Zaher: Nedostatak radne snage najveći izazov gospodarstvenika

Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike rekao je kako bilježimo dobre trendove na tržištu.

– Izašli smo snažno iz COVID krize, imali smo i energetsku krizu, ali to se nije prenijelo na tržište rada, djelom zbog vrlo snažnih COVID mjera kojima smo obuhvatili preko 700 tisuća radnika. I u konačnici to je dovelo do toga da ovo ljeto imamo najnižu nezaposlenost, rekao je. 

Istaknuo je kako se stvaraju nova radna mjesta i potražnja za radnom snagom iznimno visoka, te da bilježimo dobre trendove.

– Traže se svi vidovi radne snage posebno kvalificirane i novi trend za RH 2015.-2016. je sve veći kontingent strane radne snage, rekao je Vidiš, dodavši kako smo prošle godine imali 130.000 odobrenih radnih dozvola, a ove godine smo već na 160.000 odobrenih radnih dozvola.

– Vidimo da je potražnja, ako gledamo neke sektore visoka, dakle broj osiguranika u nekim sektorima nam je rastao između 4-6% posebno građevina i cijeli sektor turizma, tako da je tu zaista velika konkurencija i između drugih država članica, rekao je Vidiš.

– Moram priznati što se tiče mog ministarstva stvarno osjećamo da smo ušli i u Eurozonu i u Schengen. Jako je veliki interes i drugih država da šalju ovdje svoju radnu snagu. Ono što je pozitivno je da uz te pozitivne brojke naš je čvrst stav da se negativni migracijski saldo okrenuo, dakle sve je manje odlazaka iz Hrvatske. A ono što sve više vidimo je i povratak hrvatskih državljana iz drugih država članica. Po mnogim projekcijama uvijek se govori da kada se dođe do nekih 80% BDP-a EU-a, da se ta radna snaga koja je izašla počinje vraćati nazad u svoje matične države, to je primjer Portugala, Španjolske i drugih. To se lagano događa i u Republici Hrvatskoj. Kada vi kažete nekim državama da je ovdje prosječna neto plaća više od 1160 eura, to je mamac za mnoge, istaknuo je Vidiš.

Nedostatak radne snage najveći izazov gospodarstvenika

Josip Zaher, savjetnik predsjednika HGK i predsjednik HGK – Komore Zagreb rekao je kako je nedostatak radne snage postao najveći izazov gospodarstvenika. 

– Na krilima ovog gospodarskog rasta, kakav je Hrvatska zabilježila zadnju godinu, demografija koja nam je svima poznata kakva je, i iseljavanje domaće radne snage u nekoliko zadnjih godina, došlo je do pritiska u rastu nekoliko sektora – građevine, turizma, industrije, prometa, ove  godine i trgovine, i nedostatak radne snage je postao najveći izazov gospodarstvenika, odnosno poslodavaca. Domaćih nema, a naše najpotentnije županije i gradovi, poput Zagreba i Zagrebačke županije, Istre, Splitsko-Dalmatinske županije, su apsorbirali velik broj ljudi i zbog toga je radna snaga dijelom došla i izvana, istaknuo je.

Dodao je kako bazen koji je oko nas dugi niz godina punio radna mjesta u Hrvatskoj – Bosna, Makedonija, Srbija, polako presušuju i da je u ovom momentu jako puno radnika iz dalekih zemalja. 

– Neću reći nažalost, ali potreba je, i očito ovakvi trendovi kakvi jesu, pred nama mora biti gospodarski rast, mi da bi dostigli Europske zemlje koje su ispred nas, morat ćemo rasti, a taj dio rasta uzima i apsorbira ljude, rekao je Zaher.

Plaće apsolutno preniske

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata istaknuo je kako su naše plaće apsolutno preniske.

– Pitanje je kome smo mi mamaca s plaćom od 1160 eura i što je takva plaća učinila u Hrvatskoj da se ljudi isele van. Činjenica je da smo mi unutar Europske unije na dnu s tim plaćama kad gledamo kolika je cijena sata rada u Hrvatskoj u odnosu na neke druge zemlje, već na susjednu Sloveniju gdje je za 50-ak% veća cijena sata rada nego što je u Hrvatskoj, u Austriji, Njemačkoj gotovo tri puta veća cijena sata rada nego ovdje. A cijene su s druge strane čak i veće nego što su u tim istim zemljama u kojima je tri puta veća cijena sata rada nego ovdje. Onda je jasno što su te plaće napravile s hrvatskim radnicima, istaknuo je.

