Yuson: Pozdravljamo kineske investicije, ali kineske kompanije moraju poštovati međunarodne zakone 

O tome zašto je tema konferencije bila upravo angažiranje stranih radnika od strane kineskih multinacionalnih kompanija na projektima u okviru inicijative „Pojas i put“, zaključcima i preporukama Konferencije razgovarali smo sa Ambetom Yusonom, generalnim sekretarom Globalne sindikalne organizacije Building and Wood Workers’ International (BWI). Razgovarala: Almasa Bajrić

Sredinom septembra u Sarajevu je održana Evropska regionalna konferencija o kineskim multinacionalnim kompanijama, investicijama i inicijativi Pojas i pu u Pan-Evropi tokom koje je oko 80 predstavnika sindikata iz evropskih i afričkih zemalja razmatralo ključne izglede i izazove za radnike zaposlene u kineskim multinacionalnim kompanijama i infrastrukturnim projektima u regionu, u okviru inicijative Pojas i put. Organizator konferencije bila je Globalna sindikalna organizacija Building and Wood Workers’ International (BWI)  iz Ženeve u saradnji sa svojim članicama u Bosni i Hercegovini – Samostalnim sindikatom šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine, Sindikatom građevinarstva i industrije građevinskog materijala Bosne i Hercegovine i Sindikatom šumarstva, prerade drveta i papira Republike Srpske.

O tome zašto je tema konferencije bila upravo angažiranje stranih radnika od strane kineskih multinacionalnih kompanija na projektima u okviru inicijative Pojas i put, zaključcima i preporukama Konferencije razgovarali smo sa Ambetom Yusonom, generalnim sekretarom Globalne sindikalne organizacije Building and Wood Workers’ International (BWI).

BM: Možete li nam ukratko predstaviti Building and Wood Workers’ International (BWI)?  

YUSON: Building and Wood Workers’ International (BWI) je globalni sindikat koji okuplja oko 12 miliona članova iz 130 zemalja. U okviru naše Globalne sindikalne organizacije imamo 365 sindikata iz oblasti građevinarstva, drvne industrije i šumarstva. Globalni smo sindikat koji predstavlja radnike iz građevinarstva, drvne industrije i šumarstva na međunarodnom nivou. Predstavljamo ih u Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama. Također, predstavljamo ih i kada je u pitanju angažovanje radnika od strane multinacionalnih kompanija. Ukratko, kao međunarodni sindikat mi smo glas radnika iz oblasti građevinarstva, drvne industrije i šumarstva na međunarodnom nivou.

BM: Zašto je tema Konferencije upravo pitanje kineskiih multinacionalnih kompanija, investicija i inicijativa Pojas i put u Pan-Evropi?

YUSON: Za početak, kineske multinacionalne kompanije su veliki igrač na globalnom građevinskom tržištu i imaju veliki projekt. Radi se o inicijativi Pojas i put koja treba približiti i povezati Kinu i Evropu, Aziju, Afriku i Evropu putem transporta, ali to, također, znači i intenziviranje i razmjenu roba i usluga između ova tri kontinenta. Razlog zbog kojeg o tome govorimo na Konferenciji leži u činjenici da su kineske multinacionalne kompanije dominirale u građevinskom sektoru u Aziji i Africi posljednjih 10 godina. Gradili su puteve, brane, infrastrukturu. Sada se Kina želi probiti na evropsko tržište, a vrata za ulazak u Evropu su na Balkanu, odnosno, preko projekata koje rade u ovom regionu. Imao sam priliku posjetiti velika gradilišta kineskih kompanija u Crnoj Gori, izgradnju atoputeva u Srbiji, Makedoniji, Hrvatskoj. Radi se o velikim projektima i masovnoj gradnji koja se polako približava Zapadnoj Evropi.

Mnogi od tih radnika koji dolaze smješteni su u radničkim kampovima, ne mogu izaći iz njih, kao zatvorenici su, ne mogu pričati sa kolegama lokalcima, a žele znati koja su njihova prava.

BM: Koje probleme ste identificirali kada je u pitanju angažiranje stranih radnika od strane kineskih multinacionalnih kompanija na projektima u regionu? 

YUSON: Moram reći da su za nas sve multinacionalne kompanije pa i kineske, jednake kada je u pitanju njihov rad bilo gdje. Ako dođu i rade u ovom regionu trebamo pozdraviti njihov dolazak ovdje, ali svi oni se moraju povinovati međunarodnim zakonima i standardima. A ti zakoni i standardi kažu da radnici imaju pravo da se organiziraju.

U Kini postoje drugi modeli sindikalnog organizovanja

BM: Da li BWI ima saradnju i da li ste pokušavali raditi projekte u smislu poboljšanja uvjeta rada za kineske i druge strane radnike?

