Neplodnost je problem koji pogađa čak svaki šesti par u Hrvatskoj. Zašto dolazi do neplodnosti, što kaže znanost o utjecaju pandemije covida-19 na neplodnost te kako ovaj problem riješiti? Je li osnivanje banke doniranih jajnih stanica i spermija jedno od rješenja te koliko dob potencijalno utječe na neplodnost, objasnili su gosti emisije “Otvoreno”.
Pročelnik Zavoda za humanu reprodukciju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb Mihajlo Strelec ocijenio je kako je neplodnost među mlađima prisutna budući da su danas mladima smatraju i ljudi od 40 godina.
– Sve više je mladih jer su danas mladi i oni od 40. Nekada su mladi bili od 20 godina. Nažalost, znamo da plodnost opada s godinama, taj trend se naročito vidi nakon 35. godine, objasnio je.
Ustvrdio je kako promjena životne dinamike, tj. moderni život može utjecati na pojavu nepolodnosti budući da se ljudi sve kasnije odlučuju za trudnoću.
– Današnji životni stil građanskog društva je da se obično do tog vremena ne planira trudnoća, a onda se kod nekih javljaju problemi koji se ne bi javljali da su o djeci razmišljali na vrijeme, rekao je.
Odbacio je vjerovanje kako je neplodnost najčešće “odgovornost” žene.
– To je tradicionalno, još od prije dok se nije znala fiziologija začetka. Otprilike je tako da, ako se gledaju statistički neplodni parovi, u jednoj trećini je odgovoran muškarac, u trećini žena, a u trećini kombinacija, dodao je.
Subspecijalist humane reporodukcije Ernest Radončić pojasnio je koliko je potencijalno pandemija Covida-19 utjecala na povećanje neplodnosti.
– Korona je ostavila dosta tragova na cijeloj zemaljskoj kulgi. Što se tiče konkretne povezanosti infekcije, tj. oboljevanja od korone i plodnosti. Mislim da je još uvijek prerano govoriti u tako kratkom vremenu s obzirom da je pandemija završila prije dvije godine, rekao je.
Upzorio je kako je još uvijek rano za čvrste dokaze koji bi sa sigurnošću u korelaciju doveli pandemiju Covida-19 i povećanje neplodnosti.
– Teško je takvu vezu čvrsto i znanstveno dokumentirati. Radi se na tome, postoje brojna izvješća, ali obično iza takvih situacija je potreban duži vremenski period od 5, 10 i više godina. Znanstveni sud ćemo dobiti puno kasnije, kazao je.
Otkrio je kako se njegov odjel nosio s pandemijom.
– Mi smo liječnici, naša je struka takva da mi moramo pomoći svakome. Mi nismo imali nikakvih problema, sa svim prethodnim upozorenjima i pravilima mi smo taj dio prebrodili bez većih posljedica, dodao je.
Mag. psihologije Helena Rašć nije se složila sa zapažanjima doktora Streleca te je ustvrdila kako su “naše majke rađale u tridesetima, drugo, treće i četvrto dijete”.
– Ne slažem se s ovim dijelom da se radi da zbog kasnije dobi prvog začeća, dolazi do većeg broja neplodnih parova. Da, jedan dio to nosi, statistički mi govorimo da u nekom trenutku doista dolazi do pada kvalitete jajnih stanica, ali i naše majke su rađale u tridesetima drugo, treće i četvrto dijete, rekla je.
Upozorila je na važnost edukacije mladih kada se radi o poznavanju reproduktivnih ciklusa. Dodala je kako je to “način na koji trebamo postupati kao društvo”.
– Edukacija treba postojati. Udruga Roda se upravo time bavi, kako bi djeca i tinejdžeri bili upoznati kako izgleda reproduktivni ciklus. To je način na koji trebamo postupati kao društvo, ustvrdila je.
Dodala je da se mladi koji se ponašaju odgovorno ne smiju stigmatizirati zbog toga što se kasnije odlučuju na trudnoću zbog ekonomskih razloga.
– Samo zato što su parovi odgovorni i ne stupaju u roditeljstvo prije nego što su financijski sigurni, ne možemo reći da zbog toga dolazi do neplodnosti, zaključila je.
Bojana Šantić iz Udruge Roda, otkrila je s kojim pitanjima im se parovi najčešće javljaju.
– Parovi nam se obraćaju s tri glavna razloga. Jedan je zastupanje njihovih prava, zatim za pitanja edukacije i za tzv. peer-to-peer podršku, tj., podršku ljudi koji prolaze isto što i oni. Tu ih uključujemo u naše grupe, rekla je.
Dodala je kako Udruga Roda parovima koji se odluče za proces liječenja, dodatno pojasne koliko im je zahvata zajamčeno, gdje te koliko isti mogu biti uspješni.
– U trenutku kada se parovi suoče s neplodnosti i kada znaju da će uskoro uslijediti korak prema liječenju, oni se raspituju o pravima koja su im osigurana kao pacijentima. Što im je osigurano preko HZZO-a, koji broj postupaka, gdje ih mogu ostvariti i pitaju i o uspješnosti klinika. Traže dobivanje određene slike koja će im pomoći da donesu svoje odluke za slijedeći korak, kazala je.
