Goleme razlike u cijenama hrane! Što EU radi po tom pitanju?

– Rast cijena hrane najviši je u Hrvatskoj u odnosu na istočne članice EU-a. Pokazala je to analiza gospodina Tomislava Ivančića koju je predao Odboru za peticije Europskog parlamenta, potvrdila je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan. Dodala je kako su sve političke grupacije u EP-u ujedinjene u namjeri da se to istraži.

Kruh jeftiniji u Njemačkoj, a ulje u Luksemburgu čak pet puta

Iznijela je podatak da je u Bugarskoj najniža plaća 400 eura, a u Luksemburgu 2.500 eura – a da su kruh i ulje su u Luksemburgu jeftiniji nego u Hrvatskoj. 

Najavila je da će sa svojim kolegama iz istoka EU-a pojačati pritisak vezano za porast cijena, kao što su svojedobno napravili vezano za zakon o prodaji robe različite kvalitete. Cilj im je, naglasila je – da kod tereta krize dođe do prelijevanja od onih koji su bogati, do onih koji to teže podnose.

U prodaji je sve više proizvoda koji su količinom manji, a cijena im je ostala jednaka. U je Francuskoj jedan trgovački lanac počeo označavati takve proizvode. Također, u hrani je sve više jeftinijih, a manje skupljih prirodnih sastojaka. Zamjenski sastojci nisu navedeni na pakiranjima. Mnogi više i ne gledaju deklaracije, jedino što im je važno jest cijena.

Građani primjećuju da su u Europskoj uniji goleme razlike u cijenama hrane. Primjerice, kruh je Hrvatskoj skuplji nego u Njemačkoj. Litra ulja u Luksemburgu gotovo je pet puta jeftinija nego kod nas.

Kupcima je cijena najvažnija, mnogi i ne gledaju kvalitetu

– Ja mogu sad slobodno reći da su u pitanju marže, a ne inflacija koja je usporila. Kad vidite da je proizvod poskupio 50 centi, možete reći da se radi o inflaciji, ali kad imate 100-postotno poskupljenje očito se radi o nekoj podjeli proizvođač – potrošač. Što se u sredini događa, teško nam je procijenti, kaže Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača Osijek.

Sve manje ljudi može si priuštiti odlazak u restoran, gdje su usluge također znatno porasle, od 10 do 20 posto, potvrđuje Martina Hećimović, ravnateljica Crvenog križa Osijek. 

– Što se tiče prosječnog potrošača mnogima je na prvome mjestu cijena hrane, tek nakon toga njena sigurnost. Mi vodimo računa o tome odakle dolazi hrana i je li sigurna i tako dlje podržavamo domaće proizvođače, kaže Iva Dorić iz Centra za sigurnost hrane HAPIH.

80 posto građana promijenilo prehrambene navike, na gore

Gotovo 80 posto građana promijenilo je prehrambene navike. Od početka poskupljenja čak trećina kupuje manje hrane. Više od polovine građana bira jeftiniji brend, raste broj onih koji odlaze u socijalne samoposluge. Unatoč tomu, hrana se i dalje baca.

– Bacamo jaja, svježe meso, orašasto voće te voće i povrće. Problemi vezano za to su neplaniranje prehrane, neprimjereno skladištenje hrane i krivo tumačenje roka upotrebe. To dovodi do bacanja hrane koja se ustvari i ne treba baciti, dodaje Iva Dorić. 

Građani također traže da proizvodi koji su količinski manji, a cijena im je ostala ista, budu označeni, te žele strožu kontrolu sastojaka.

– Kod jednog istraživanja vrlo me ugodno iznenadilo da su cijena i kvaliteta bile na istoj razini prioriteta naših građana. Sad se to promijenilo i cijena je prevladala. To je poprilično zabrinjavajuće, kazala je Biljana Borzan.

Sniženi proizvodi, uglavnom nepoželjni za konzumaciju

Kazala je kako to nije samo hrvatski problem, već da se javlja u cijeloj Europskoj uniji. Iznijela je podatak da je primjerice u Belgiji, od 10 proizvoda koji su sniženi – samo jedan bio požaljan za konzumaciju u smislu zdravstvenih koristi. Svi ostali su proizvodi koji su uz dugoročnu konzumaciju opasni za zdravlje.

Potvrdila je da Francuska prednjači u označavanju proizvoda koji su smanjeni gramažom a izgledaju isto. Navela je primjer čokolada koje su se sa 100 smanjile na 80 g – ali ne po veličini, nego po debljini.

Njemačka proglasila maslac ‘prevarom godine'

– U Njemačkoj je jedan maslac proglašen ‘prevarom godine' jer je za istu cijenu prodavano 25 posto manje pakiranje. Kod nas se još upetljalo i preračunavanje kuna u eure – tako da se građani jako teško snalaze, kazala je Borzan.

