Hrvatska dobro napreduje u ostvarenju ciljeva održivog razvoja

Za središnji Dnevnik HTV-a iz New Yorka se javila novinarka Branka Slavica.

– Predsjednik Milanović potvrdio je predanost Hrvatske ispunjenju održivih ciljeva ambiciozne agende na kojoj su se obvezale sve članice UN-a. Obvezale su se da će ih ispuniti do 2030. Svijet bez gladi, siromaštva, obrazovanje i osnovne zdravstvene usluge za sve građane, zelena energija, dio su te agende. Svaka zemlja ima svoje prioritete i svoj tempo u ispunjenju tih kriterija, kazala je Slavica.

Podsjetila je da je Hrvatska prema službenom izvješću UN-a, dobra u ispunjenju onoga na što se obvezala, smanjuje stopu siromaštva, transformira se kada je riječ o digitalizaciji i prijelazu na zelenu energiju.

Predsjednik je u New Yorku naglasio da “Hrvatska dobro napreduje u brojnim područjima” te da je “postotak osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj pao posljednjih godina zahvaljujući provedbi Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine”. 

Predsjednik je dodao da Hrvatska napreduje u zelenoj tranziciji i da namjerava povećati udio obnovljivih izvora u potrošnji električne energije na 73,6 posto do 2030. godine.

– Jedinstveno bogata vodama i šumama, Hrvatska pridaje veliku važnost zaštiti, očuvanju i konzerviranju nacionalnih resursa i bioraznolikosti. Kao zemlja tisuću otoka, Hrvatska namjerava pridonijeti globalnom cilju zaštite oceana tako što će pod zaštitu staviti 30 posto mora pod nacionalnom jurisdikcijom, naglasio je Milanović.

Dodatni napori bit će potrebni “za razvoj održivih industrija, diverzifikaciju ekonomije i smanjenje nejednakosti”, rekao je predsjednik.

Dok u New York stižu lideri iz cijelog svijeta, najviše se govori o onima koji neće doći. Od šefova stalnih članica Vijeća sigurnosti, stigao je samo domaćin Joe Biden. Emanuelu Macronu i Rishiju Sunaku se New York nije uklopio u raspored. Ne dolazi ni kineski predsjednik, a Moskva šalje Sergeja Lavrova jer Vladimiru Putinu prijeti uhićenje zbog tjeralice koju je raspisao UN-ov Međunarodni sud za ratne zločine.

– Svake godine ovo je jedinstven trenutak za čelnike iz svih krajeva svijeta ne samo da procijene stanje u svijetu nego i da djeluju za opće dobro. A djelovanje je ono što sada trebamo. Okupit ćemo se u vrijeme kada se čovječanstvo suočava s novim izazovima – od pogoršanja klimatskih uvjeta do eskalacije sukoba, globalne krize troškova života, sve većih nejednakosti i dramatičnih tehnoloških poremećaja. Ljudi od svojih lidera traže izlaz iz ovog kaosa, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

UN potvrdio predanost ciljevima globalnog razvoja do 2030.

193 zemlje članice Ujedinjenih naroda usvojile su deklaraciju kojom potvrđuju predanost ciljevima održivog razvoja.

Tekst je jednoglasno usvojen na skupu u ponedjeljak, dan prije početka rasprave u Općoj skupštini UN-a, na kojoj će govoriti čelnici iz cijelog svijeta.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Skupina država predvođenih Rusijom prijetila je da će blokirati deklaraciju, ali naposljetku nije.

Glavni tajnik UN-a António Guterres rekao je da bi deklaracija od ponedjeljka mogla biti “ključna za ubrzavanje napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja”.

Deklaracija uključuje obvezu financiranja zemalja u razvoju i jasnu potporu paketu poticaja za realizaciju ciljeva od najmanje 500 milijardi dolara godišnje.

Sedamnaest ciljeva održivog razvoja uglavnom je namijenjeno iskorjenjivanju gladi i ekstremnog siromaštva do 2030. Ciljevi su postavljeni 2015.

Međutim, pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini i dužnička kriza u siromašnim zemljama unazadili su njihovo ostvarivanje.

Prema UN-u, ako se stvari ne promijene, 575 milijuna ljudi i dalje će živjeti u ekstremnom siromaštvu, a više od 600 milijuna će biti gladno 2030.

Predsjednik Milanović razgovarao s predsjednikom Irana

Predsjednik Milanović susreo se s predsjednikom Islamske Republike Iran Ebrahimom Raisijem, na njegovu inicijativu. Razgovor je potvrdio povijesno dobre bilateralne odnose Hrvatske i Irana, temeljene na međusobnom poštovanju i uvažavanju međusobnih razlika.

Predsjednik Milanović je u razgovoru istaknuo pripadnost i privrženost Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u, koje su ne samo asocijacije zajedničkih interesa, već i zajedničkih vrijednosti, što ne isključuje potrebu suradnje i razvijanja bilateralnih odnosa s trećim zemljama. Predsjednik Republike drži da je u ovom kriznom trenutku za međunarodnu zajednicu, kada je svjetski mir ozbiljno ugrožen, važno voditi dijalog i tražiti područja međusobnog razumijevanja, pri čemu treba izbjegavati nametanje vlastitih vrijednosti.

Predsjednik Milanović je ukazao kako je za bolje razumijevanje među zemljama nužno imati razvijene kontakte i diplomatske odnose pri čemu je od posebne važnosti međusobno priznavanje i uvažavanje. U tom kontekstu, Predsjednik se zanimao za razloge zbog kojih Iran nije priznao Državu Izrael te je sugovorniku prenio svoje uvjerenje kako bi priznavanje Izraela od strane Irana svakako doprinijelo smirivanju napetosti na Bliskom Istoku, ističući kako su Hrvatska i Izrael prijateljske zemlje koje međusobno blisko surađuju. Iz istih razloga, predsjednik Milanović je u razgovoru posebno naglasio i potrebu priznanja Kosova čime bi se promovirao mir i međunarodni poredak u Jugoistočnoj Europi.

Na sastanku je predsjednik Milanović izrazio i žaljenje zbog propasti sporazuma JCPOA, koji je kao mehanizam bio koristan i Iranu i međunarodnoj zajednici.

Predsjednik Milanović posebno se zanimao za proces normalizacije odnosa između Irana i Saudijske Arabije koji svakako doprinosi miru i stabilnosti na području Srednjeg Istoka.

Predsjednik Raisi pozvao je predsjednika Milanovića u posjet Islamskoj Republici.