Milioni eura potrošeni, autocesta nije izgrađena u srednjoj BiH

Milioni potrošenih eura za oko pet i pol kilometara neizgrađene autoceste. Slučaj je to zabilježen na gradilištu dionice autoceste u srednjoj Bosni, koja nije dovršena ni četiri godine od početka radova te je predmet istrage tužilaštva.

Izgradnja dionice autoceste Vranduk-Ponirak, u blizini Zenice, najavljena je prije šest godina kao jedna od najvećih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini.

Ugovor sa izvođačima radova, odnosno konzorcijem koji čine azerbejdžanska kompanija Azvirt i firma Hering iz Širokog Brijega, potpisan je u maju 2019. godine.

Radovi su započeli tri mjeseca kasnije, a na zahtjevnoj dionici su u roku od dvije godine, odnosno do augusta 2021. trebali biti izgrađeni tunel, te po dva mosta i vijadukta.

Vrijednost radova je, prema tadašnjim procjenema Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH, iznosila više od 76,5 miliona eura, a novac je osiguran zaduženjem od OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID).

No, nakon što je planirani novac potrošen i rokovi probijeni, radovi su krajem jula ove godine suspendirani.

Iz preduzeća Autoceste FBiH tvrde da se radi o privremenoj obustavi, te da će izgradnja biti nastavljena nakon “usklađivanja projektne dokumentacije i dodatne analize troškova”. Iz te kompanije za RSE nisu odgovorili šta to konkretno znači.

No, zvanična dokumentacija, koja je u posjedu RSE, potvrđuje da se još od 2019. godine ukazivalo na to postoji problem u geotehnološkim i projektnim istraživanjima, kada su na to Autoceste FBiH upozorili i izvođači radova, prilikom otvaranja gradilišta.

U međuvremenu, izgradnju ove dionice i prijave o navodnim malverzacijama, istražuju policija i tužilaštava.

Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da im je dostavljena prijava o navodnim nezakonitostima u izgradnji.

“Postupajuća tužiteljica će, nakon što analizira dostavljenu prijavu, odlučiti o daljim aktivnostima”, kazao je glasnovornik državnog Tužilaštva Boris Grubešić.

Predmet koji se odnosi na izgradnju autoceste Vranduk-Ponirak otvoren je i u kantonalnom Tužilaštvu u Mostaru, gradu u kome je sjedište preduzeća Autoceste FBiH.

Postupajući tužitelj je od Federalne uprave policije zatražilo da provjeri navode iz prijave, s ciljem prikupljanja dokaza.

Iz državnog i kantonalnog tužilaštva nisu precizirali za RSE na šta se odnose podnesene prijave.

Suspenzija radova na gradilištu

Trasa Vranduk-Ponirak dio je dionice Poprikuše – Zenica sjever, i nalazi se na Koridoru Vc koji Bosnu i Hercegovinu treba povezati sa Hrvatskom i Mađarskom.

Odlukom Uprave Autoceste FBiH, 20. jula ove godine radovi su privremeno suspendirani, uz obrazloženje investitora da mora završiti detaljnu analizu svoje pozicije.

To se, kako je navedeno iz tog javnog preduzeća, odnosi na odstupanja od ugovorenih radova, privremeno plaćene iznose, kao i novi glavni projekat koji je u izradi.

“Uvidom u izvođačev program radova, te činjenicu da se radovi ne izvode na više od 50 posto ugovorene trase, bilo je neophodno izbjeći nepotrebno velike troškove zastoja i privremeno obustaviti radove”, saopćili su iz Autocesta FBiH za RSE.

Odluka o privremenoj suspenziji, kako ističu, podrazumijeva da su radovi konzervirani, a materijali i oprema čuvaju se u gradilišnim kampovima.

U azerbejdžanskoj kompaniji Azvirt za RSE, pak, nisu željeli govoriti o problemima u izgradnji i tvrdnjama investitora, ističući da im to ne dopušta ugovor koji imaju sa preduzećem Autoceste FBiH.

Inače, dionica Vranduk – Ponirak nije jedini projekt na kojem je kao izvođač radova angažirana kompanija Azvirt.

Ta firma dio je azerbejdžansko-kineskog konzorcija kome je dodijeljen višemilionski posao izgradnje mosta Počitelj, koji treba spojiti obale Neretve, na jugu BiH.

Nedostaci u projektnoj dokumentaciji

Izrada projekta za dionicu Vranduk -Ponirak povjerena je, uoči početka gradnje, italijansko-francuskom konzorciju u kome su kompanije Spea i Safage. Kao podizvođač angažirana je firma Integra iz Mostara.

Glavni projekt za autocestu Vranduk-Ponirak završen je 2017. godine, a naručila ga je Evropska komisija.

Adnan Terzić, tadašnji direktor Autocesta FBiH, tvrdi za RSE da je ubrzo postalo “kristalno jasno da je projektna dokumentacija bila urađena bez ikakvih geoloških istraživanja”.

“Kad su započeli radovi, onda smo došli do saznanja da je pogrešna i da nije obuhvatila rizike koje ta dionica nosi, upravo zbog neadekvatno ispitane geološke strukture. Pokazalo se da je stvarno stanje na terenu i ono što je projekt dijametralno suprotno”, ističe Terzić.

Iz Delegacije EU u BiH nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o zastoju u izgradnji i tvrdnjama o propustima pri izradi projektne dokumentacije.

Prema zvaničnoj dokumentaciji, koja je u posjedu RSE, na probleme u geotehnološkim istraživanjima ukazivali su proteklih godina i članova geotehničkog vijeća, odnosno grupe eksperata koje je angažiralo preduzeće Autoceste FBiH.

U dokumentima se, također, spominje i stav zaduženih za izradu projekta da su geološka istraživanja izostala jer na gradilištu nisu bili riješeni imovinsko-pravni odnosi.

Željko Tmusić, iz kompanije “Safage” koja je bila angažirana na izradi projekta tvrdi, pak, za RSE da propusta u projektnoj dokumentaciji nije bilo i da su Autoceste FBiH imale obavezu da za nju daju suglasnost.

“Ako sad kažu da ono što su prihvatili nije valjalo, to je skakanje u vlastiti stomak. Tu ima puno politike, a mi se time ne bavimo. Autoceste su dale svoj pisanu suglasnost na projektnu dokumentaciju”, naglasio je.

Iz firme Integra, koja je bila angažirana na izradi projekta, također za RSE navode da je glavni projekt u cjelosti izrađen “sukladno važećem zakonodavstvu, pravilima struke i najvišim tehnološkim standardima”.

“Glavni projekat je prošao kroz sve faze provjere i dobivanja odobrenja za građenje, prije nego što su radovi počeli”, saopćili su iz firme Integra za RSE.

Novi projekt kao rješenje

Izlaz iz postojeće situacije i ponovno pokretanje gradilišta ju preduzeću Autoceste FBiH vide u ponovnom projektovanju pojedinih dijelova ceste.

Za novi projekt za pojedine dionice Vranduk-Ponirak prošle godine angažirana je turska firma “Yuksel Proje”, a RSE nije mogao doći do informacija u kojoj fazi je ovaj posao.

Elmedin Voloder, koji je na poziciji direktora Autocesta FBiH bio do kraja maja ove godine, kaže za RSE da novi projekt nije bio dovršen dok je on bio na poziciji, ali da vjeruje da je dostavljen i da se trenutno revidira.

Kako je kazao, radovi se nisu mogli izvoditi po postojećem projektu, jer je dolazilo do obrušavanja.

Inače, Voloderova fima “Divel” iz Sarajeva angažirana je od početka projekta za nadzor nad radovima na autocesti Vranduk – Ponirak.

Nova zaduženja

Za završetak izgradnje dionice Vranduk -Ponirak bit će potreban dodatni novac, što je potvrđeno i u izvještaju Autocesta FBiH o rezultatima u izgradnji Koridora 5c do 31. marta 2023.

U tom dokumentu navodi se da je do kraja marta potrošen predviđeni budžet za izgradnju i konsultantske usluge, te da su u toku pregovori sa bankama za dobijanje dodatnih sredstava.

Zbog rasta troškova, prije nekoliko godina su Autoceste FBiH zatražile suglasnost od predstavnika vlasti za dodatno zaduženje u iznosu od od 25 miliona eura.

Vijeće ministara BiH je u novembru prošle godine utvrdilo prijedlog sporazuma o dodatnom zajmu, u iznosu od 25 miliona eura, od Fonda OPEC.

“U novembru 2020. godine OPEC je izmijenio uslove kredita i ponudio niže kamatne stope, nakon čega je Federalno ministarstvo financija dalo podršku za nastavak kreditnih operacija sa navedenim kreditorom”, saopćeno je za RSE iz entitetskog Ministarstva financija.

Inače, Ministarstvo financija Federacije BiH je u septembru 2019. dalo negativno mišljenje o inicijativi za dodatno zaduženje, sa uputom za iznalaženje povoljnijih izvora financiranja.

‘Svi su odgovorni”

Istovremeno, saobraćajni inženjer i vještak Ševal Kovačević ocjenjuje za RSE da će novo projektovanje podrazumijevati i novih stotinu miliona maraka.

“Nema te trase koja se ne može popraviti, ali to podrazumijeva dodatne pare. U okviru predviđenog budžeta, to neće moći. To je težak teren i cijene idu i po 25 miliona eura po kilometru”, kaže Kovačević.

Ocjenjuje i da je postojeći projekt “rogobatno i površno postavljen te da se ušlo grlom u jagode”, te ističe da niko nije izuzet odgovornosti za takvo stanje.

“Krivi su i naručioci, dakle Autoceste, kao i oni koji su radili projekt, ali i revidenti koji su to odobrili. Imali su mogućnost, jer zašto se vrši revizija projekta, nego da se vidi da li je to to. Svi su odgovorni”, naglasio je.

U BiH je u posljednjih dvadesetak godina izgrađeno nešto više od 230 kilometara autoceste. Od toga je oko 120 kilometara izgrađeno na Koridoru Vc.

Uz firme iz Evropske unije i BiH, koje su proteklih godina bile angažirane u izgradnji cesta, radovi se sve češće dodjeluju i kompanijama iz Kine, Turske i Azerbejdžana.