Da li je oružje do Banjske stiglo iz Tuzle? Fotografije pokazuju jedno, Tužilaštvo tvrdi drugo

Institucije Srbije još ne objašnjavaju na temelju čega Više javno tužilaštvo u Beogradu tvrdi da je iz Tuzle stiglo oružje koje je korišteno 24. septembra u napadu na kosovsku policiju u Banjskoj, tokom kojeg je ubijen kosovski policajac.

Međutim, stručnjaci za sigurnost i vojno naoružanje u Bosni i Hercegovini kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ovo oružje nije moglo biti ni legalno ni ilegalno kupljeno u Bosni i Hercegovini.

Radoičić je bivši potpredsjednik Srpske liste, najveće stranke kosovskih Srba koja ima podršku Beograda. Ostavku na ovo mjesto dao je istog dana kada je preuzeo odgovornost za organizaciju napada u Banjskoj.

Tužilaštvo u Beogradu Radoičića tereti, na osnovu njegove izjave, da je od januara do 24. septembra ove godine nabavljao iz Tuzle oružje, municiju i eksplozivna sredstva velike razorne moći.

Više javno tužilaštvo u Beogradu nije odgovorilo na upit RSE da li postoje dokazi da je oružje zaista nabavljano u Tuzli, te ko je eventualno pomagao Radoičiću u transportu.

Tužilaštvo ga tereti za krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška djela protiv opšte sigurnosti.

Radoičić je negirao izvršenje ovih krivičnih djela.

Šta kažu institucije Srbije i BiH?

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije nije odgovorilo na upit RSE o tome da li imaju informacija da li je prebacivano oružje preko granice između Srbije i Bosne i Hercegovine i dalje od Beograda ka teritoriji Kosova, te da li istražuju te tvrdnje.

Na pitanje da li postoje dokazi da je oružje nabavljano u Tuzli i o kakvim dokazima je riječ, te ko je u tome i daljem transportu pomagao Radoičiću, nije odgovorilo ni Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT).

Tek je premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila 4. oktobra da će Srbija “istražiti sve okolnosti u kojima je došlo do napada na kosovsku policiju u Banjskoj”.

U međuvremenu, policija entiteta Federacija Bosne i Hercegovine je najavila istragu, uz obrazloženje da će tražiti podatke i dokaze od beogradskog tužilaštva o cijelom slučaju.

Istovremeno, iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine kažu za RSE da ova pravosudna institucija nije primila akt ili informaciju od policijskih agencija o ovom slučaju. Istu informaciju navode i u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Upitan imaju li SAD saznanja o tvrdnjama da je Radoičić od januara do septembra ove godine nabavljao oružje iz Tuzle, američki ambasador na Kosovu Jeffrey Hovenier je rekao da se ta tema smatra “od interesa”.

“Važno je da su vlasti Srbije počele analizirati ono što bih ja nazvao lancem nadzora nad materijalom. Bilo je materijala proizvedenih u Srbiji koji su nekako završili u opremi za naoružanje u Banjskoj. To je nešto što moramo razumjeti i riješiti. Ne mogu dokazati tvrdnje da su te stvari došle odavde ili odande, iz Tuzle, treba još raditi”, kazao je on.

Šta kažu eksperti u BiH?

Berko Zečević, sarajevski profesor na katedri za odbrambene tehnologije i sudski vještak za balistiku, kaže da je pažljivo analizirao sve fotografije zaplijenjenog oružja koje je objavila kosovska policija.

Navodi da je iz oznaka na oružju jasno da je ono proizvedeno u fabrikama u Srbiji.

Istovremeno, navode beogradskog tužilaštva da je oružje došlo iz Bosne i Hercegovine ocjenjuje kao “tipični metod sive propagande ili hibridni rat, sa ciljem da se preusmjeri ozbiljnost odnosa Srbije i Kosova, na BiH”.

“To je besmislena izjava”, kaže Zečević.

Dodaje da je na osnovu obaveznih identifikacionih oznaka na oružju i municiji lako utvrditi njihovo porijeklo, te da uprava svakog skladišta oružja mora voditi jasnu evidenciju prema tim oznakama.

“Zadnji legalni vlasnik automatskog bacača granata, koji je zaplijenjen je Vojska Srbije. To isto možemo da kažemo za ručne raketne bacače 64 milimetra, takozvane zolje. One su bile remontovane u Srbiji 2017. godine i uskladištene u skladištu Vojske Srbije”, kategoričan je Zečević.

