Zašto cijene poljoprivrednih proizvoda i dalje rastu?
Foto: Otvoreno / HRT
Na rast cijena utjecala je potražnja za vrijeme turističke sezone, istaknule su u emisiji Otvoreno ministrica poljoprivrede Marija Vučković i Zvjezdana Blažić, savjetnica za poljoprivredu i prehrambenu industriju. Neke su cijene počele padati, ali se ne može očekivati, kaže Blažić, da će biti na razini 2020. ili 2021. godine.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izjavila je kako Vlada želi smanjiti inflaciju u Hrvatskoj. Cijene određuje tržište, a Vlada svojim mjerama, kaže, nastoji stabilizirati rast cijena te povećati gospodarski rast.
Osvrnula se i na cijene za vrijeme turističke sezone. I premijer Andrej Plenković izjavio je kako se nada da će cijene početi padati nakon turističke sezone, spomenuo je urednik i voditelj Damir Smrtić.
– Jasno je da tako veliki broj turista i sezona koja se isto pokazuje rekordnom te tako značajna potražnja može utjecati na porast cijena. To nam govori ekonomska teorija i to se javlja u turističkim mjesecima i u drugim državama, dodala je.
Zvjezdana Blažić, savjetnica za poljoprivredu i prehrambenu industriju, istaknula je kako su cijene na tržnicama na obalnom području skoro i dvostruko više nego što je to u unutrašnjosti.
– Evidentno je da je turistička potražnja utjecala na rast cijena, a naročito na tržnicama. Osim toga i u prodavaonicama su išle cijene, kazala je i dodala da i cijene usluga također jako utječu na inflaciju.
– Vidimo da cijene hrane rastu, ali svaki mjesec rastu ipak po nešto nižim stopama nego što su to u mjesecima ranije. Mogli bismo reći da inflacija što se tiče cijena hrane usporava, istaknula je Blažić i dodala da se u jesenskim mjesecima može očekivati daljnje usporavanje.
Cijene su počele padati, tvrdi Blažić te objašnjava da se to vidi u Europskoj uniji kad je riječ o poljoprivrednim sirovinama.
– Vidi se to kod mliječnih proizvoda, kod ulja, masti. Nešto je manji bio u kolovozu rast cijena voća i povrća, dodaje i napominje da se baš i ne može očekivati neki veći pad cijena ili povratak na one cijene iz 2020. ili 2021. godine.
Zvonimir Širjan, predsjednik Udruge Baby Beef smatra da će potrošačima biti bolje, a proizvođačima teže nego što je bilo u proteklom razdoblju.
– Cijene padaju, posebno žitarica. Naši ratari imat će velike probleme da spoje kraj s krajem, pokriju troškove proizvodnje. Sličnu situaciju smo imali cijele prošle godine, kazao je Širjan.
Cijena svinjetine je visoka, tvrdi Širjan ali napominje da je prije godinu i nešto dana “gubitak po svakoj svinji bio možda i 40% od onoga što se je potrošilo u odnosu na ono što se moglo dobiti na tržištu”.
– Cijena svinjetine tada je bila otprilike 7 kuna, a troškovi su bili 11 kuna, rekao je. Smatra da gubitak neće biti niti približno pokriven s povećanom cijenom.
Objasnio je da je cijena svinjetine porasla jer je puno proizvođača propalo, više u europskim državama nego u Hrvatskoj. Cijena junetine je 15. srpnja pala jer, kako kaže, kupci nisu više bili spremni platiti onoliko koliko su bili spremni platiti npr. 1. srpnja.
Poljoprivredna proizvodnja nije laka, tvrdi ministrica Vučković i smatra kako ona treba imati mjere, potporu i pomoć kao što to postoji i u drugim europskim državama.
– Mi moramo imati odgovornost i prema potrošačima. Mi moramo imati sustav kvalitetne hrane po održivim cijenama. Javna sredstva se moraju ulagati i za ruralnu infrastrukturu, za pomoć proizvođačima, za rješavanje kriznih situacija, za podizanje produktivnosti i za stvaranje hrane, istaknula je Vučković.
