Krivična prijava protiv načelnika Bugojna zbog planirane izgradnje kamenoloma

Godinu i po nakon što je Vlada Srednjobosanskog kantona dodijelila koncesiju za izgradnju kamenoloma u jednoj od mjesnih zajednica u Općini Bugojno, podnesena je krivična prijava protiv Hasana Ajkunića, načelnika ove općine u srednjoj Bosni i Hercegovini.

Prijavu su podnijeli mještani mjesne zajednice Poriče, gdje je planirana izgradnja kamenoloma i Neformalni građanski pokret iz Bugojna zbog, kako kažu, nezakonitih radnji u izgradnji ovog kamenoloma.

Nakon što je prijava podnesena, Tužilaštvo Srednjobosanskog kantona, kojem Bugojno pripada, formiralo je predmet i oduzelo dokumentaciju iz Općine.

Ova nevladina organizacija je zatražila i od Vlade ovog kantona raskid ugovora, ali odgovor još uvijek nisu dobili.

Neformalna grupa građana više od godinu dana upozorava na, kako kažu, niz nezakonitih radnji i procedura kada je riječ o planiranoj izgradnji kamenoloma.

Navode kako je saglasnost za kamenolom data bez prateće dokumentacije i mišljenja građana mjesne zajednice u kojoj se namjerava graditi kamenolom. Istovremeno, dodaju i da u trenutnom prostornom planu Srednjebosanskog kantona iz 2018. godine nije navedena njegova izgradnja.

Krivičnu prijavu podnijeli su i protiv pomoćnika načelnika za privredu Harisa Haznedarevića, te ostalih odgovornih osoba u općini.

Na mjestu gdje je planiran kamenolom će se eksploatisati građevinski kamen dolomit koji se koristi kao nasip za autoputeve.

U međuvremenu, firma koja je dobila koncesiju “Kvatro” za RSE su rekli kako ne namjeravaju odustati od izgradnje kamenoloma.

Koncesije u BiH u nadležnosti su države, te entitetskih i kantonalnih vlasti, kao i vlasti Brčko distrikta. Vlast na državnom nivou nadležna je samo za koncesije za međuentitetske i međudržavne projekte, dok o svim ostalim, ovisno o vrsti i veličini projekta, odlučuju entitetske vlade.

U Federaciji BiH ta je nadležnost, kao i za ostale neophodne dozvole, podijeljena između entiteta i vlada deset kantona.

Kako je dodijeljena koncesija?

U decembru 2021. godine Općinsko vijeće Bugojno dalo je saglasnost firmi “Kvatro d.o.o.” za koncesiju za izgradnju kamenoloma na lokalitetu Bukovački potok.

Nakon toga, Vlada Srednjobosanskog kantona i firma “Kvatro d.o.o”. Bugojno u maju 2022. su sklopili Ugovor o koncesiji.

Nakon što je protiv njega podnesena prijava, načelnik Općine Bugojno Hasan Ajkunić, inače kadar Stranke demokratske akcije (SDA), za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da će “uraditi sve da se kamenolom ne izgradi”.

“Ja mislim da ćemo uspjeti u tome da se to neće graditi . Svrstavaju nas kao da smo mi inicijatori svega toga, ali ja vjerujem da će se to raspetljati”, kaže Ajkunić za RSE.

Za razliku od načelnika, predsjednik Vlade SBK Tahir Lendo, također iz SDA, za RSE kaže kako “ne vidi nikakav problem u tome što je Tužilaštvo izuzelo dokumentaciju iz Ministarstva privrede i finansija o koncesijskim ugovorima i potraživanjima, a koja se odnose na kamenolome u ovom kantonu”.

Tvrdi da “nema nikakvih nezakonitih radnji”.

“Tužilaštvo se zainteresovalo tamo gdje su istekli ugovori, gdje se nisu naplatila potraživanja, želi se transparentnije prikazati kome je ugovor istekao. Naša ministarstva su poslala odgovor, pa ćemo vidjeti šta je problem”, kaže Lendo.

Admir Ždralović, vijećnik SDA, koja zajedno sa Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH (HDZ) čine većinu u Općinskom vijeću Bugojno, ističe za RSE kako podržava sve ono što je u skladu s procedurama.

Istovremeno, Armin Čusto, opozicioni općinski vijećnik Naroda i pravde (NiP-a) u Bugojnu za RSE navodi da je planiranom izgradnjom ovog kamenoloma prekršeno niz zakona – zakon o koncesijama, zakon o principima lokalne samouprave, kao i statut i pravilnik Općine Bugojno.

“Za sve javne radove potrebna je saglasnost mještana, odnosno mjesne zajednice u konkretnom slučaju, ovdje je ta saglasnost izostala”, kaže Čusto.

