Energana u Celju godišnje proizvodi 40.000 MW/h toplinske energije

Ostale regije otpad većinom recikliraju ili korisnu sirovinu izvoze u Austriju i Mađarsku na termičku obradu.

Više od dva desetljeća građani Ptuja recikliraju otpad – plaćaju ga po volumenu, a što više plastike, papira ili stakla izdvoje, to im je manji račun.

– Kod nas se izdvaja otpad već na izvoru. Obitelji na svojim gospodarstvima same ga selektiraju u kante ili vreće – uz miješani, posebno se stavljaju plastika, papir i staklo, rekao je Alen Hodnik, direktor Javne službe Ptuj.

Otpad se dovozi u ovo reciklažno dvorište gdje se obrađuje. Zatrpavanja više nema. Odlagalište mora biti sanirano i zatvoreno do 2025.

– Kad sve završimo, planiramo na taj brežuljak postaviti fotonaponske ćelije kojima ćemo proizvoditi električnu energiju i tako si umanjiti troškove nadzora jer smo dužni deponij monitorirati još 30 godina, nastavlja Hodnik.

Iz Ptuja, ali i ostalih regija, višak obrađenog otpada odvozi se u Celje. Ovdje je gospodarenje otpadom – zaokruženo.

– Ovo je sortirnica u kojoj se izdvaja ambalaža, ali to je samo jedan segment naše obrade. Imamo i MBO pogon, kompostanu za biorazgradivi otpad te odlagalište gdje deponiramo otpad nakon obrade, pojasnio je Slavko Marš iz Celja.

Pedeset milijuna eura uloženo je prije 13 godina u ovaj pogon te u energanu na otpad.

– Regionalni centar za gospodarenje otpadom je projekt grada i 23 okolne općine – zajedno smo u toj investiciji gdje zbrinjavamo otpad od 230 tisuća naših građana. Osim recikliranja, dio otpada upotrebljavamo u našoj energani, dodao je Matija Kovač, gradonačelnik Celja.

Na ovu energanu grije se polovina stanovništva Celja. Stajala je 18 milijuna eura, većinom je financirana europskim novcem. 

– Mi na godišnjoj razini proizvedemo oko 30 do 40 tisuća MW/h toplinske energije i oko osam tisuća MW/h električne energije. Sad je to u ovoj energetskoj krizi super jer nismo toliko ovisni o tom problemu rasta cijena, rekao je Marko Zidanšek, direktor Energetike Celje.

Sve je, kažu ovdje – transparentno. Prate se ispušni plinovi, pazi da ne dođe do onečišćenja. 

U Sloveniji se vodi žustra javna rasprava oko izgradnji energana na otpad. Osim postojeće u Celju, trebale bi se graditi i u Ljubljani te Mariboru. Zbog poskupljenja energenata posljednjih godina stav građana prema ovim rješenjima je sve pozitivniji.

Jer, kažu nam u Celju – mogli smo se doslovno zakopati u otpadu, a sad ga iskorištavamo kao sirovinu.

– Treba imati neko rješenje. Sad kad se granice između susjednih zemalja zatvaraju taj problem tek dolazi do izražaja i mislim da su ove energane ili spalionice dobro rješenje, ustvrdio je Zidanšek.

Osim na obradu u Celje – višak otpada iz Slovenije trenutačno se odvozi preko granice – u mađarske ili austrijske energane.