Kako promijeniti ponašanje neodgovornih vozača

Prema posljednjim podacima za stradanje djevojčice u Zagrebu, djevojke u Dicmu i tri mladića u Križevcima krivci su neprilagođena brzina, neispravnost vozila i alkohol.

Alkohol, neprilagođena brzina i nekorištenje pojasa

Josip Mataija potvrdio je da se preko 40 posto svih teških nesreća sa smrtnim ishodom događa zbog brzine. Također, zbog neprilagođene brzine događa se preko 50 posto svih nesreća ‘slijetanja' i prelaska na suprotni trak.

– U prometnim nesrećama u Dicmu i u Križevcima uz neprilagođenu brzinu bio je prisutan i alkohol tj. ono na što upozoravamo iz dana u dan – nekorištenje sigurnosnog pojasa. Postavlja se pitanje da li bi netko u toj nesreći i preživio, naglasio je.  

‘Ulagati u cestovnu infrastrukturu'

– Sigurnost cestovnog prometa nije jednosmjerna cesta. Mi opet govorimo o posljedicama, ali grubo rečeno – obzirom na to koliko Hrvatska ulaže u sigurnost prometa, za očekivati je da se ovakve nesreće događaju, upozorio je Rajko Horvat.

Osvrćući se na podatke o ulaganju u sigurnost iz Nacionalnog plana o sigurnosti na cestama – kazao je kako je to “kap u moru od onoga što bi trebalo uložiti”. Dodao je da su samo Bugarska i Rumunjska niže na ljestvici država koje imaju visoki postotak smrtno stradalih na cestama.

‘Da je cesta imala sustave zaštite, posljedice bi bile manje'

Najviše ulaganja nedostaje u infrastrukturi, naglasio je i kao primjer naveo program koji je švedska vlada prihvatila 1997.

– Vozaču i sudioniku u prometu je dozvoljena pogreška. Ali sustav ne smije pogriješiti. To kod nas nedostaje – nemamo sustavno rješavanje prometa, da vidimo kakva je cesta bila. Da je cesta bila opremljenija, da je imala sustave zaštite – posljedice bi bile puno manje, kazao je Horvat.

Mataija je odgovorio kako se na cesti D22 koja potkalnički kraj povezuje s Križevcima prije 19 godina dogodila prometna nesreća sa smrtno stradalima, ali na drugom mjestu. Cesta je, dodao je – prepoznata kao cesta na kojoj vozači vole ubrzati i na njoj je bila nadzorna kamera.

Dodao je da je prema Nacionalnom planu o sigurnosti na cestama intervenirano na 115 opasnih mjesta gdje je uloženo 4 milijuna eura. 

Svaki peti automobil na tehničkom ima nedostatak

U nesreći u Zagrebu u kojoj je stradalo dijete, vozilo je imalo neispravne kočnice. U Hrvatskoj se, kaže Goran Pejić – napravi oko 2.330.000 tehničkih pregleda. Na 450.000 vozila utvrdi se tehnička neispravnost. Svaki peti automobil dođe s nekim nedostatkom i Pejić smatra da je razdoblje od godinu dana od pregleda do pregleda – predugo.

Naglasio je kako kod gospodarskih vozila “statistički ne stojimo dobro”. Vozila su znatno starija i kod 24 do 25 posto njih utvrdi se tehnička neispravnost.

– Mislim da je najveći problem hrvatskog voznog parka – starosna dob vozila. Popravio se sustav održavanja vozila. Pamtim kad smo imali 45 posto neispravnih vozila na tehničkim pregledima. Danas imamo uređeni sustav i među pet je najboljih u EU-u, kazao je Pejić. 

– Mi smo s Centrom za vozila i Strojarskim fakultetom proveli istraživanje. Među vozilima koja su sudjelovala u teškim prometnim nesrećama bilo je dosta neispravnih vozila, međutim neispravnost potencijalno je mogla biti uzrok kod 10-tak posto nesreća, kazao je Josip Mataija. 

Naglasio je kako je “čovjek tu ipak najodgovorniji” te da bi “bilo puno manje nesreća kad bi pojedinci počeli malo više razmišljati o načinu vožnje i mogućim posljedicama”.

Edukacija ili represija, mrkva ili batina?

– Tu trebamo pojačati napore, ne samo represijom. Podizali smo kazne i određeni rezultati su postignuti. Međutim, bitne su edukacija i prevencija – sustavni rad na sigurnosti cestovnog prometa. 

S tim u vezi Rajko Horvat je naglasio kako u Hrvatskoj ne postoji sustavno obrazovanje u prometu. U osnovnoj školi steknete osnovno znanje, a nakon toga nema ničega – do autoškole. Dodao je kako se mladi ljudi oslanjaju na nove sustave ugrađene u vozila za koja ne postoje specifikacije i scenariji za djelovanje.     

