Saborski zastupnici zaključili jesensko zasjedanje

– Prema svemu sudeći vidimo se vrlo skoro, kada ćemo imati izvanrednu sjednicu, ne mogu još s 100 posto sa sigurnošću reći, ali najvjerojatnije tijekom idućeg tjedna. Dobit ćete informacije najbrže moguće, jer Vlada je ta koja šalje prijedlog za izbor novog ministra, poručio je zastupnicima Gordan Jandroković, predsjednik Sabora. 

Izglasana mini mirovinska reforma

Hrvatski sabor u petak je izmijenio četiri zakona o drugom mirovinskom stupu u cilju jačanja drugog i trećeg mirovinskog stupa, povećanja prinosa mirovinskih fondova kako bi se osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima.

Riječ je o izmjenama zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, o mirovinskim osiguravajućim društvima te o doplatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Izmjenama tih zakona, uz ostalo, mogući iznos jednokratne isplate kapitaliziranih sredstava u drugom stupu povećava na 20 posto, izjednačava dodatak na osnovnu mirovinu od 27 posto, fleksibilizira izbor kategorije obveznog mirovinskog fonda.

Propisuje se i obveza ulaganja pet posto neto imovine obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s garancijom povrata, a koji bi primarno ulagao u hrvatsko gospodarstvo.

Sabor je izmijenio i tri zakonska kojima se uređuju otkup i naplata potraživanja i regulira rad agencija za naplatu, to su izmjene zakona o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju te o načinu i uvjetima servisiranja i kupoprodaje potraživanja.

Njima se, uz ostalo, uređuju pravila komuniciranja agencija, u javnosti poznatih kao utjerivači dugova. Agencije dužnike ne smiju zvati kad god im padne na pamet, smiju to činiti isključivo radnim danom od 8 do 20 sati, ne smiju dužnika uznemiravati na radnom mjestu, zvati mu poslodavca, susjede, dolaziti kući bez izričitog pisanog pristanka.

Uvodi se i obveza nuđenja mjera za olakšavanje otplate kredita, prije pokretanja ovršnog postupka ili kupoprodaje potraživanja, koje su kreditna institucija i svi ostali vjerovnici dužni ponuditi potrošaču koji imaju poteškoće u plaćanju.

Uvodi se i obveza obveza dostave obavijesti o namjeri kupoprodaje potraživanja, ako dužnik ne podmiri svoje obveze. Novost je i obveza dostave obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno o kupoprodaji drugog potraživanja, s točno propisanim sadržajem s ciljem da dužnik uvijek zna tko je njegov vjerovnik u odnosu na svako pojedino potraživanje, kao i da zna druge bitne detalje vezane za to potraživanje.

Tvrtke koje se bave naplatom potraživanja morat će se licencirati.

Sabor donio zakon o plaćama u državnoj i javnim službama

Hrvatski sabor u petak je sa 77 glasa za, 12 protiv i 24 suzdržana donio Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama temeljem kojeg bi zaposlenici s najnižim plaćama u idućoj godini mogli dobiti osjetno povećanje, a prve plaće po novom zakonu trebale bi biti one za ožujak.

Cilj tog zakona je standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za gotovo 240 tisuća zaposlenih čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Vlada uređenje plaća u državnoj i javnoj službi ističe kao najveći reformski poduhvat u javnoj upravi u posljednjih 30 godina.

Najniži koeficijent, sa 0,631 porast će na 1,06 čime bi namještenici četvrte vrste, najslabije plaćeni, trebali dobiti osjetno veće plaće.

Taj zakon zamjenjuje više od 300 propisa kojima je uređeno pravo na plaću, te mijenja sadašnji sustav s 2500 kategorija radnih mjesta i više od 560 dodataka.

Njime se uvodi jedinstvena platna lista s 16 platnih razreda i s rasponom koeficijenata od 1 do 8, s time da se najniži koeficijenti povećavaju za gotovo 60 posto.