Dodala je kako je to posebno izraženo kod vrhnja i jogurta koji nemaju više 200 ml, nego 180 ml. Pakiranja za perilicu posuđa su potpuno iste veličine, a unutra ima manje tableta – a cijene su ostale iste.

– To je jedan vid prevare, upozorava Borzan koja je s tim u vezi pokrenula inicijativu prema Europskoj komisiji. Naglasila je da ljudi vole poštene i društveno odgovorne trgovce, koji ih tretiraju kao ljude, a ne nekoga koga ćeš ‘preveslati'. Stoga smatra da bi i takve proizvode trebalo označavati da budu vidljivi.

Građani traže zaštitu kod kupovanja ‘online'

Online kupnja je u porastu. Svaki treći građanin u Hrvatskoj redovito kupuje putem interneta. Nerijetko se stvara lažni dojam kako je riječ o kratkotrajnim akcijama ili ograničenoj količini robe, pa kupci često donesu nepromišljenu odluku. Ako zbog toga požale, gotovo je nemoguće raskinuti ugovor.

Uz to sastav robe koja se reklamira u online prodaji često ne odgovara isporučenoj robi. Unatoč tomu, pola ih nikad ništa ne poduzme u traženju svojih prava jer smatraju da će proces trajati predugo, a četvrtina ih misli da je procedura raskidanja ugovora prekomplicirana.

Gumb za otkazivanje

Europski parlament potvrdio je konačni dogovor o ugovorima na daljinu. Uvodi se usluga gumba za otkazivanje. To bi trebalo olakšati online kupnju. Gumb za otkazivanje bit će na vidljivom mjestu, a potrošač će ga moći aktivirati u roku od 14 dana od sklapanja ugovora, ako je bio dobro obaviješten o uvjetima ugovora. Ako o tome nije bio dobro informiran, može se povući u roku od godine i 14 dana.

Međutim, gospođa Dragica Mihajlović kaže kako to neće pomoći. Kad roba stigne plaća se dostavljaču a paket ne smije biti otvoren.

U Hrvatskoj se godišnje prijavi više od dvije tisuće internetskih prijevara, a materijalna šteta, barem ona prijavljena, iznosi oko 5 milijuna eura. Svake godine broj prevarenih povećava se za 10 do 20 posto. Mnogi su unatoč stalnim upozorenjima – izloženi krađi podataka te je nužna učinkovitija zaštita građana u svim članicama Unije.

– Kupovina internetom znači da sa samo dva klika vi kupite određeni proizvod i kad potvrdite kupnju – to je to. Problemi nastaju ako želite otkazati takvu kupnju – to su čitave muke kako vratiti proizvod. Međutim, u EP-u smo izglasali nova pravila prema kojima će građani moći jednako lagano, kako su ušli u kupnju, iz nje i izaći, sa dakle dva klika. Moram naglasiti da se to ne odnosi samo na online kupovinu, nego na svu kupovinu izvan dućana – kupovinu na kućnom pragu i kupovinu preko telefona, naglašava Borzan.

Dodaje kako su posebno stariji građani vrlo često žrtve kupovine preko telefona. Međutim, kaže Borzan – činjenica je da postoje oni koji varaju i koji vam na kraju neće ništa isporučiti. Takve slučajeve treba prijavljivati i njima se zabranjuje poslovanje na razini EU-a.

‘Geoblokiranje je zabranjeno'

– Nažalost, tu se često radi o ponudama raznih lijekova za čudotvorno izlječenje na koje nasjedaju očajni ljudi. Mi konstantno nastojimo tržište čistiti od takvih prevaranata. Ali, koliko god da mi zakonima određene stvari definiramo i zaštitimo – uvijek će se naći oni koji će pokušati nešto eskivirati, dodaje Borzan.

Kupci se često žale ia određeni proizvodi ‘online' nisu dostupni u istočnim dijelovima Europe. Radi se tzv. geoblokiranju i je protuzakonito. Taj zakon je, kaže Borzan – zaživio iako “ima šepanja”. Po tom bi pitanju inspekcije trebale odraditi svoj posao da zaštite građane.

Inspekcija bi u Hrvatskoj trebala biti učinkovitija

– Obzirom da smo na dnu Europske unije po potrošačkim pravima, mislim da ima prostora za veliko poboljšanje. Kad se gledaju potrošačka prava gledaju se različiti kriteriji. Mi smo po svakom od tih kriterija ili zadnji ili predzadnji. Na zadnjem i predzadnjem mjestu izmjenjujemo se s Bugarskom. Rumunska i Bugarska su nas dobrano prešišale, a da ne spominjem Češku, Slovačku i Poljsku, kaže Biljana Borzan.

– Očigledno da postoji veliki problem s jedne strane nadzora na tržištu, a s druge strane potrošačkih udruga koje su odrađivale lavovski posao. Ti potrošački centri su ukinuti po regijama. I koliko vidim ta centraliziacija ne daje rezultate, zaključila je Borzan.