Koliko će Hrvati ove godine potrošiti za blagdane?

Od tradicije Hrvati ne odustaju pa su pripreme za blagdane u punom jeku. Kupuje se i troši na sve strane, ovisno o debljini lisnice.

Drago Munjiza, poslovni savjetnik, podsjetio je da su Hrvati prošle godine za vrijeme blagdana potrošili 2 milijardi 820 milijuna eura. Procjenjuje da će taj iznos ove godine biti 15 do 20 posto veći.

– Nadam se da bi to išlo do 3,3 ili 3,4 milijarde, što je apsolutni rekord. Najviše se troši na hranu, sve što tradicionalno domaćinstvo koristi za Božić. Dosta se kupuje online, neprehrana, to je jedan veliki trend, rekao je Munjiza u emisiji Otvoreno.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, smatra da ljudi ne kupuju količinski više, no ističe da glavni odgovor leži u sve višim cijenama.

– Ako pratimo podatke Porezne uprave, onda se vidi da je u prvih 14 dana prosinca bilo fiskalizirano oko 3 posto više računa. Međutim iznos fiskalizacije bio je veći za 19 posto. Porasle su cijene, ali ljudi kupuju podjednako, kazao je Sever.

– S obzirom na to da se odriču tijekom cijele godine, za blagdane veliki dio ljudi želi biti što je moguće bliže onome što je tradicija, štede, kupuju ranije, da bi se mogli koliko toliko osjećati dostojanstveno, dodao je Sever.

Mirko Budimir, potpredsjednik Izvršnog odbora HUP-Trgovina, rekao je da trgovcima za vrijeme inflacije ne raste dobit. Poručio je kako cijena blagdanske košarice ne ovisi o njima nego o proizvođačima.

– Trgovci nisu mijenjali svoje marže ove godine, nemoćni smo kad je riječ o cijenama, rekao je.

– Kad gledamo neto marže one su na razini EU-a ili čak manje, one su kreću oko 2 posto, što nije veliki iznos, kazao je Budimir dodajući da trgovci vode računa o tome da su kupci zadovoljni i da mogu pronaći sve proizvode po prihvatljivoj cijeni.

Munjiza je rekao da potrošnju potiče neoporezivi dio koji raste. Isto tako ukida se prirez.

– Ljudi se možda slobodnije ponašaju u odnosu na ono što bi bilo da sve to nije najavljeno iduće godine. S druge strane još uvijek postoji inflacija, njena stopa rasta se umanjuje. Postoji pet, šest silnica koje potiču potrošnju, rekao je.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Nikad skuplji Božić

Sever ističe kako će ovo sasvim sigurno biti najskuplji Božić. 

– Ona najskuplja košarica, koja je jedina u duhu tradicije, poskupljuje za najmanje 21 posto ( 417 eura), srednja poskupljuje za 15 eura, a ona najskromnija koja gotovo izlazi iz tradicije 9 posto (100 eura), rekao je Sever.

Naglašava kako većina građana može priuštiti “nešto između one najniže i srednje blagdanske košarice”.

– Hrana je u Hrvatskoj u zadnjih dvije godine poskupjela više od 30 posto. U usporedbi s Europom, do inflacije, mi smo bili nešto ispod prosjeka EU-a. Prošle godine smo taj prosjek preskočili. Naravno postoji dio toga što možemo naći povoljnije, dio ne. Čak i kad je u Europi i svijetu cijena hrane padala, kod nas je i dalje rasla, rekao je Sever.

Sindikalist je podsjetio da je stopa inflacije 4,7 posto, dok je hrana poskupjela 7,9 posto.

– Što je kućanstvo siromašnije, to je udar veći, poručio je.

Zašto je bakalar tako skup?

Bakalar je 2021. koštao 26 eura, 2022. je bio 34 eura, a sada je 40 eura na akciji. Budimir je kazao da se cijena formira na osnovu ponude i potražnje.

– Zašto ponuditelji, veletrgovci, proizvođači ne idu na naše tržište, pa da više konkuriraju, to je drugo pitanje. Maloprodaja nabavlja bakalar na osnovu ponude koju ima i formira cijenu. To je tržišno gospodarstvo, drukčije ne može biti, poručio je.

Drugi razlog je, kaže Budimir, PDV.

– U Sloveniji je 9,5 posto za hranu, kod nas je 25. Kod nas je hrana negdje kao u Njemačkoj, ali problem je u našim dohodcima, našem gospodarstvu, neproduktivnosti, rekao je Budimir.

Hrvatska nije samodostatna

Munjiza tvrdi da nije bilo neopravdanog dizanja cijena.

– Možda je bilo nekih lovaca u mutnom, ali konkurencija je velika, tržište radi svoje, svi su pratili cijene.

Složio se s Budimirom da Hrvatska nije samodostatna kad je u pitanju proizvodnja hrane. 

– Trgovci su društveno odgovorni. Velika većina trgovaca pa i dobavljača radi sve što je moguće u ovakvoj situaciji. Vrlo je bitno da koristimo europska sredstva i radimo na tehnologiji, da unapređujemo tehnologiju, zaključio je.