YUSON: Imali smo neke razmjene sa kineskim sindikatom. Posjetili smo ih nekoliko puta, ali oni imaju neke druge modele sindikalnog organizovanja. Oni još nisu ratificirali slobodu udruživanja, kao što je u brojnim zemljama gdje radnici imaju slobodu udruživanja u sindikate. U Kini postoje sindikati, ali su u uskoj vezi sa Komunistickom partijom Kine i država ih kontrolira. A to je pitanje nezavisnosti. Njima je teško ostvariti pravo na štrajk, slobodu udruživanja u sindikate, jer tamo postoji samo jedan sindikat. U drugim zemljama postoje mnoge vrste sindikata. I u drugim zemljama imate sindikate koji su bliski vladama, ali i dalje imaju pravo na različite vrste sindikata koji daju slobodu radnicima da izaberu svoj sindikat.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Pitanje jeste imamo li iskustva sa kineskim kompanijama koji dolaze u ove krajeve i dovode radnike iz različitih dijelova svijeta. Znamo da u ovaj region sa kineskim multinacionalnim kompanijama dolaze radnici iz Vijetnama, Indije itd, ali oni nisu plaćeni kao radnici na Balkanu. To je način da se dođe do jeftine radne snage i smatramo da to nije uredu. Mnogi od tih radnika koji dolaze smješteni su u radničkim kampovima, ne mogu izaći iz njih, kao zatvorenici su, ne mogu pričati sa kolegama lokalcima, a žele znati koja su njihova prava. To nije dobro ni za lokalne radnike, jer to stvara konkurenciju između stranih i lokalnih radnika. Imamo primjer u Crnoj Gori gdje su kineske multinacionalne kompanije bile angažirane na izgradnji projekta kojeg je finansirala Kina. Ali, za taj projekat je Vlada Crne Gore uzela kredit i onda su crnogorski državljani postavili sasvim logično pitanje „Imate kineski projekat sa kineskim kreditom, kojeg ćemo mi otplaćivati od naših poreza, ali na realizaciji projekta nije zaposleno puno Crnogoraca, jer su kineske kompanije dovele kineske radnike?“ I to će stvoriti tenzije u zemlji.

Vlade trebaju objasniti ljudima koji su benefiti tih infrastrukturalnih projekata koji dolaze na ovo područje, hoće li neko na osnovu tih projekata otvoriti nova radna mjesta, ukoliko hoće, onda angažirani radnici moraju imati pristojan posao.

BM: Šta u tom smislu mogu poduzeti lokalne vlade?

YUSON: Lokalne vlade trebaju pozdraviti kineske investicije, ali i zahtijevati od kineskih multinacionalnih kompanija da poštuju međunarodne zakone. Vlade trebaju objasniti ljudima koji su benefiti tih infrastrukturalnih projekata koji dolaze na ovo područje, hoće li neko na osnovu tih projekata otvoriti nova radna mjesta, ukoliko hoće, onda angažirani radnici moraju imati pristojan posao. Ne sa niskim plaćama To je veoma važno, vlade moraju biti transparentne što se toga tiče, jer imamo iskustvo u Africi gdje je došla kineska kompanija u jednu državu sa svojim novcem i onda su potpisali dogovor sa vladom koja je objavila da su prihvatili da kineska kompanija ne mora primjenjivati zakon o radu te države. To je pogrešno, mislim da vlade trebaju prihvatiti takve investicije, ali ne po svaku cijenu, ne ukoliko idu na štetu njihovih građana.

BM: Na ovoj Konferenciji predstavljena je studija BWI Uticaj inicijative Pojas i put u okviru koje su predstavljene studije slučaja i iskustva iz Kirgistana, Srbije i Hrvatske. Šta su pokazali rezultati Studije?

YUSON: Obje studije predstavljaju svojevrstan uspjeh i pobjedu. Recimo, iskustvo koje smo imali u Hrvatskoj gdje je kineska kompanija pristala na potpisivanje kolektivnog ugovora, pristala na rad sindikata, pokazala je da se kineska firma kada radi u zemlji članici EU, povinuje zakonima koji važe na EU tržištu. I to je dobra priča.

Ali, imali smo primjer iz Azerbejdžana gdje su se mnogi radnici žalili na postupanje kompanija koje su bile podugovarači, radnici nisu bili dobro plaćeni, nema benefita za ljude. Zato je važno da pričamo, bitno je osnovati sindikat koji će zastupati prava radnika.

Naša želja je da i strani radnici pristupe sindikatu, u skladu sa međunarodnim zakonima. Ukoliko rade ovdje, znači mogu se pridružiti sindikatu. To je način da se organiziraju, da se izbjegnu potencijalni konflikti.

BM: Na osnovu svih analiziranih slučajeva, koje su preporuke Studije?

YUSON: Preporuka je da sa kineskim kompanijama potpišemo kolektivne ugovore i organizujemo radnike. To je najbolje za njih. Istovremeno moramo razgovarati sa vladama i lobirati. Naročito kada je u pitanju proces nabavke na način da, ukoliko vlada radi neki infrastrukturni projekt, proces nabavke mora biti transparentan. Taj transparentni proces treba osigurati da, ukoliko dobijete da radite projekat, morate se povinovati međunarodnim zakonima i standardima. To je jako bitno. Kompanija  koja dobije projekat mora poštovati zdravstvene i sigurnosne propise. Zato je proces nabavke jako bitan, kako bismo izbjegli da poslove dobijaju oni koji imaju dogovore sa velikim kompanijama. Kroz transparentan proces nabavke se izbjegava korupcija. Javne nabavke osiguravaju transparentan način da se napravi konkurencija među ponuđačima na način ko će napraviti najbolji projekat, ko poštuje međunarodne standarde. To je jako bitan alat i za ljude, one koji plaćaju poreze – bitno im je da vide transparentan proces u selekciji ponuda.