Novina je i uvođenje dodatka na plaću za učinkovitost rada koji će moći iznositi i do 30 posto, a bit će moguće i ostvarivanje godišnjeg bonusa za one s najboljim rezultatima.

Kod ocjenjivanja službenika, najviše pet posto ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika moći će tijekom jedne kalendarske godine dobiti ocjenu “izvrstan”, a “naročito uspješan” najviše 15 posto. Ocjenjivanje će obavljati rukovodeći kadar.

Na zakon prihvaćeni su amandmani HDZ-a koji se odnose na zadržavanje dodataka na plaću službenicima i namještenicima osnovnih škola koji sudjeluju u eksperimentalnom programu te na uređenje dodataka pravosudnim policajcima zbog rada u posebnim uvjetima.

Izglasan je i Zakon o državnim službenicima koji donosi jedinstvena pravila za prijam u državnu službu, napredovanje u službi, ocjenjivanje, odgovornost za povrede službene dužnosti, stručno osposobljavanje i drugo.

Centraliziranim sustavom zapošljavanje, koji je u fazi provedbe, zapošljavanje će se provoditi centralizirano, putem online testiranja, čime će se osigurati objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata, ubrzati postupak izbora kandidata i doprinijeti zapošljavanju kandidata s potrebnim kompetencijama.

Zakon, uz ostalo, propisuje da se državnog službenika može bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada koje može biti udaljeno do 50 kilometara od mjesta stanovanja.

Sabor donio zakon o upravljanju državnom imovinom i o turizmu

Sabor je većinom glasova donio Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, kojem je cilj brže, učinkovitije i ažurnije upravljati državnom imovinom, te novi Zakon o turizmu kojim se odluke o razvoju turizma spuštaju na lokalne jedinice. Zakonom o upravljanju nekretninama određeni poslovi, koji su do sada bili isključivo u nadležnosti Vlade i ministarstava, prepuštaju se na razinu županija i gradova tj. na 21 grad sjedišta županija te na četiri grada – Veliku Goricu, Vinkovce, Kaštela i Pulu.

Prihod dobiven upravljanjem nekretnina u vlasništvu Vlade, županija, gradova i slično dijeliti će se po principu da će 60 posto pripasti državi, 20 posto nadležnoj županiji, a 20 posto jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi pojedina nekretnina. To bi trebalo dodatno osnažiti financijski kapacitet jedinica lokalne i područne samouprave.

Temeljem javnog registra državnih nekretnina evidentirano je 6.206 stanova, ukupne površine 283.177 četvornih metara, 945 stanova u suvlasništvu Republike Hrvatske i drugih osoba, 5.067 poslovnih prostora, 20.665 zemljišta, 63 objekta sukcesijske imovine, 500 neperspektivnih vojnih objekata i zemljišta te 40 planinarskih domova.

Novim Zakonom o turizmu predviđaju se veće odgovornosti i obveze turističkih zajednica i lokalnih vlasti kod donošenja odluka o razvoju turizma te naglašava važnost održivog upravljanja turizmom. Lokalne jedinice i turističke zajednice imati će nove ovlasti i obveze u upravljanju turističkim razvojem, ali ne kroz jedinstveni recept jednak za sve nego u skladu sa specifičnostima svake pojedine destinacije.

Tako će gradovi i općine moći na temelju jasnih izračuna i podataka donositi odluke o broju, vrsti, kategoriji ugostiteljskih objekata i objekata smještaja, ograničavanju broja dolazaka u grad ili raspored dolazaka te uvođenju turističkog ekološkog doprinosa. Izrada plana upravljanja destinacijom izrađivati će turističke zajednice, a donositi predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Sabor donio Zakon o inkluzivnom dodatku, izmijenio Zakon o doplatku za djecu

Nakon desetak godina čekanja i priprema, Hrvatski sabor u petak je donio Zakon o inkluzivnom dodatku, novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom, stupit će na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Dodatak objedinjuje četiri dosadašnje naknade – osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu za nezaposlene, mjesečno će iznositi od 138 do 720 eura, ovisno o kategoriji, odnosno razini potpore.