Kazao je kako je zakon tj. “ograničenje – mladima zabranjena zona”. A oni “zabranjenu zonu uvijek vole prekoračiti”.

Od iduće godine obavezna crna kutija za nove automobile

– Što se tiče prometnih propisa, nemamo nikakav zaostatak za zemljama EU-a jer su sve europske direktive kod nas implementirane. Tako će od iduće godine kod prve registracije svi novi automobili u RH morati imati crnu kutiju. Nijedan automobil koji dođe na hrvatsko tržište neće se od srpnja iduće godine moći registrirati ako nije opremljen takvim sustavom, kazao je Goran Pejić.

Problem je kod vozila s naprednim sustavima za pomoć vozaču – mali broj registracije novih automobila, tek oko 40 posto, napomenuo je. Složio se s konstatacijom da je u prometu najbitnija karika – čovjek, vozač. 

Sigurnost u prometu i novi automobili

Prosječna starost osobnih vozila u Hrvatskoj je 13,3 do 13,4 godina, a ukupnog voznog parka – 14,6 godina. Traktori su preko 40 godina, ponovio je. Iznio je podatak da je 2008./2009. prosječna starost voznog parka u Hrvatskoj prvi put u povijesti bila niža od 10 godina.

– Tome mi inženjeri težimo. Naprosto novi automobili bi bili puno sigurniji u prometu. Novi automobili opremljeni su s puno sigurnosnih sustava tako da je za očekivati, ako vozač pogriješi i dođe do prometne nesreće – puno manje posljedice, kazao je Goran Pejić. 

Josip Mataija naglasio je kako se iz godine u godinu stanje sigurnosti na cestama u Hrvatskoj popravlja. U prvih osam mjeseci ove godine devet je posto manje smrtno stradalih osoba na cestama, 18 je manje poginulih u odnosu na isti period prošle godine koja je bila godina s najmanje smrtno stradalih, naglasio je.

Alkohol i vožnja: “Nemoj me toliko kazniti”

Komentirajući slučaj kad je alkoholizirani vozač ‘upao' na rally stazu kod Desinića Rajko Horvat je kazao kako zakonska mjera za vožnju pod utjecajem alkohola “nije polučila mjere koje je trebala”.

– Naše je društvo licemjerno. Osuđuje vozača koji je pod utjecajem alkohola izazvao nesreću, a istovremeno opravdava konzumaciju alkohola u svim društvenim događajima. Onda tražimo mjeru po principu ‘nemoj me toliko kazniti'. Javnost ne percipira to kao opasnost, naglasio je. 

Josip Mataija kazao je kako kazne za vožnju pod utjecajem alkohola nisu male, od 1320 do 2650 eura uz niz drugih mjera. Međutim, dodao je – očito je da imamo još određeni broj pojedinaca koji to nisu shvatili.

– Iz vikenda u vikend iz dana u dan, bit ćemo uporni. Radit ćemo sustavno na tome i uvijek iznova upozoravati na 4 ubojice u prometu – brzinu, alkohol, pojas i mobitel. Uz tu represiju i tu su i određene preventivne aktivnosti – akcija “Poštujte naše znakove” u sklopu koje ćemo ići i u škole. Jedino kombinacijom represivnih i preventivnih aktivnosti možemo smanjiti broj stradavanja, kazao je.

Hoće li Hrvatska izgledati kao Kuba?

U Europskom parlamentu, uz veliko lobiranje Njemačke – postignut je dogovor da se do 2035. dozvoljava uporaba motora s unutarnjim sagorijevanjem na e-goriva. Odgovarajući na pitanje hoće li Hrvatska 2050. izgledati kao Kuba Goran Pejić je odgovorio kako je “teško prognozirati”.

– Kad je Hrvatska u pitanju, bitno je što ćemo mi registrirati do 2035. U tom smislu bi bilo dobro da se promijene trendovi i da registriramo što više novih automobila. Novi automobili i s klasičnim motorom s unutarnjim sagorijevanjem su ‘niskougljični' pa su i s tog stanovišta sigurniji. Očekujem da će se do 2035. broj električnih automobila zauzeti značajno mjesto i u Hrvatskoj, kazao je Goran Pejić.

Nada se da će i Hrvatska priključiti ‘vlaku procesa dekarbonizacije' i da će doći do uvođenja značajnih poticaja za kupnju vozila na električni pogon, što već rade Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Nizozemska.

– Nije moguće povećati sigurnost u prometu uzdajući se samo u kolege iz policije. Odgovornost je prije svega na vozačima, ponovio je.

Profesionalnim vozačima savjetovao je da svaki dan pregledaju svoje vozilo. Sve vozače pozvao je da “iskoriste tzv. dane tehničke ispravnosti vozila i pregledaju svoja vozila bez ikakvih posljedica”.