Plenković: Pred budućom vladom revizija Nacionalne razvojne strategije

Ciljevi zacrtani prije nekoliko godina već su zreli za reviziju

– Mi smo već danas uočili da su ciljevi koje smo pisali prije nekoliko godina već sada zreli za reviziju, jer ih Hrvatska usvaja brže i učinkovitije nego što smo tada planirali, poručio je Plenković na konferenciji u Šibeniku. 

Dodao je da Hrvatsku očekuje daljnji gospodarski rast, pad udjela javnog duga u BDP-u i još europskog novca.

– Hrvatska obilježava 10 godina članstva u EU-u u ozračju rata u Ukrajini, terorističkog napada Hamasa na Izrael, naposljetku i rata na Bliskom istoku koji je pojačao ilegalne migracije istaknuo je premijer Andrej Plenković.

 Pomoć ratom zahvaćenoj Ukrajini istaknuo je kao jedan od razloga zbog kojih se na razini EU-a upravo pregovara o reviziji postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira.

– Tu je i želja da se stavi veći naglasak na nezakonite migracije, jačanje daljnje europske industrijske baze, strateške autonomije europskog gospodarstva i ubrzane klimatske promjena koje utječu na naše živote i stvaraju velike štete, predočio je premijer okvir unutar kojeg se Hrvatskoj događaju promjene potaknute korištenjem europskog novca otkako je Hrvatska 2013. postala članica Eropske unije. 

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić poručio je da Hrvatska ima 13 milijardi eura odobrenih zahtjeva za nadoknadu EU sredstva u idućoj godini. 

– To nas stavlja u poziciju da možemo reći da smo uspjeli, da smo potrošili sva sredstava i da ćemo opravdati sva sredstva Europskoj komisiji iz naše prve pune financijske perspektive, a to je veliki uspjeh, veliko postignuće, kazao je resorni ministar na skupu.

Dane regionalnog razvoja i fondova EU-a organiziralo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, u povodu 10. obljetnice otkako je Hrvatska postala najmlađa članica EU-a.

Pred Hrvatskom nova financijska omotnica u iznosu od 25 milijardi eura

Ministar Erlić je kazao i kako je ova godina za Hrvatsku po mnogočemu posebna. 

– Osim po pristupanju eurozoni i Schengenu, ovo je, rekao je Erlić, ujedno i godina u kojoj Hrvatska završava svoju prvu financijsku perspektivu.

– Zapravo smo došli do kraja. Ovo je zadnji mjesec provedbe projekata i izgleda pomalo nestvarno da smo tu i da je prvih 10 godina iza nas. Ako ćemo po nečemu pamtiti tih 10 godina, uz brojne pogodnosti našeg članstva, onda su to zasigurno brojni EU projekti i ulaganja iz EU fondova koja su realizirana diljem Hrvatske. Nema kraja u Hrvatskoj gdje se nešto nije realiziralo i nije došla svima dobro poznata tabla ‘sufinancirano sredstvima Fonda EU', istaknuo je Erlić.

Najveći dobitnici prvih 10 godina Hrvatske u EU su jedinice lokalne samouprave kazao je i dodao da je pred Hrvatskom nova financijska omotnica u iznosu od 25 milijardi eura.

– Bez koordinacije i upravljanja naše Vlade danas ne bismo bili ovdje s ovakvim rezultatom, ustvrdio je ministar Erlić.