Za prvu će kategoriju iznositi 720 eura, 480 eura za drugu , 430 eura za treću, te 162 eura i 138 eura za četvrtu i petu razinu.

Niti jedan korisnik od sadašnjih 147 tisuća, neće dobiti manji mjesečni iznos kroz inkluzivni dodatak, nego je dobivao do sada, prihod za sve sadašnje korisnike rast će za minimalno 50 do 100 i više posto.

Za svaku naknadu dosad je bilo potrebno vještačenje i posebna procedura, a tome bi sada trebao doći kraj. Do priznavanja inkluzivnog dodatka korisnici će i dalje imati ostvarena prava, a postupak za inkluzivni dodatak provodit će se do kraja 2024.. Nakon priznanja inkluzivnog dodatka korisnicima će biti isplaćena razlika.

U proračunu za 2024. za isplatu inkluzivnog dodatka predviđeno je 506 milijuna eura, što je dvostruko više nego se sada isplaćuje na ime četiriju naknada.

Dvije trećine djece do 19. godina bit će obuhvaćeno doplatkom

Iduće godine, 1. ožujka na snagu stupaju izmjene Zakona o doplatku za djecu kojima će se gotovo udvostručiti broj korisnika i broj djece obuhvaćenih doplatkom, bit će ih oko 270 tisuća, odnosno oko 512 tisuća djece. Doplatkom će biti obuhvaćeno dvije trećine djece do 19. godina kojih je oko 740 tisuća.

Mijenjaju se dohodovni cenzusi kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak sa sadašnjih 70 posto proračunske osnovice na 140.

Broj cenzusnih grupa povećava se sa tri na pet, a iznos doplatka za korisničke skupine od 30 do 60 eura, s tim da pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete ostaje 66 eura.

Škole u jednoj smjeni, učitelji će moći raditi i nakon 65. godine

Sabor je izmijenio i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ključne se izmjene tiču prelaska svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni do 2027. godine.

Da bi to uspjela, Hrvatska prilagođava svoje zakonodavstvo kako bi iz NPOO-a mogla ‘povući’ dvije milijarde eura i škole infrastrukturno pripremiti za rad u jednoj smjeni, što je standard članica EU. Sada nam, naime, oko 60 posto učenika pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene.

Učiteljima i nastavnicima omogućit će se da rade i nakon 65. godine. Naime, ne javi li se na natječaj za posao u školi stručna osoba, ravnatelj škole moći će iz mirovne ‘povući’ takvu osobu na godinu dana, te joj produljiti ugovor za dodatnu godinu, no, ne dulje od 67. godine života.

Uvodi se mogućnost upisa i u osnovne škole elektroničkim putem, te omogućuje roditeljima da izostanke svoje djece opravdaju putem e-Dnevnika.

Ravnatelji škola dobivaju mogućnost da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Nakon što je Ustavni sud u travnju ukinuo njegovih 18 članaka, Sabor je u petak izmijenio Obiteljski zakon čije se dodatno štiti interes djeteta kao i žrtve u slučaju nasilja u obitelji.

Dodatno je uređeno da povreda djetetovih prava – osim tjelesnog ili mentalnog nasilja, spolne zlouporabe, zanemarivanja i nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta, obuhvaća i izlaganje djeteta svjedočenju nasilju u obitelji.

U slučaju saznanja o postojanju takvog nasilja, u postupku obveznog savjetovanja provodit će se i odvojeni razgovori s roditeljima, a predviđeno je i da sud treba uzeti u obzir i postojanje tvrdnje o nasilju u obitelji kad odlučuje s kojim će roditeljem dijete stanovati.

Sabor: Rastu osnovna prava hrvatskih branitelja i nacionalna naknada za starije

Hrvatski sabor izmijenio je u petak Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, izmjene donose rast osnovnih braniteljskih prava i naknada, omogućuju im duži ostanak u svijetu rada, stvaraju osnove za osnivanje braniteljskih centara.

