U nove biznise neće moći dužnici prema državi ili radnicima

Oporba prozvala Vladu zbog sustavnog potkopavanja pravosuđa

Oporbeni zastupnici su uoči rasprave o izmjenama zakona o sudskom registru i trgovačkim društvima prozvali Vladu i parlamentarnu većinu za sustavno potkopavanje pravosuđa.

Zastupnica Dalija Orešković ocijenila je da ti zakonski prijedlozi “sami po sebi i nisu loši”, ali i da digitalizacija “apsolutno ništa ne rješava”. Smatra i da se pravosuđe namjerno ostavlja kao “najzapuštenija cigla potpuno devastirane i razrušene države”.

Vesna Nađ (Klub Socijaldemokrati) drži također da predložena digitalizacija nije “čaroban štapić” kojim će se riješiti svi nagomilani problemi u pravosuđu a koji su ove godine eskalirali štrajkom sudaca te sudskih službenika i namještenika.

Podsjetila je da je ministar pravosuđa Ivan Malenica najavio da će do 2026. godine biti završen Trg pravde na prostoru nekadašnjeg kompleksa vojarne u Selskoj cesti gdje bi se trebali sudovi. To, međutim, smatra Nađ, neće promijeniti stanje u pravosuđu, ni smanjiti broj neriješenih predmeta niti osigurati adekvatne financijske uvjete sudcima.

“Bez zadovoljnih, adekvatno plaćenih zaposlenika džaba vam digitalizacija i nove zgrade”, poručila je.

Oporbeni zastupnici su umjesto rasprave o predloženim zakonima traženjima stanke upozoravali na loše stanje u pravosuđu.

Katarina Peović (Radnička fronta) ustvrdila je da, iako predloženi zakoni imaju neka pozitivna poboljšanja, imamo potplaćene državne državne službenike i namještenike.

Peović za uvođenje poreza digitalnim divovima na digitalne usluge

Upitala je i zašto u prijedlozima zakona nije uveden porez za digitalne divove (Amazon, Google, Facebook) na digitalne usluge ostvarene u Hrvatskoj na kojima su ostvarile velik profit. Napomenula je da je taj porez uvelo više zemalja.

Daniel Spajić (Klub Domovinskog pokreta) smatra, pak, da se prijedlozima zakona želi dati mogućnost da se opozvani članovi Uprave Ine vrate “u sedlo”. “Ovo je vrlo opasna stvar. Nema tu nikakvih ‘sitnih promijenica'. Tu su jako velike promjene, ali su jako dobro skrivene”, kazao je Spajić.

HDZ-ov Damir Habijan ocijenio je da, slušajući oporbu, očito žive u “paralelnom svemiru”. Istaknuo je da vlada kontinuirano radi i na poboljšanju materijalnih prava te ulaganjima u infrastrukturu u pravosuđu. Negirao je oporbene kritike da vlada ne vodi računa o materijalnim pravima sudaca i svih zaposlenika i namještenika u pravosuđu.

“Govoriti na ovakav način da Vlada zapostavlja i ne vodi računa o materijalnim pravima namještenika i službenika te sudaca i drugih pravosudnih djelatnika može reći samo onaj tko ili ne živi u Hrvatskoj ili ne prati stanje ili je zlonamjeran”, rekao je Habijan.

Na to mu je odgovorila Orešković upitavši ga tko živi u paralelnom svemiru – građani ili HDZ. “Kažete uložili ste između ostalog i u povećanje plaća pa onda recite zašto se nitko nije javio na mjesto ravnatelja Uskoka te koliko ste povećali plaću službenicima koji i dalje kažu da nemaju iznos plaće o kojim se priča u medijima”, rekla je.

Martinović je time u objedinjenoj raspravi o izmjenama dvaju zakona odgovorio HDZ-ovoj Ljubici Lukačić koju je zanimalo na koji način će se onemogućiti višestruko osnivanje trgovačkih društava onim osobama koje imaju dugovanja prema državi ili radnicima.

Državni tajnik je pojasnio da će prema prijedlogu Porezna uprava biti dužna na zahtjev registarskog suda elektroničkim putem dostaviti potvrdu o osobama koje imaju nepodmirenih dugovanja na osnovi javnih davanja.

– Ovo je veliki korak naprijed ali spretni ljudi će vjerojatno tražiti opet način da nešto izigraju. Ovim smo formalno zatvorili ta vrata, poručio je, dodavši da se ranije kod javnog bilježnika moglo dati izjavu o nepostojanju duga ali to nitko nije provjeravao.

Martinović je, na upit Daniela Spajića (Domovinski pokret) koliko se puta sastala radna skupina između dvaju čitanja zakona, rekao da ne zna. Poručio je kako su konačni prijedlozi zakona “dobri proizvodi” te se donose da bi se naše zakonodavstvo prilagodilo europskim zakonima kako bi poboljšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU i ostvarivanja slobode poslovnog nastana.

Istaknuo je i da je novina Zakona o sudskom registru odredba prema kojoj osnivači trgovačkih društava ne mogu biti osobe koja imaju dugovanja po osnovi poreza i doprinosa te za neto plaće radnicima.

Navodeći kako će Socijaldemokrati podržati predložene zakone, Vesna Nađ podsjetila je da je osnovni Zakon o sudskom registru stupio na snagu još davne 1995. a nakon njega je bilo još 13 njegovih izmjena.

Pozdravila je zakonsku promjenu koja implementira digitalizaciju u komunikaciji sudova i javne uprave što će, smatra, konačno spasiti poduzetnike da idu “od vrata do vrata” u Ministarstvu financija i Porezne uprave a da bi pribavili potvrde.

Nađ smatra da bi inspekcija rada Državnog inspektorata trebala i kažnjavati poslodavce koji ne prijavljuju radnike, posebice strane i ne isplaćuju prekovremeni rad ili plaće u punom iznosu, poručivši da ni takvi poslodavci ne bi trebali moći osnivati nova trgovačka društva.

Daniel Spajić (Domovinski pokret) upozorio je da će izmjene zakona dovesti do nejednakog pravnog položaja u poduzetništvu i širom otvoriti ‘vrata' ocjeni ustavnosti.

Izmjene Zakona o sudskom registru

Izmjene Zakona o sudskom registru uvode rješenja iz Direktive EU te Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela, kako bi se poboljšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU za trgovačka društva i za ostvarivanje slobode poslovnog nastana.

Također, uređuju se podaci koji se upisuju u sudski registar za dioničko društvo u povodu prekograničnog pripajanja i spajanja, kao i dužnost Porezne uprave da na zahtjev registarskog suda elektroničkim putem dostavi potvrdu o osobama koje imaju nepodmirenih dugovanja na osnovi javnih davanja.

Uređuju se i pravila o podacima koji moraju biti dostupni putem sustava povezivanja registara, upisi zabilježbi te obveza upisa podataka u sudski registar i njegova javna dostupnost.