Nejasni tokovi finansiranja naučnih i kulturnih institucija BiH

Višedecenijski problem finansiranja institucija kulture u Bosni i Hercegovini doživljava kulminaciju mogućom tužbom protiv Federalnog ministarstva kulture i sporta.

“Nismo pravnici, ali mislim da imamo argumente za tužbu i da ćemo tužiti Federalno ministarstvo kulture i sporta”, kaže za Radio Slobodna Evropa Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine (BiH).

Ovo ministarstvo je polovinom jula objavilo listu korisnika novčanih “transfera za rad institucija nauke i kulture od značaja za BiH”.

Prošle godine je Umjetnička galerija BiH po ovom osnovu dobila 100.000 maraka (oko 50.000 eura) a ove godine 40.000 maraka (oko 20.000 eura), iako kriteriji za dodjelu sredstava nisu mijenjani.

Krsmanović objašnjava da mu je ministarstvo odbilo dostaviti imena članova komisije i zapisnike, kako bi mogao vidjeti na osnovu kojih kriterija je novac, namijenjen naučnim i kulturnim institucijama od državnog značaja, dijeljen vjerskim, lokalnim i privatnim organizacjama.

Kaže da bi najsretniji bio da do tužbe ne dođe, nego da se dogovorom dođe do rješenja.

“Mi jednostavno nemamo drugog načina nego da se žestoko pobunimo, pa da to neko riješi, ili da dignemo ruke od svega i da zaključamo kuću, da damo nekome ključ i da se raziđemo. Mi trećeg rješenja nemamo”, kaže Krsmanović.

Hronični problemi sedam institucija od značaja za BiH

Umjetnička galerija BiH, jedna je od sedam naučno-kulturnih institucija koje su 1992. godine imale status institucija od državnog značaja za tadašnju Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Uz galeriju, tu su još Zemaljski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteka BiH i Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH.

Skoro trideset godina nakon rata, nove vlasti još uvijek nisu preuzele osnivačka prava i obavezu da budžetski finansiraju ovih sedam institucija. Stoga se ove institucije finansiraju konkurišući na javne pozive, koje svake godine raspisuju institucije na raznim nivoima vlasti.

“A kako se mijenjaju vlade tako smo imali razne kombinacije, jer neki ministri pokušavaju da primjenjuju palijativne mjere (mjere za ublažavanje patnje smrtno oboljelog pacijenta, op. red.)”, kaže Krsmanović.

Objašnjava da je tako Umjetnička galerija od grantova, na primjer Ministarstva civilnih poslova BiH nekad dobijala po 220.000 maraka (oko 110.000 eura) a prošle godine je to bilo samo 40.000 maraka (oko 20.000 eura).

Ističe da je stanje najgore u Federalnom ministarstvu kulture i sporta, kojim rukovodi nova ministrica Sanja Vlaisavljević. Ministarstvo je ove godine fond, koji je namijenjen prvenstveno za finansiranje sedam institucija od državnog značaja, podijelilo na čak 28 korisnika.

Iste institucije, različiti iznosi, isti kriteriji

Krsmanović objašnjava da je Vlada entiteta Federacija BiH 2014. godine odlučila da u budžetu izdvaja 1,5 miliona maraka godišnje (oko 750.000 maraka) za finansiranje sedam institucija od značaja za BiH. Odlučeno je da novac bez javnog poziva dijeli ovim institucijama kroz Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, te Federalno ministarstvo kulture i sporta.

“Već naredna vlada je počela polako razbijati tu praksu i počeli su uvoditi sve više i više korisnika. A ove godine je to kulminiralo i danas se te pare dijele i ‘kunti i panti'”, kaže on.

Novac je tako ove godine dodijeljen institucijama koje uopšte nisu institucije kulture i obrazovanja, poput Islamske zajednice. Novac su dobili i neki domovi kulture koje su osnovale i koje finansiraju lokalne zajednice, pa čak i privatni muzeji ili pozorišta koja su na budžetima pojedinih kantona.

“Sve se dakle pobrkalo, a sve na našu štetu”, kaže direktor Umjetničke galerije koja ima 15 zaposlenih i za čije finansiranje je godišnje potrebno oko pola miliona maraka (oko 250.000 eura).

Novac za privatne muzeje

Od Federalnog ministarstva kulture i sporta je ove godine 10.000 maraka dobila i privatna ustanova Bosanski muzej sjećanja, u čijem sastavu rade tri muzeja: Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida u Sarajevu; Muzej opsade Sarajeva; i Muzej žrtava rata i genocida u Mostaru.

Jasmin Mešković, jedan od osnivača Bosanskog muzeja sjećanja, je 2020. godine uhapšen skupa sa svojim saradnicima. Tužilaštvo Kantona Sarajevo je grupu sumnjičilo da su za lični profit zadržavali novac od prodaje karata u muzejima, koji su po zakonu neprofitne ustanove.