Osnovica od koje se određuje iznos osobne invalidnine i druga braniteljska prava, bit će znatno veća od sadašnje, a na najveće povećanje može računati skupina u kojoj su branitelji sa 20 posto invaliditeta, najavio je nedavno državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić.

Osnovicu će odlukom utvrđivati Vlada svake godine, a u Zakon je ugrađen osigurač da ona ne može biti manja nego je bila u prethodnom razdoblju.

Prema postojećem zakonu, osobna invalidnina i druga braniteljska prava određuju se od proračunske osnovice čiji se iznos nije mijenjao pune 22 godine, a sa njim ni prava HRVI.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Potvrdio je to Stipo Mlinarić (DP), podsjetivši da su invalidnine hrvatskim braniteljima skinute 50 posto za Račanove vlade i da do danas nisu povećane ni lipu.

HRVI s 20 postotnim invaliditetom prima mjesečnu invalidninu od 14 eura, a onaj sa 60 postotnim 91 euro mjesečno, rekao je zastupnik i ustvrdio da povećanje neće biti s 1. siječnja 2024. jer se čeka uredba Vlade. Bit će vjerojatno kad se bude znalo kad će biti izbori, ustvrdio je Mlinarić.

HDZ-ovi zastupnici njegov nastup nazivaju čistim populizmom, a Josip Đakić ističe da će 1. siječnja biti učinjeno ono što je najpotrebnije za branitelje.

Prihvaćenim zakonskim izmjenama, hrvatskim se braniteljima daje mogućnost da čim dulje ostanu u svijetu rada, tj. da rade uz mirovinu.

Tako će branitelji koji primaju iznos najniže mirovine moći raditi do pola radnog vremena uz puni iznos mirovine.

Branitelji s invalidskom mirovinom, moći će raditi do pola radnog vremena i primati punu invalidsku mirovinu.

Do pola radnog vremena, uz primanje pune obiteljske mirovine, moći će raditi i članovi braniteljskih obitelji koji primaju obiteljsku mirovinu, najčešće supruge. Do sada nije postojala mogućnost rada uz primanje obiteljske mirovine, a u slučaju zaposlenja, mirovina se obustavljala.

Izmjenama Zakona stvara se pravna osnova za osnivanje braniteljskih centara, ustanova u koje bi se branitelji dugotrajno smjestili, a s obzirom da su sve stariji i nemoćniji.

Mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu proširuje se na sve ratne vojne invalide Hrvatskog vijeća obrane (HVO) kojima se u postupku vještačenja u Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti.

Nacionalna naknada raste na 150 eura

Od 1. siječnja iduće godine iznos nacionalne naknade za starije osobe povećava se sa sadašnjih 120 na 150 eura, olakšavaju kriteriji za njeno dobivanje te omogućuje isplata putem pošte. Osim što se naknada povećava, prihodovni cenzus, odnosno visina prihoda korisnika i/ili članova kućanstva , podiže se na dvostruki iznos nacionalne naknade, odnosno 300 eura po članu kućanstva mjesečno u 2024. godini.

Naknada sada iznosi 120 eura, a 2020. godine, kada je uvedena, iznosila je 106 eura.

Sabor je u petak izmijenio zakone o obveznim odnosima i o parničnom postupku, cilj im je zaštititi starije građane koji se više ne mogu sami brinuti za sebe pa sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju i često ostaju i bez imovine i bez skrbi.

Građani u pravilu ne znaju razliku između ta dva ugovora, odnosno da kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina odmah prelazi u vlasništvo uzdržavatelja, dok kod ugovora o doživotnom uzdržavanju do prijenosa vlasništva dolazi tek nakon smrti primatelja uzdržavanja.

Zakonskim izmjenama uvodi se Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, vodit će se pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, a u njega će se unositi podaci o sklopljenim i raskinutim ugovorima te postupcima koji se pokreću radi utvrđenja ništetnosti, poništenja ili raskida ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

Pripadnici Oružanih snaga mogu ići u koalicijske misije te NATO-a i EU

Sabor je u petak potvrdio sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u više NATO, EU i koalicijskih misija.