Šantić se osvrnula i na zakonodavni okvir u Hrvatskoj kada se radi o liječenju neplodnosti. Ustvrdila je kako je u teoriji zakon solidan, ali da je njegova izvedba pod upitnikom.
– Ako se uspoređujemo s europskim kontekstom i većim dijelom zapadnih zemalja, mi našim zakonodavnim okvirom imamo osigurana solidna i dobra prava, relativno velik broj postupaka, ali postavlja se pitanje što se u praksi događa, zaključila je.
Helena Rašić je otkrila kako se susreće sa slučajevima gdje parovi pokušavaju začeti gotovo 10 godina, te da činjenica da su prešli tridesete godine, ne znači da nisu pokušavali ranije. Upozorila je i na potencijalne nepravilnosti u zdravstvenom sektoru.
– Imam parove koji se bore sa začećem preko 10 godina. Samo zato što ulaze prvi put u postupke iza 30., ne znači da nisu pokušavali ni ranije. A da ne spominjem klijentice koje prvi put dođu doktoru sa nekakvih 24 godine pa im kažu, ma joj vi ste mladi, zašto biste se vi sad trebali liječiti. Statistika je svoja biološka činjenica, ali ne u toj mjeri da bismo mogli reći da je neplodnost zbog toga, rekla je.
Strelec je uzvratio rekavši kako svoje tvrdnje može potkrijepiti podacima o medicinski potpomognutoj oplodnji za 2021. godinu.
– Mogu potkrijepiti brojevima koje imam, ako gledamo liječenu populaciju, znači ove koji su išli na izvan tjelesnu oplodnju, trudnoće po transferu, 39 posto manje od 34 godine, u dobi od 35-39, 30 posto, skoro 10 posto manje i preko 40, 18 posto, ustvrdio je Strelec.
Radončić se nadovezao te oktrio kako je “baš te 2021. godine, bilo gotovo 40 posto žema preko 40 godina”.
– Baš te 21. godine, kod mene, bilo je gotovo 40 posto žena preko 40 godina. To su sve žene i parovi koji su puno postupaka prošli, kazao je.
Ernest Radončić je poručio kako situacija nije toliko loša koliko se nastoji ponekad prikazati te je otkrio što bi se eventualno moglo napraviti kako bi se dodatno popravila.
– Stanje nije toliko loše koliko izgleda. Ponekad se to tako i servira preko medija. Određene podskupine bi mogle imati nešto više prava. Što se tiče nas u privatnom sektoru, koji ne ovisi o HZZO-u, mi tu nemamo nekih posebnih zahtjeva. Eventualno možda donacija gamete kao nekakav modalitet liječenja zbog kojeg možda ne bi trebalo nekoliko stotina parova godišnje, ići van zemlje, rekao je.
Kada se radi o potencijalnom otvaranju banke jajnih stanica i spermija, Strelec je ustvrdio kako do toga još nije došlo jer za to ne postoji interes.
– Stručne kapacitete imamo, nama je svjedno radimo li s doniranim ili vlastitim gametama. Tehnologija je praktički jednaka. Zašto nema? Prije mjesec dana sam rekao, očito nikome u interesu nije da to napravi. Makar je u Hrvatskoj javno zdravstvo aktualno, ne postoji neko tijelo koje to regulira. Većina novih stvari koja se uvodi se uvede tako da neki ambiciozni pojedinac ili skupina poželi raditi nešto novo, potrude se, uvedu tu proceduru i onda ona zaživi, kazao je.
Radončić se nadovezao te podsjetio Streleca kako je banka jajnih stanica i spermija u Hrvatskoj već postojala, ali i da je zatvorena zbog tadašnjeg zakona o MPO-u, koji je uvjetovao da donacije ne mogu biti anonimne.
– U populaciji postoji ta opravdana ili manje opravdana bojazan da bi moglo doći konsangviniteta. Da bi se potomci međusobno ponovno upoznavali, što je tipični problem za malu zemlju. Što je manja sredina, to je problem veći, ali opet, s druge strane, ovo nije tako mala sredina. Hrvatska je u nekom vremenu imala banku sjemena i to je dosta dobro funkcioniralo. Donošenjem našeg prvog zakona o MPO-u, to je izbrisano. Uvedena je kategorija da donacije ne mogu biti anonimne i onda nitko neće donirati, zaključio je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
U organizaciji USAID-a i Federalnog ministarstva pravde održana je konferencija „Digitalna transformacija javne uprave u…
Prosvjedi i uhićenja u BeograduFoto: Antonio Ahel/ATAImages / PixsellPolicija je u Beogradu uhitila dvojicu aktivista…
Ruski državljanin Aleksandr Bezrukavyi (Bezrukavi), koji čeka na protjerivanje iz Bosne i Hercegovine, nalazi se…
Ukrajina je u srijedu priopćila da je rusko zapovjedno mjesto "uspješno napadnuto" u gradu Gubkin…
Bosanskohercegovački pjevač, muzičar i tekstopisac Igor Vukojević u život vraća stare hitove kroz akustičnu izvedbu.…