Dodaje kako su opozicioni vijećnici u Bugojnu (Socijaldemokratska partija, Savez za bolju budućnost i NIP) u nekoliko navrata podnosili inicijative da se stavi van snage izdavanje saglasnosti. Međutim, kako kaže, za to nije bilo većine.

“I institucija ombudsmana je utvrdila nezakonitosti, da je prekšeno pravo mještana da odlučuju o pitanjima koja se tiču direktno njih”, napominje za RSE Čusto.

Pojasnio je kako je ombudsman za ljudska prava u aprilu ove godine dva puta tražio izjašnjenje Vlade i Općine o procedurama vezanim za izgradnju kamenoloma.

Odgovor još nisu dobili.

Šta kaže vlasnik firme koja je dobila koncesiju?

Vlasnik firme “Kvatro” Ibro Mandara za Radio Slobodna Evropa kaže kako “nema ništa nezakonito u planiranoj izgradnji kamenoloma”.

“Naravno da će se graditi. Izgradnja će početi kad bude prikupljena dokumentacija. Nabavljam, polako prikupljam… Ne može se za dan, dva ili mjesec dana dobiti sve dozvole. Sve ide svojim tokom”, kaže Mandara.

Protiv direktora ove firme se u Tužilaštvu SBK vodi istraga zbog krivičnog djela iznude u drugom predmetu, potvrđeno je za RSE iz ove pravosudne institucije.

Istovremeno, član Neformalnog građanskog pokreta iz Bugojna Bakir Morić naglašava da bi izgradnja kamenoloma ugrozila građane koji žive u neposrednoj blizini.

“Najudaljenija kuća od planiranog kamenoloma u Bugojnu je 70 metara i to bi nas ugrozilo, ta prašina od tog kopanja. Osim toga, u blizini planirane izgradnje je i bazen s pitkom vodom kojom se snabdijevaju mještani naselja Poriče”, kaže za Radio Slobodna Evropa Bakir Morić.

Dodaje kako su upozoravali sve institucije u Općini Bugojno da planirana izgradnja kamenoloma nije po zakonu.

“Borimo se protiv načelnika koji je naš komšija i koji živi u Poriču i od te borbe nećemo odustati” dodaje Morić.

Zašto je problematičan kamenolom u Kreševu?

Što se tiče koncesija za kamenolom Rastovice u Kreševu, iz kantonalnog tužilaštva su naveli kako su formirana dva predmeta na kojima se trenutno radi.

“Izdate su naredbe nadležnim organima za dostavljanje dokumentacije, poduzete su i druge zakonom propisane mjere i radnje u cilju donošenja tužilačkih odluka u predmetu”, navedeno je u odgovoru Tužilaštva SBK za RSE.

Inicijativa Kreševskog građanskog pokreta traži da se problem koncesionog ugovora uvrsti na dnevni red na narednoj sjednici Vlade Srednjobosanskog kantona. Konkretnije, traže raskid koncesionog ugovora.

“Nije izvršena zaštita izvorišta pitke vode, kao ni zaštita privatne imovine mještana”, navode u Kreševskom građanskom pokretu.

Prema zvaničnim podacima, Ministarstvo privrede SBK trenutno potražuje više od 177 hiljada maraka (oko 88,5 hiljada eura) naknada za koncesiju.

Tri godine koncesionar, kompanija BFS iz Kreševa, ne plaća naknade, čime je kako navode iz Kreševskog građanskog pokreta, prekršena odredba Ugovora o koncesiji.

Dodaju i da su u nekoliko navrata kamenolom pečatile nadležne kantonalne i federalne inspekcije.

Posljednji put je federalni vodni inspektor zapečatio kamenolom početkom oktobra 2022. godine zbog neposjedovanja vodne dozvole.

Trenutno je kamenolom zapečaćen i vodi se postupak pred Tužilaštvom zbog skidanja pečata i nepoštivanja zakona.

Koncesiju firmi BFS iz Kreševa dodijelila je 2018. godine Vlada Srednjobosanskog kantona (jednog od deset kantona u entitetu Federacija BiH).

Inače, o firmi iz Kreševa i njenom radu nema mnogo dostupnih informacija.

U Registru poslovnih subjekata u BiH, kao osnivač ove kreševske firme navodi se kompanija BFS GmbH, sa sjedištem u Minhenu.

Prema podacima iz pretraživača evropskih kompanija “North Data”, direktori te firme u Njemačkoj, koja je zatvorena u augustu 2020, bili su bosanskohercegovački poduzetnik Goran Stanić, te Sanela Kozadra, aktualna direktorica firme BFS Kreševo.

Prema podacima Ministarstva privrede SBK, ukupan iznos dugovanja koncesionara iz tog kantona od novembra prošle godine je bio skoro tri miliona maraka (oko milion i po eura).