Pripadnici Oružanih snaga RH tako će sudjelovati u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Poljskoj, u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj i Bugarskoj, NATO misijama potpore miru u Iraku i “Sea Guardian” u Sredozemlju, u operaciji koalicijskih snaga Inherent Resolve” te u operacijama EU “EUNAVFOR – Atalanta” i “EUNAVFOR Med Irini”.

Vlada ističe kako narušena međunarodna geopolitička i sigurnosna arhitektura ukazuje na važnost zajedništva i suradnje sa saveznicima i partnerima radi doprinosa međunarodnoj sigurnosti.

Dosad je u operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu sudjelovalo ukupno 11.130 pripadnika Hrvatske vojske, a trenutno naše Oružane snage sa 313 pripadnika sudjeluju u ukupno 11 operacija i misija u inozemstvu u okviru NATO-a, EU ili UN-a.

Sabor je odobrio i prelazak granice Republike Hrvatske dijelu oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru novog modela snaga NATO-a u 2024. godini.

Prelaženje granice omogućuje se dijelu oružanih snaga država članica NATO-a iz sastava Novog modela snaga (NFM) koje su u spremnosti do deset dana. Također, granicu će moći preći i dio OS RH deklariranih u Novi model snaga NATO-a kao i onih deklariranih u Savezničke snage za odgovor Novog modela snaga NATO-a.

Odluka o uspostavi NATO snaga za brzi odgovor (NRF) usvojena je 2002. godine na NATO summitu u Pragu, a pogoršanje sigurnosnog stanja na istočnim granicama Saveza pridonijelo je do ubrzanja izrade planskih dokumenata NATO-a te usvajanja novog Strateškog koncepta i dogovora o uspostavi Novog modela snaga (NFM).

Sabor je odobrio i upućivanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a 

Sabor odbio da se pokrenu pregovori o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom

Hrvatski sabor je u petak većinom glasova odbio prijedlog Anke Mrak Taritaš (Glas) da Sabor zaduži Vladu da pokrene postupak pregovora o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom.

Mrak Taritaš (Glas) predložila je da se pokrene postupak pregovora o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom na području odgoja i kulture, gospodarskih i pravnih pitanja te dušobrižništva katoličkih vjernika, pripadnika vojske i policije.

Smatra kako za to da se krene u taj postupak postoje formalno-pravni razlozi jer, drži, u ugovorima postoje neke odredbe koje su neustavne te bi same po sebi trebale biti dovoljan razlog za pokretanje postupka.

Vlada pak smatra kako nema temelja ulaziti u izmjene tih ugovora jer, među inim, nije došlo do bitne promjene okolnosti u kojima su oni sklopljeni pa nema niti formalno-pravnih uvjeta za predlaganje njihovih izmjena.

Navodi i kako obje strane moraju suglasiti o njegovu pokretanju te ukoliko takav prijedlog ne bi bio pravno utemeljen mogao bi za sobom povući ozbiljnu štetu u međunarodnom političkom ugledu RH i vjerodostojnosti zemlje jer bi time odstupili od “svetog načela ugovornih odnosa” o obveznim poštivanju ugovornih obaveza.

Sabor je odbio i prijedlog Karoline Vidović Krišto (OiP) koji je podržalo i 16 zastupnika tražeći da Sabor osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo razloge i krivce nekontroliranog rasta cijena hrane i higijenskih potrepština.

Vidović Krišto smatra da su visoke cijene osnovnih životnih namirnica dokaz postojanja monopola u Hrvatskoj, uz izravnu zaštitu državnih tijela. Drži da su se tijela koja su dužna skrbiti se za provođenje zakona stavila u službu kartelsko-monopolističkim strukturama pri čemu se krši Ustav, zakoni i Ugovor o EU.

S druge strane, Vlada ističe da je svojim paketima mjera zaštitila građane i njihova radna mjesta. Navodi o kako je ograničavanje cijena 30 grupa proizvoda dovelo ne samo do njihovih pojeftinjenja već i šireg asortimana jer su potaknuli konkurenciju među trgovačkim lancima te proizvođačima cijenom ograničenih proizvoda a sve u cilju snižavanja inflacije kao i zaštite standarda građana.

