Državni proračun za 2024. godinu: Tko su dobitnici, tko gubitnici?

Za iduću godinu planiran je rast prihodi države, ali i rast rashoda. Raste BDP, a inflacija pada, kao i udio javnog duga. Tako bi, prema procjenama Vlade, državna blagajna trebala izgledati iduće godine. Premijer Andrej Plenković tvrdi da je proračun održiv i ambiciozan.

Je li realan rast BDP-a od 2,8%? Što dobivaju umirovljenici? Što donosi rast izdvajanja za zdravstvo i socijalu? Hoće li se poboljšati standard građana? 

Na ova pitanja u emisiji HTV-a Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić odgovarali su Marko Pavić (HDZ), Ivana Posavec Krivec (Socijaldemokrati), Sandra Benčić (Možemo!) i Dario Hrebak (HSLS).

Marko Pavić rekao je kako je ovo već osmi proračun koji Vlada Andreja plenkovića donosi u Sabor.

– Proračun je ambiciozan, rasteu rashodi 3,3 milijarde kuna. On je isto tako održiv, prepoznaje potrebe naših građana i gospodarstva. Proračun uvažava da smo većč godinu dana u eurozoni, ovo je drugi proračun koji donosimo u eurima. Osiguravamo rast od 2,8% gospodarstvuu, ali isto tako uvažavamo potrebu za značajnim povećanjem plaća, mirovina i svih stupova socijalne sigurnosti za naše građane, istaknuo je Pavić.

Rekao je da znaju da su mirovine i dalje male, unatoč značajnom rastu i rekordnom rastu, sada s usklađivanjem od neki mjeseci, gdje je prosječna mirovina narasla za 50% na 508 eura.

– Pored toga, otvaraju se značajna nova prava. Dvostruko više djece će imati dječji doplatak, 500.000 djece će imati pravo na dječji doplatak, uz besplatne udžbenike, besplatan prijevoz i besplatan obrok. Značajna su sredstva za obnovu, ali isto tako je 25 milijardi eura osigurano do 2030. koji će omogućiti i okvir za razvoj gospodarstva i ulaganje u digitalnu i zelenu tranziciju, naglasio je Pavić.

Sandra Benčić rekla je da nije samo po sebi problem što rashodi rastu nešto više nego prihodi iz razloga što je u ovom trenutku javni dug unutar svih granica unutar kojih treba biti.

– Smatram da se ambicioznije trebalo ići s rastom plaća u javnom sektoru jer je to jedini način da pokrenemo generalni rast plaća u narednih 5-7 godina unutar kojih apsolutno moramo hvatati prosjek plaća EU-a. Ako ne hvatamo prosjek plaća EU nama će se odljev ljudi iz Hrvatske nastaviti. Ponovit ću da je 260.000 ljudi, što je jedan cijeli Split i Rijeka zajedno, otišli su od 2016. godine nadalje iz Hrvatske i mislim da je to jedan od prioriteta.

Osvrnula se na premijera Andreja Plenkovića koji je spomenuo inkluzivni dodatak te se odmah na to nadovezala.

– Dvadeset godina različite organizacije civilnog društva traže uvođenje inkluzivnog dodatka za osobe s invaliditetom. Dobro je da se on uvodi, no ono što vidimo kao problematično prema tekstu zakona koji je bio u javnom savjetovanju je da se uvodi imovinski cenzus za inkluzivni dodatak, istaknula je.

Smatra da nije dobra logika da se uspostavlja dosta restriktivan imovinski cenzus.

– Nadam da ćemo i kroz amandmane i kroz naše aktivnosti koje ćemo imati u Saboru to poboljšati ako naravno to već prije ne napravi sama Vlada na reakcije organizacije civilnog društva i organizacije osoba s invaliditetom, rekla je Benčić.

Dario Hrebak se osvrnuo se na rast plaća i rekao kako se slaže s kolegicom Benčić te smatra da je ključ svega prvo gospodarstvo.

– Gospodarstvo je to koje će puniti proračun, a onda se svi mi moramo dogovoriti kako ćemo to što se napuni, kako ćemo to na razuman način potrošiti. U pravu je da mi težiti k tome da hrvatski građani imaju veće plaće, da hrvatski umirovljenici imaju veće mirovine. No tu trebamo biti jako, jako oprezni. Borimo se s inflacijom i došli smo do neke faze gdje se ona normalizira- Danas je nešto više od 5%, za sljedeću godine se prognozira da će pasti na 3,1%. Cijela europska zona, svi se borimo protiv inflacije i sve je to, otprilike, tu negdje podjednako, rekao je.

Istaknuo je da je doista veliki uspjeh što se u zadnjih četiri godine to što smo mi normalizirali udio javnog duga u BDP-u i on je pao sad već na 60,7%, dok je primjerice eurozona na 90%.

Rekao je kako je dobro da imamo dosta veliki udio europskog novca u proračunu-

– To znači da ćemo imati renesansu sljedeće godine u infrastrukturi, gradit će se škole, vrtići, znam da se gradi škole u Zagrebu, u Bjelovaru, vrtići isto tako ogromna količina. Dižemo polako tu infrastrukturu i živimo na tim europskim fondovima. Ono što nije dobro kod europskih fondova je to da moramo paziti kako kad jednom nestane tog ogromnog novca, upozorio je Hrebak.