Najavila je za sutra pravilnik koji se odnosi na četiri nove investicijske mjere. Natječaj će, kaže, uslijediti vrlo skoro.
Vučković i Blažić – kvaliteta hrane
Odgovarajući na pitanje kakva je kvaliteta hrane u Hrvatskoj kazala je kako smatra da je dobra.
– Što se tiče monitoringa, inspekcija, sustava uzbunjivanja – imamo sustav koji je potpun, dobro funkcionira, kazala je među ostalim.
Kao sastavni dio jedinstvenog europskog tržišta, tvrdi Blažić, primjenjujemo sve propisane standarde. Kvaliteta hrane je pod kontrolom. Svima je u interesu, kaže, da potrošačima ponude samo proizvode koji su zdravstveno i kvalitetom u okviru propisanih standarda.
Zašto su jaja u dvije godine poskupjela 100 posto?
Proizvođači jaja imaju znatan trošak energenata, kazala je Blažić i napominje da su ulaganja u proizvodnju jaja vrlo visoka, da EU ima visoke standarde. Navodi da u odnosu na kraj prošle godine cijene jaja nisu rasle, ali su cijene veće za oko 38% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i 100% u odnosu na 2021. godinu.
Vučković je kazala da je samodostatnost Hrvatske u proizvodnji jaja gotovo sto posto, odnosno između 90% i 100%, ovisno o godini.
Cijene proizvoda osciliraju. Cijene mliječnih proizvoda značajno padaju, cijene voća nikada nisu značajno rasle, a u sezoni su cijene povrća porasle, kaže Blažić. Spomenula je da je cijena ulja 2021. bila jako visoka, ali mu cijena zadnju godinu pada. U jednom trenutku su porasle cijene piletine i sireva, a sada su počele padati cijene sireva. To ovisi o tome kakva je situacija uglavnom na europskom tržištu, a utječe i na nas.
– Ono što sada vidimo je da je dosta snažno počela rasti cijena šećera, ali mi još to na našem tržištu ne vidimo, kazala je.
Širjan smatra da su jaja i dalje jeftina, da je paket jaja manje od jednog sata rada u Hrvatskoj.
Obilne kiše uništile su oranice i livade
Foto: Marijan Susenj / PIXSELL
Što je naštetilo poljoprivredi?
Poljoprivredi su, kaže Vučković, naštetili elemetarna nepogoda i velike oscilacije u cijenama.
– Nastojat ćemo pomoći poljoprivrednicima na sličan način kao što smo im pomogli 2020. i 2021. Vlada će im nastaviti slati poruku – vi proizvodite, a mi ćemo učiniti sve što možemo da na različite načine ublažimo gubitke. Ne možemo vratiti proizvode, ali možemo ublažiti gubitke investicijskom obnovom, nadoknadom prihoda i sufinanciranjem osiguranja ili sutra ako se tako odlučimo – na osnivanje uzajamnih fondova, dodala je.
Najkritičniji sektor
Svinjogojstvo smatra najkritičnijim sektorom u Hrvatskoj, zbog epidemije afričke svinjske kuge. Jako je pogođena Vukovarsko-srijemska županija koja je već stradala uslijed elementarnih nepogoda.
– Najosjetljiviji što se tiče potrebe angažiranja javnih sredstava su voće, povrće, mlijeko i domaći svinjogojski sektor, dodala je.
“Nismo uspjeli zaustaviti pad proizvodnje mlijeka, pad broja farmi koje se uopće bave mliječnim kravama, pad broja krava. Mi u tom sektoru imamo najveći problem.”
Zvjezdana Blažić, savjetnica za poljoprivredu i prehrambenu industriju
Proizvodnja mlijeka je najugroženiji sektor i tu je najveći problem, kaže Blažić. Pad proizvodnje mlijeka je kontinuiran. Sve drugo je nešto što se kako koje godine događa oko nas, a ne toliko u samoj hrvatskoj poljoprivredi, istaknula je savjetnica za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
GIPHY App Key not set. Please check settings