Većinom glasova odbijen je i zakonski prijedlog Katarine Peović (Radnička fronta) da se vratiti Zakon o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine.

Peović drži kako nije trebalo ukinuti taj Zakon jer je, kada je ukinut 1990., počela pljačka u pretvorbi i privatizaciji te se nije zaustavila do danas. Založila se da se, osim oduzimanja nezakonito stečene imovine, oporezuje i ono što je zakonski stečeno, rekavši da u našoj zemlji ne postoji porez na nekretnine, na imovinu i sl.

Vladajući i dio desne te lijeve oporbe smatrali su kako taj zakonski prijedlog s pravnog stajališta nije dobar, da je nepotpun i nije nomotehnički usklađen te nema potrebe za njegovim donošenjem budući su pitanja koja se predlažu uređena poreznim i kaznenim zakonodavstvom. 

Radić zamijenio Spajića (DP), prosvjedovao Most  

Hrvatski sabor odobrio je da u zastupničkim redovima Domovinskog pokreta Danijela Spajića zamijeni Mario Radić koji je danas položio prisegu. Obvezao se da će dužnost zastupnika obnašati savjesno i odgovorno, poštivati Ustav i zakone, da će se zauzimati za svekoliki napredak države.

Zbog Radićeva ulaska u Sabor reagirao je Most, čija je Marija Selak Raspudić izjavila da nije samo Vlada ta koja, pet minuta prije izbora, ima drskosti mijenjati ministre, da su se i neke saborske grupacije sjetile pet do 12 da im trebaju novi zastupnici.

– To sigurno nije da bi se kvalitetno obavljao saborski posao, nego da bi neki zaštitili svoje poslovne interese koji su ovdje ugroženi, kazala je i dodala da sumnjivi kapital protiv kojeg se Most bori i čijoj aferi trenutno svjedočimo, njegovi vlasnici, sada dolaze u Sabor promovirati svoje interese.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković spočitnuo je Mostovoj zastupnici da osporava pravo na mandat čovjeku koji je na izborima izabran u Sabor te da je pozvala građane da ne plaćaju porez. To do sada ni jednom nisam čuo, kazao je Jandroković.

Zastupnici DP-a apostrofiraju kako je nezabilježena praksa da se osporava ulazak u Sabor izabranom zastupniku. Vidimo iz posljedica trenutnih i budućih afera Mreža da je Mostu presušilo financiranje nastupa u medijima, pa se koristi svaka šansa, uzvratio je Mostovoj zastupnici Davor Dretar (DP).

Selak Raspudić tvrdi da nije pozvala na neplaćanje poreza i pita se treba li uopće odgovarati, kad iz HDZ-a viču to, Drele. Radić je u ovoj godini platio više poreza, nego svi vi iz Mosta cijelog života, dodao je Stipo Mlinarić (DP). 

Nikola Grmoja (Most) uzvraća da nitko ne osporava mandat Radiću, ali da je ova zamjena potpuno razotkrivanje. Neka Radić dođe u Sabor, neka ljudi vide lice i DP i PPD-a, rekao je zastupnik

Hrvatski sabor odbio je skinuti imunitet, odnosno dati odobrenje za pokretanje kaznenog postupka protiv Zvonimira Troskota (Most) kojeg zbog klevete želi tužiti načelnik općine Jelsa Nikša Peronja (SDP).

Peronji su, naime, zasmetale Troskotove tvrdnje da je vila na Hvaru Frane Barbarića, bivšeg šefa HEP-a, osim što je izgrađena ilegalno, izgrađena novcem hrvatskih građana. Troskot naime tvrdi da je Barbarić donacijama i sponzorstvima financirao općinu Jelsa, a da je Peronja potom financirao dokumentaciju HEP-ovom kooperantu Metkioru Ćurinu za kabliranje, spuštanje kablova u malu uvalu s tek nekoliko kuća, koji je kao protuuslugu Barbariću izgradio vilu.