Mešković za RSE kaže da optužnica nije podignuta. Odbio je detaljnije komentarisati slučaj.

“Imaju nadležne institucije i neka svi rade svoj posao”, kaže kratko.

Objašnjava da danas mnogi iza kulture “kriju svoj nerad i samo čekaju budžetska sredstva”. Ističe da su njegovi muzeji na mnogim online platformama, kao što su Google i Tripadvisor, “najpoželjnije atrakcije za posjetitelje Sarajeva i Mostara”.

“Sami smo to svojim radom stekli a ne čekajući neke projekte. Kada je u pitanju kultura svi moramo zauzeti drugačiji pristup. Neka rezultati rada govore koliko je kome stalo do kulture”, kaže on.

Ministrica Sanja Vlaisavljević nije pristala govoriti o ovoj temi za Radio Slobodna Evropa. Tražila je pitanja i obećala odgovoriti pisanim putem.

Do objave teksta nisu stigli odgovori na pitanje zašto se novac namjenjen za finansiranje sedam institucija nauke i kulture od značaja za BiH dijeli sve većem broju organizacija? Uskraćeno je i objašnjenje parametara i kriterija na osnovu kojih je ministarstvo dijelilo novac.

Značaj, tradicija, identitet?

Federalno ministarstvo kulture i sporta na ovim javnim pozivima svake godine navodi tri identična kriterija. Ocjenjuje se najprije značaj institucije za kulturnu djelatnost BiH i entiteta Federacije BiH. Drugi kriterij je održavanje djelatnosti na dostignutom nivou i njena tradicijska osnova. Treći kriterij je značaj rada institucije za kulturno-povjesni razvoj BiH i kulturnih identiteta njenih naroda.

Poređenja radi, Ministarstvo je na osnovu ovih kriterija odlučilo da veći značaj za BiH ima rad Kulturno-informativnog centra iz Tomislavgrada, gradića na jugozapadu zemlje sa oko 30.000 stanovnika, nego Nacionalna i univerzitetska biblioteke BiH.

Biblioteka koja skoro osam decenija čuva neprocjenjivo državno bibliotečko blago je od ministarstva dobila 30.000 maraka (oko 15.000 eura), dok je lokalni kulturni centar dobio 51.000 maraka (oko 25.000 eura).

Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH kaže za RSE da su nezainteresovanost i pasivnost nadležih doveli do toga da se ova institucija već godinama bori za opstanak.

Nacionalna biblioteka bez “doma” 30 godina

“Specijalne zbirke Nacionalne i uiverzitetske biblioteke BiH su 2020. godine proglašene nacionalnim spomenikom BiH. Mi, ali i sve druge institucije, imamo obavezu da brinemo o tome. A to je je teško u uslovima u kojima radimo, jer smo bez vlastitog prostora koji smo imali nekada u zgradi Vijećnice”, kaže Ovčina.

Vijećnica je izgorjela tokom rata a vlast Kantona Sarajevo ni do danas nije dozvolila povratak biblioteške građe u ovu zgradu, koja je obnovljena 2014. godine.

“Ionako oskudna sredstva sa kojima radimo su prepolovljena ne samo na federalnom nego i na kantonalnom nivou”, kaže Ovčina. Dodaje da je ova institucija, uprkos svemu, članica svih meritornih svjetskih bibliotetskih asocijacija.

“A ovih 30.000 maraka, koje nam je dodijeilo ove godine Federalno ministarstvo kulture i sporta, nisu dovoljne ni za polovinu mjesečne plate naša 42 zaposlenika. A radi se o fondu koji je prvenstveno namjenjen upravo za finansiranje institucija od značaja za BiH”, kaže Ovčina.

Samo za preživljavanje ove institucije neophodno je oko 1,2 miliona maraka (oko 600.000 eura) godišnje, navodi on. Dodaje da je tokom rata uništeno oko dva miliona knjiga, uključujući i veliki dio specijalnih zbirki, poput kartografskih, grafičkih, muzičkih i drugih.

Ipak je ogroman dio spašen, ne zahvaljujući vlastima, već prvenstveno entuzijazmu malog broja ljudi koji shvataju o kakvom se blagu radi, kaže on. Dodaje da to nije samo bh. blago, već je ujedno i dio svjetske kulturne baštine koja pripada i budućim generacijama.

“Poenta je da propada kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine. A treba sve učiniti da to ne propada, jer treba obnavljati, restaurirati, digitalizirati i učiniti da to blago bude sačuvano i što dostupnije svima”, zaključuje Ovčina.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka danas čuva više od 19.700 bibliotetskih jedinica koje imaju status specijalnih zbirki. One čine dokumentarno naslijeđe države i govore o državnopravnom razvoju zemlje, jezika i naroda na ovim prostorima.