi se bavila geodetskim i imovinsko-pravnim poslovima.

CIK BiH je stoga 12. februara 2018. godine uputio zahtjeve za dostavu prostornih podataka upravama za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS i FBiH, te Odjelu za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove u Brčkom.

Zahtjev je poslan i Agenciji za statistiku BiH, te Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Federacija BiH i Brčko distrikt su tražene podatke ustupili CIK-u BiH nakon dvije sedmice.

Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske je ignorirala zahtjev CIK-a BiH.

Izborna komisija je krajem maja 2018. godine ponovno poslala zahtjev geodetskoj upravi RS-a za dostavu potrebnih digitalnih (ortofoto) prostornih podataka, koji uključuju administrativne granice naseljenih mjesta, općina i gradova, službene karte i slično.

CIK-u BiH je odgovoreno da će podatke dobiti nakon što na račun geodetske uprave tog entiteta uplate oko 100.000 maraka (51.000 eura).

Predsjednik CIK-a BiH Suad Arnautović je za RSE kazao kako su tri mjeseca kasnije, sredinom avgusta 2018. godine, Vladu RS-a obavijestili da nemaju u budžetu novac da plate dobivanje i korištenje prostornih podataka RS-a i zatražili su da ih se oslobodi plaćanja naknade.

”Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske je u septembru 2018. obavijestila CIK BiH da su od plaćanja naknada za korištenje podataka oslobođene entitetske, ali nisu oslobođene institucije i organi Bosne i Hercegovine”, kazao je Arnautović za RSE.

Direktor geodetske uprave RS-a Dragan Stanković je u odgovoru za RSE naveo da je ovaj entitet zakonom propisao ko je oslobođen plaćanja naknada i da se oni samo drže ”slova zakona”.

Inače, Stanković je od 15. marta na “crnoj listi” Sjedinjenih Američkih Država kao osoba odgovorna za donošenje neustavnog Zakona o imovini RS u aprilu 2022. godine.

Ko ne plaća takse u RS-u?

Od 2009. godine se Zakon o naknadama za vršenje usluga premjera i korišćenja podataka katastra nepokretnosti i katastra zemljišta u RS-u nije mijenjao.

Naknadu ne plaćaju institucije i pravosudni organi tog entiteta, niti obrazovne institucije ako im podaci trebaju za edukaciju ili istraživanja.

Plaćanja naknade su oslobođene i strane ambasade, ako postoji sporazum o reciprocitetu s tom državom. Naknadu ne moraju platiti ni članovi porodica palih boraca i ratni vojni invalidi, niti osobe koje primaju socijalnu pomoć.

Institucije entiteta Federacija BiH kao i državne institucije na nivou BiH, a to je i državna izborna komisija, moraju platiti naknadu za geodetske podatke koja može u konačnici iznositi i nekoliko desetaka hiljada eura.