– Nama ne dolaze raditi ljudi iz Njemačke, Austrije, Slovenije. Tamo odlaze naši. Nama dolaze ljudi iz Nepala gdje je plaća koju oni primaju 140-150 eura. Dolaze iz nekih drugih zemalja gdje su isto tako mala primanja. Dakle, mi smo upravo s takvim politikama niske plaće s jedne strane i cijelo vrijeme nadomještanje nedostajućih radnika stranom radnom snagom, najprije kroz kvote koje su bile 500, 1000, 3000, 5000, 8000 pa i više, na kraju te kvote zamijenili testom tržišta rada koji je pokazao hrpu loših strana, gdje se vidi sva sila muljanja, prevara na koji način se ljudi dovlače ovdje. Gleda se za jedan posao, a na kraju ti ljudi rade drugi posao, rekao je.

– Mi zapravo imamo situaciju u kojoj nam poslodavci kažu da oni ne nude stranim radnicima nižu plaću od one koju nude našima. Međutim, naš za te novce ne može raditi. A kad netko dođe iz dalekog Nepala i radi tamo za 140 ili 150 eura, a ovdje na ruke može dobiti 560 u netu, minimalna plaća je 700 eura za ovu godinu bila, njemu je to dobro. Međutim, što mi dobivamo s time? Dakle, s jedne strane izgurali smo svoje ljude van, ljudi koji su mladi, sve češće i visoko obrazovani, u fertilnoj dobi, u plodnoj dobi, u reproduktivnoj dobi, oni su otišli negdje. Nama statistike svake godine bilježe sve manje novorođenih u odnosu na broj umrlih. I tu s te strane mi dovlačimo stranu radnu snagu koja je spremna raditi za manje plaće. Time betoniramo te plaće na niskim razinama. Nema pritiska na taj rast plaća, jer oni koji bi pritiskali su otišli. I imamo situaciju koja je izuzetno loša za samu zemlju i pri tome smo trenutno negdje na oko 10-ak posto strane radne snage u odnosu na ukupan broj zaposlenih i taj trend i dalje raste, istaknuo je Sever, upitavši se kome to ide u prilog i zbog čega?

Nema interesa za deficitarne programe

Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja istaknula je kako je problem interes učenika za deficitarne programe.

– Mi mislimo da je obrazovni sustav dosta dobro ujednačen s potrebama tržišta rada, ali tu nije problem. Problem je koliko je interesa učenika za pojedine programe. Za neke programe koji su deficitarni jednostavno nema interesa učenika, osobito za trogodišnja zanimanja. Odgovor je u tome da kod nas gotovo svi žele ići na fakultet, rekla je.

Dodala je kako su pitali učenike prvih razreda, gdje vide svoju budućnost i što ih zanima, te čime bi se željeli baviti u životu, “više od polovine, gotovo u svakoj školi svih učenika je reklo – influenceri. To je jedan svijet naših 15-godišnjaka. Situacija da što manje rade, a zarade brzo veliku količinu novaca”, istaknula je Hitrec. 

– Veliki dio naših učenika radi tijekom praznika i onda osvijeste da moraju ići na fakultet, kako se ne bi mučili na takvim radnim mjestima. I tu se čini da je veliki disbalans između toga, u stvari ne dolaze nam stranci iz dalekih zemalja na neke dobro plaćene poslove koje žele naši učenici, nego na ono što ne želi nitko raditi, što nije dovoljno privlačno, rekla je.

Dodala je i kako najviše učenika imamo u strukovnim školama.

– To je nekakva garancija. Završetkom školovanja imaju svjedodžbu, kvalifikaciju, i mogu tražiti posao ako žele, ali isto tako mogu i nastaviti školovanje. Samo, mislim da ta vrijednost rada kod naših mladih nije na velikoj cijeni u toj njihovoj životnoj dobi. I roditelji ih u tome potiču da se što duže školuju. Iako imamo veliki broj upisa naših maturanata na fakultete, veliki postotak, oko 30%, ne završi upisani fakultet, rekla je Hitrec.

Na pitanje u kojim zanimanjima je najmanji interes rekla je kako su to instalaterska, “ona koja nam najviše trebaju”. 

Strani radnici skuplji

Sever je rekao kako će strani radnici će postati skuplji, ali da se o tome ne vodi briga.

