Sabor: Odbijeni oporbeni, a prihvaćeni amandmani HDZ-a

Vladini predstavnici odbili su u četvrtak 70-ak oporbenih amandmana na nekoliko zakonskih prijedloga, a prihvatili po tri amandmana HDZ-a na zakone o humanitarnoj pomoći te o plaćama u državnim i javnim službama.

Prihvaćeni amandmani HDZ-a na zakon o humanitarnoj pomoći odnose se na izdavanje uvjerenja o nevođenju kaznenog postupka samo na zahtjev osobe na koju se uvjerenje odnosi.

Na zakon o plaćama u državnim i javnim službama amandmani se odnose na zadržavanje dodataka na plaću službenicima i namještenicima osnovnih škola koji sudjeluju u eksperimentalnom programu te na uređenje dodataka pravosudnim policajcima zbog rada u posebnim uvjetima.

Amandmani oporbe na zakon o doplatku za djecu, zakon o turizmu, zakon o socijalnoj naknadi za starije, obiteljski zakon , zakon o obveznim mirovinskim fondovima i ostale nisu dobili zeleno svjetlo Vlade.

Živimo u trenutku enormne stambene krize, cijene kvadrata i najamnine otišle su u nebo, kazala je Raukar Gamulin (Možemo) tražeći da se pri računanju cenzusa za dječji doplatak oduzme iznos koji obitelj plaća za najamninu ili ratu stambenog kredita.

Davor Dretar (DP) ustvrdio je da predstavničko tijelo lokalne jedinice ne može donositi odluke o zabrani rada lokala i privatnog smještaja, zatraživši da se iz zakona o turizmu izbriše taj članak.

Uz ostale, nije prošao ni amandman SDP-a na zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe da se ta naknada usklađuje dva puta godišnje obzirom na rast cijena i bruto plaća uvažavajući u 100-postotnom iznosu povoljniji faktor. Cijene su od 2021. rasle u prosjeku 25 posto, a posebno je pogođen stariji dio populacije, kazala je Boška Ban Vlahek (SDP).

SDP nije imao sreće ni s amandmanom da se pravo na inkluzivni dodatak prizna i osobama u organiziranom smještaju odnosno udomiteljstvu. Istu sudbinu doživio je i amandman Možemo da se inkluzivni dodatak usklađuje jednom godišnje za inflaciju i kretanje plaća.

I kod izmjena zakona o obveznim mirovinskim fondovima oporbeni amandmani nisu naišli na razumijevanje. Tako nije prošao ni prijedlog Marijane Puljak (Centar) da se zabrani alternativnom investicijskom fondu ulaganje u Hrvatsku, kao ni prijedlozi klubova Fokusa i Reformista te DP-a da se briče članak o osnivanju alternativnog investicijskog fonda.

Nezavisna Ružica Vukovac tražila je brisanje odredbe o nagrađivanju u zakonu o plaćama u državnoj i javnim službama smatrajući da će izvrsne ocjene dobivati favorizirani službenici koji su najvjerniji rukovodećim osobama.

O amandmanima, kao i samim zakonima Sabor će glasovati u u petak kada ujedno završava redovito zasjedanje.

Saborska oporba nezadovoljna stanjem u morskom ribarstvu i akvakulturi

Raspravu o Vladinu prijedlogu da se izmjene zakoni o morskom ribarstvu i o akvakulturi, saborska je oporba u četvrtak iskoristila kako bi iskazala nezadovoljstvo stanjem u tim važnim gospodarskim sektorima.

Boška Ban Vlahek (SDP) kaže da izmjene ne donose ništa posebno za slatkovodno ribarstvo u kojem su problemi veliki. Stanje u slatkovodnoj akvakulturi je na najnižim granama, na razini je završetka 2. svjetskog rata, izjavila je zastupnica, navodeći da ne zadovoljava ni stanje u morskom ribarstvu.

– Prije ulaska u EU imali smo 25 tisuća ribara na otocima i priobalju, sada ih je samo oko 3.500, od kojih je aktivno 40 posto, navela je.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je pak da je hrvatska akvakultura jedna od najpropulzivnijih, ne samo u EU, nego šire, da sektor pokazuje kontinuirani rast.

– U mandatu Vlade Andreja Plenkovića u sektoru akvakulture imali smo povećanje 58 posto, a vrijednost proizvoda 64 posto, to u praksi potvrđuje našu stratešku opredijeljenost za ovaj sektor, rekla je.

Božo Petrov (Most) ne spori da je to statistički točno, no propituje što je ispod površine.

– Na račun nekoliko velikih igrača u ribarstvu i njihove veće proizvodnje, statistički se pokazao rast ribarstva, ali je to plaćeno gašenjem velikog broja ribara i njihovih obrta, kazao je.

Naveo je i da se iz EU fondova ribarima dijeli novac da unište stare ribarice, ali im se ne daje zamjena, oduzimaju im se povlastice i oni završavaju na zavodu za zapošljavanja, postaju teret cijeloj državi.

Vukas: Ribari se ubijaju administrativnim obvezama

Davor Dretar (DP) naglašava da se u Hrvatskoj jede zabrinjavajuće malo ribe, po glavi stanovnika oko 23 kilograma godišnje.

– Vidimo ovih dana da se državna sredstva koriste za oglašavanje, pa bi bilo dobro da se dio iskoristi za populariziranje potrošnje ribe, predložio je.

Nikša Vukas (SD) istaknuo je da ribari kažu da su “ubijeni administrativnim obvezama, da za kilogram ribe moraju imati devet papira. Od njih se traži i elektronski očevidnik, gdje će ljudi s tim, običan ribar od 60 godina teško će se boriti se sa tim, kazao je zastupnik, navodeći da hrvatsko ribarstvo nije u dobroj poziciji, da nemamo ribarske luke.

– Nije točno da se ne grade luke, odgovorio mu je Stipan Šašlin (HDZ), navodeći da je nedavno bio u Salima na Dugom Otoku i da se tamo gradi luka za ribarske brodove.

Luku Brčića (HDZ) zaimali su učinci smanjenja ulova u Jabučkoj kotlini, odnosno je li riblji fond obnovljen.

– Mjere su na snazi, vrlo brzo se prepoznaju rezultati u obnovi resursa, odgovorila mu je ministrica poljoprivrede.