Šta nakon potvrđivanja optužnice protiv Dodika?

Ni 24 sata nakon što je potvrđena optužnica protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i vršioca dužnosti Službenog glasnika tog bh. entiteta, Miloša Lukića, ne zna se njen sadržaj.

Optužnica je potvrđena nakon dorade, a u njoj se Dodik i Lukić terete za neizvršavanje odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH).

Iz Suda BiH su za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazali da nakon što je optužnica potvrđena, obojica mogu uložiti prigovor. Rok za to je 15 dana.

Nakon toga se izjašnjavaju o krivici.

Iz Tužilaštva BiH za RSE je rečeno da će dopunjena optužnica biti objavljena u naredna dva dana.

U međuvremenu, Dodik je 12. septembra najavio da će se odazvati pozivu Suda Bosne i Hercegovine.

Dodik i Lukić su prve osobe protiv kojih je podignuta optužnica za neizvršavanje odluka visokog predstavnika, po izmjenama Krivičnog zakonika BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit (Christian Schmidt), visoki predstavnik u BiH, 1. jula.

Za šta je optužen Dodik?

Optužnica protiv Dodika i Lukića je podignuta 11. avgusta, te poslata Sudu BiH na potvrđivanje.

Vraćena je državnom Tužilaštvu 18. avgusta na uređenje i dopunu, koje je 24. avgusta Sudu poslalo dopunjenu optužnicu, koja je konačno potvrđena 11. septembra.

Izmjene Krivičnog zakonika BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit (Christian Schmidt), visoki predstavnik u BiH, 1. jula propisuju da bilo koje službeno lice koje ne izvršava i ne poštuje odluke visokog predstavnika, može kazniti zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina.

Milorad Dodik je optužen, jer je 7. jula potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, kojim se navodi da se u entitetskom Službenom glasniku više ne objavljuju odluke visokog predstavnika u BiH.

Dva dana kasnije, Ukaz je objavljen u Službenom glasniku RS, što je po zakonodavnom procesu u ovom entitetu obavezan korak da bi pravni akt stupio na snagu.

Ovaj zakon je 27. juna usvojila Narodna skupština RS, kao i zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji tog entiteta.

Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), 1. jula je svojim odlukama poništio oba zakona dok su još bili u proceduri.

Hoće li biti politizacije u postupku?

Esad Hrvačić, doktor pravnih nauka, pojašnjava za RSE da je ovo prethodni postupak, nakon kojeg se formira sudsko vijeće i počinje krivični postupak.

“Tužilaštvo obrazlaže optužnicu, odgovor odbrane je odgovor na optužnicu, i tada tužilaštvo predlaže svoje dokaze, odbrana predlaže svoje dokaze, pristupa se izvođenju dokaza obje strane, i nakon svega sud donosi prvostepenu presudu, na koju postoji pravo žalbe”, objašnjava Haračić.

On ocjenjuje da će čitav postupak ići u smjeru politizacije.

“Da to bude ocjena stvarne ustavnosti, da li je gospodin Dodik postupao u skladu sa Ustavom BiH, da li je postupao u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, on smatra da odluke koje je skupština donijela, da je to usaglašeno sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, u skladu sa Ustavom RS”, istakao je Haračić.

On je naglasio da se do sada Dodik odazivao svim sudskim pozivima, te da njegovo dosadašnje djelovanje nije za određivanje pritvora – i da bi Tužilaštvo predložilo utvrđivanje pritvora, da je htjelo.

Dodaje da je postupak Tužilaštva vrlo jednostavan, jer je jasno da je zakon prekršen, ali da će odbrana pokušavati da ospori legitimitet zakonodavca.

“Zbog toga će postupak trajati jako dugo i biće jako komplikovan”, zaključio je Haračić.

Šta predviđa Krivični zakon?

Šmitove izmjene Krivičnog zakona predviđaju, ako službena ili odgovorna osoba na bilo kojem nivou vlasti, od državnog do lokalnog, ne primjeni ili ne provede odluku visokog predstavnika, odnosno spriječi njeno provođenje, kazniće se zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina.

Za ovo kazneno djelo, navodi se, biće izrečena zabrana obavljanja dužnosti.

Osim toga, kao pravne posljedice se navodi prestanak zaposlenja, oduzimanje odlikovanja, zabrana sticanja službene dužnosti u bilo kojem organu koji se finansira iz javnih sredstava.

Iste kazne su predviđene za slučaj nepoštivanja i neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH, Suda BiH, državnog Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava.