Lalovac: Osobni podaci 313.000 građana našli su se na “crnom tržištu”

– Riječ je o ozbiljnim prekršajima oko curenja podataka, rekao je Lalovac tijekom rasprave o tri zakonska prijedloga kojima se uređuju otkup i naplata potraživanja te regulira rad agencija za naplatu.

To su izmjene zakona o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju te o načinu i uvjetima servisiranja i kupoprodaje potraživanja.

Lalovac je upozorio i da su banke potraživanja i osobne podatke prodale agencijama za naplatu potraživanja te su i prema uputama HNB-a morale solidarno odgovarati s tim agencijama. Ocijenivši da je većina izmjena zakona dobra, Lalovac kaže kako je Vlada trebala i ranije donijeti te izmjene zakona, ne zbog oporbe, već zbog onih 313.000 kojima se trgovalo osobnim podacima.

– Da ste ove zakone donijeli, ne bi im se danas njihovi podaci nalazili na crnom tržištu, rekao je. 

Za razliku od vladajućih koji smatraju da će se izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju te Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju bolje i kvalitetnije štititi potrošači, oporba je navela kako je to tek “koračić” prema civiliziranom i reguliranom odnosu prema dužnicima, ali i o zaštiti interesa banaka.

– Radi se zapravo o EU direktivi kojom se radi interesa banaka razvija sekundarno tržište dugovanjima i pri tom se onda i regulira, ustvrdila je Sandra Benčić (Klub Možemo). Kaže kako će se tek sada morati dužnika obavijestiti da mu je dug prodan, koliko iznosi te kakva mu je struktura (glavnica i kamata).

– To je pomak na bolje. Božićni poklon za sve građane, kazala je sarkastično Benčić.

Smatra kako se potrošački krediti i stambeni krediti građana ne bi smjeli prodavati agencijama za naplatu potraživanja jer one ne podliježu ni jednoj uredbi, direktivi ili zakonu koji obuhvaća regulaciju kreditnih institucija. 

I Zvane Brumnić (Klub Socijaldemokrati) smatra kako se tu radi o provođenju EU-direktive koja nema nikakve veze sa zaštitom građana, već sa zaštitom banaka. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Ustvrdivši kako je samo zbog problema servisiranja kredita iz zemlje otišlo 250.000 ljudi, Brumnić drži da su u tim zakonima neke stvari dobre za banke, a za potrošače nije napravljeno ništa jer su i po sadašnjim zakonima imali zaštitu kroz Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR) i slično.

HDZ: Izmjenama zakona cjelovito se rješava probleme potraživanja

Za razliku od oporbe HDZ-ova zastupnica Grozdana Perić rekla je kako se izmjenama zakona cjelovito rješava probleme potraživanja kao i sva pitanja koja su vezana uz kupoprodaju i servisiranje potraživanja, bez da se bilo koju stranu dovede u nepovoljniji položaj.

Istaknula je i da će se sada tvrtke koje se bave naplatom potraživanja, morati licencirati, a one koje su iz bilo kojeg razloga bile kažnjavane, za njih će biti i dodatnih kriterija.

Perić je kazala i da sada kreditne institucije imaju obvezu na sve potrošačke kredite, a ne samo stambene, potrošaču ponuditi mjere za olakšavanje mjera otplate kredita prije sklapanja ugovora o kupoprodaji kredita te prije aktiviranja instrumenata osiguranja, a ne samo prije početka ovršnog postupka.

Također, postoji obveza dostave obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, što do sada nije bilo, te se uređuju i pravila komuniciranja agencija s dužnikom.

Tako će agencije dužnike moći zvati jednom mjesečno isključivo radnim danom od 8 do 20 sati, a ne smiju ga uznemiravati na radnom mjestu, zvati mu poslodavca, susjede ili dolaziti kući bez izričitog pisanog pristanka.