Preporuke zbog visokih temperatura u Hrvatskoj

Za splitsku i riječku regiju na snazi je narančasto upozorenje, koje znači veliku opasnost, a za sutra je ono izdano za cijelu zemlju. Idući tjedan očekuju su temperature i do 40°C.

Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je na svojim internetskim stranicama preporuke građanima kako se trebaju ponašati za vrijeme velikih vrućina. 

Potrebno je izbjegavati izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati.

Treba piti dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi. Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem.

Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale.

Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta.

Važno je i prilagoditi temperaturu prostora u kojem boravite. Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću.

Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu.

Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske.

Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka.

Preporuke kroničnim bolesnicima

U posebnom riziku od posljedica viskih temperatura su kronični bolesnici, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo te napominje da kronični bolesnici moraju pripaziti i na to da redovito uzimaju propisanu terapiju.

Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.

Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C.

Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka. Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku.

Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega.

Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini, stoji među ostalim u preporukama HZJZ-a.

Simptomi toplinskog udara

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je i koji su to simptomi toplinskog udara: 

– Crvena i vruća koža, glavobolja, smušenost, grčevi u mišićima, mučnina, malaksalost, razdražljivost, ubrzani puls (rad srca), ubrzano disanje, nesvjestica i tjelesna temperatura iznad 40°C

U najvećem riziku su kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, osobe starije od 65 godina, djeca, radnici na otvorenom, sportaši, vojnici i slično.