– Javne vlasti investiraju u vrtiće, pokrile su topli obrok u školama, udžbenike, ali mi imamo sve manje djece. Da bi imali djecu moramo imati roditelje, a da bi zadržali roditelje trebamo im ponuditi odgovarajuće uvjete – stambeno zbrinjavanje, stalne poslove, dostojne plaće. Situacija je takva da se mi zbrinemo poslodavce s potrebitom radnom snagom, a sva briga o stranim radnicima pada najčešće na leđa državi, rekao je te dodao: Mi umjesto da se bavimo svojim ljudima da ih zadržimo i osiguramo uvjete da im Hrvatska postane poželjna za ostati, mi se više brinemo oko toga kako će doći strani radni. Sad čujem da će javne vlasti platiti učenje stranog jezika za te strance. Ne bi li bilo dobro da poslodavac koji je dobio radnika da plati učenje stranog jezika za te ljude, upitao je Sever.

Vidiš je istaknuo kako će ove u vještine naše radne snage uložiti preko 160 milijuna eura do 2027.

– Mi ostvarujemo stvari o kojima prije nismo mogli niti razmišljati, niti smo imali mogućnosti, rekao je.

Istaknuo je i da sve države Europske unije imaju vrlo negativne demografske trendove. 

– Mi ćemo sad ove godine imati 2,6% rasta BDP-a, drugi najveći uz Maltu. Znači, ipak si možemo dati neke zasluge da nešto ovdje radimo. Zajedno sa socijalnim partnerima koji su s nama u svim ovim projektima, rekao je Vidiš.

Vi iz vlasti se neprekidno osjećate prozvanima za sve i svašta, poručio mu je Sever.

– Ja ne govorim o tome što je vlast napravila, nego o tome da se svi zajedno trebamo naći na tome što će se još napraviti. Da su i dalje uvjeti za mlade ljude neodgovarajući. Da smo zemlja koja najsporije zapošljava mladu, visoko obrazovanu radnu snagu. To su činjenice koje moramo mijenjati. Mi ovdje razgovaramo o tome kako ćemo raditi imigracijsku politiku i pri tome čak i otvoriti tržište rada u sustavu na način da otvorimo prostor, da ljudi dobiju privremene dozvole za ući u Hrvatsku i da se ovdje iz tih zemalja konkurentski javljaju za bilo koji posao ovdje. A ne nađemo uvjete kako naše domaće ljude zadržati ovdje, stvoriti mi uvjete da im je dobro tu, da imaju djecu, dostojan posao, da mogu raditi. O tome govorim, istaknuo je Sever.

Gdje se vide mladi?

Hitrec je rekla kako veliki dio mladih izražava da želi ostati u Hrvatskoj.

– Trendovi su se promijenili. Prije pet godina govorili su da žele otići van, međutim, sada kažu da vide svoju budućnost ovdje, rekla je.

Na pitanje iz kojih država imamo najviše stranih radnika Vidiš je rekao kako su to i dalje susjedne države – Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo.

– Bilježimo naravno i sve veći trend radne snage iz dalekoistočnih država. Tu prije svega mislim na Nepal, Indiju Filipini. Činjenica je da je strani radnika je 20-30% skuplja. Mi imamo kvalitetan sustav što se tiče strane radne snage. Zakon o strancima će ići u izmjenu i dopunu, jer želimo maknuti iz tog sustava one poslodavce koji rade neke zloupotrebe. Ukupno gledano, ljudi ovdje dolaze budući da su plaće konkurentne u odnosu na njihove države i da su uvjeti dobri, rekao je.

Sljedeće godine 200.000 radnih dozvola

Osvrnuo se i na sljedeću godinu.

– Očekujemo da će broj radnih dozvola vjerojatno doći do 200 tisuća, za razliku od ove godine, znači jedno povećanje za jedno 40 tisuća radnih dozvola. Ali isto tako očekujemo i da ćemo imati jednu sustavniju integracijsku politiku. Mi želimo omogućiti učenje hrvatskog jezika i želimo produljiti trajanje radnih dozvola na tri godine. Međutim, želimo ući u jednu detaljniju suradnju s drugim državama koje nam nude svoju radnu snagu. A naravno, uvijek nam je fokus i hrvatska dijaspora i oni koji su nedavno otišli iz Hrvatske, jer tu bilježimo trendove povratka, zaključio je.