Kaže i da nestvarno zvuči da je to oružje transportovano u Tuzlu, a onda nazad za Srbiju.

Dodaje da bi u tom slučaju pošiljku trebalo “prokrijumčariti” kroz nadležnost policija dva entiteta u BiH, graničnih policija i carina Bosne i Hercegovine i Srbije, a zatim i posebne jedinice zadužene za sprečavanje prolaza migranata preko granice.

“Onda dolazimo do toga da to oružje treba doći u Beograd koji logično štiti srbijanska Bezbjednosna informativna agencija (BIA). Zbog čega bi nekom bilo potrebno toliko rizika, kada u Srbiji postoje jako velika skladišta oružja i municije, koji su prethodnih decenija izvučene iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Makedonije, i Crne Gore”, kaže on.

Objašnjava da se na fotografijama vide specifična pakovanja municije u plastične futrole, što nije bilo uobičajeno do 1991 godine.

“U okviru oružanih snaga ja nisam nikada vidio ovakva plastična pakovanja”, kaže Zečević.

Dodaje i da su zaplijenjeni minobacači kalibara 60 i 82 milimetra sa municijom proizvedeni u tvornici Krušik u Valjevu, te da se u Bosni i Hercegovini takvi minobacači i municija nikada nisu proizvodili.

I Selmo Cikotić, koji je obnašao poziciju i ministra odbrane i ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine slaže se sa ocjenom kako nema nikakvih osnova za tvrdnju da je oružje na Kosovo stiglo iz Bosne I Hercegovine.

“To je čista špekulacija. I vidim da su naređene istrage, iako tužilaštvo u Beograd nije ponudilo nikakve dokaze koji to potvrđuje. Treba sačekati da se to zvanično potvrdi ili demantuje, ali mislim da se ovdje pokušava uplesti BiH u ovu priču i to na jedan vrlo prljav način i mislim i da ne treba na to nasjedati”, dodaje on.

Koliko su granice porozne?

Safet Mušić je ekspert za sigurnosna pitanja. Za RSE kaže kako je i ranije bilo pokušaja srbijanske vlade da dezinformiše javnost u slučaju Radoičić.

“Realno možemo govoriti da su granice u zapadnom Balkanu porozne i vidimo to po migrantima da nisu potpuno obezbjeđene, pa je vidljivo da nelegalno oružje cirkuliše povremeno. Ali, nerealno je očekivati da je oružje proizvedeno 2021. godine moglo doći u BiH, pa onda ponovo nelegalno ući u Srbiju. Informacije MUP-a Kosova govore da je dio naoružanja proizveden 2021. godine”, ističe on.

Dodaje i da je evidentno da se napad na kosovsku policiju u Banjskoj nije mogao desiti bez znanja obavještajnih struktura Srbije.

“Oni su imali informacije, a koliko je ko involviran u to, teško je sad dokazati i zato je nezahvalno komentarisati”, kaže on.

Za Senada Bilić, sarajevskog advokata koji se bavi krivičnim pravom je “nelogično da bh. institucije uopšte istražuju ovaj slučaj samo na osnovu izjave Radoičića”.

“Osoba osumnjičena u krivičnom postupku ima pravo da kaže da je u vrijeme krivičnog djela, bio na primjer na Marsu. I hoćete li vi ići na Mars da provjeravate? Kada bi tako institucije postupale po izjavama odbrane svakog osumnjičenog onda bi se samo time bavile”, ističe Bilić.

Istrage se, prema njegovim riječima, otvaraju na osnovu zvaničnih zahtjeva institucija drugih zemalja.

Trgovina oružjem u regionu visoko rangirana

Prema indeksu organizovanog kriminala Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, trgovina oružjem na Zapadnom Balkanu se jako visoko rangira i treća je na skali.

To je za RSE naveo Aleksandar Srbinovski, koordinator za Sjevernu Makedoniju Globalne inicijative, međunarodne nevladine organizacije za razvoj strategija za borbu protiv organizovanog kriminala.

“Rat u Ukrajini je zaživeo tzv. Balkansku rutu po kojoj se šverc oružja bliži po kanalima kojima se švercuju i ostale nelegalne kriminalne delatnosti, kao šverc droge”, naveo je on.

U izvještaju Globalne inicijative o globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023, koji je objavljen krajem septembra, navodi se da je Srbija tranzitno čvorište u protoku oružja kroz zapadni Balkan.